Ekonomija

Kada se sve sabere i oduzme, ispadne da su troškovi u 2018. godini porasli za 13,97 maraka u odnosu na 2017. godinu. Za korpu osnovnih proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u oktobru prošle godine trebalo je izdvojiti 549,6 maraka, a u oktobru 2018. godine 563,5 maraka. Ovo poskupljenje od 13 maraka odnosi se ponajprije na porast mjesečnih naknada za obdaništa, ali i na rast cijene ogrjevnog drveta, izazvan velikom potražnjom i malom ponudom, što nema nikakve veze s akcizama

Odgovor na pitanje zašto su porasli rashodi za plaće i rashodi za materijal, sitan inventar i usluge je jednostavan – zato što će od početka 2019. godine 2.793 zaposlena na Univerzitetu Sarajevo primati plaće iz budžeta Kantona, sav materijal koji im je potreban za poslovanje plaćat će se iz budžeta.

Prema relevantnim statističkim podacima, od ukupnog broja turista u Bosni i Hercegovini u 2017. godini, 36,9 posto njih posjetilo je Sarajevo, odnosno, Bosnu i Hercegovinu posjetilo je ukupno 1,3 miliona turista, a Sarajevo njih 482.441. U broju ostvarenih noćenja Kanton Sarajevo učestvuje s 33 posto, dakle, od 2,6 miliona noćenja turista u Bosni i Hercegovini, u Kantonu Sarajevo ostvareno ih je 885.979

Tri godine GRAS pokušava nabaviti nove minibuse da bi mogao održavati linije u sarajevskim padinskim naseljima, ali “Transturist”, koji uopće ne može učestvovati na tenderima, obara svaki GRAS-ov tender, a u tome ima podršku firme “Sejari”, koja se pojavljuje kao ponuđač minibusa, koja očito ne želi isporučiti minibuse, ali odugovlačenjem pogoduje “Centrotransu”. Zajedničko im je većinski vlasnik – “Sejari Holding GMBH” iz Njemačke

Kroz kamatu se ne stvara direktna korist društvu i podržavanjem kamate ohrabruje se lijeni mentalitet. Ona je prepreka zdravom radu koji može dugoročno koristiti ljudima. Ovaj finansijski sistem funkcionira s veoma mnogo kamate, kamata raste na kamatu, ili, bolje rečeno, novac od novca bez ikakvog pokrića. Ta fiktivna ekonomija čak je 26 puta veća od stvarne ekonomije. Zbog tog narušenog balansa u ekonomiji, stvara se kriza, tako da je samo čudo što krize nisu još veće, a glavni je krivac kamata. Pitanje je koliko ćemo još izdržati raditi na ovaj način bez stvarnog rada

“U Vogošći nije bilo nekih drugih djelatnosti, nešto malo uslužnih. Vogošća je bila jedno mirno mjesto, spavaonica, nije bila ni uređena ni razvijena, ljudi su svoje potrebe kulture i zabave upražnjavali u Sarajevu. Onda se desi da sve to bude uništeno, pobiju nam toliko ljudi, unište fabrike i sve ispočetka. Zato je nama sad vrijedno svako radno mjesto. Pomažemo koliko možemo u okviru naših nadležnosti. Mi možemo biti prijemčivi, uslužni, da neko ko firmu želi otvoriti dobije sve informacije i završi sve za nekoliko dana. Tako mi radimo. Budemo partneri svim investitorima, maksimalno pomognemo”, kaže načelnik Smajić

Pojedinci u Krajini vole govoriti da nam je Sarajevo za sve krivo, a počesto zaboravljamo na vlastitu krivicu. A često je upravo do nas. Ako nam Sarajevo ponudi projekte, a naše se općine na njih ne prijave, onda ćemo imati manji priliv novca u Krajinu. Ima u našem kantonu općina koje se ne prijavljuju na projekte Vlade Federacije. Ima i nesnalaženja s novcem koji je Vlada Federacije osigurala za konkretne projekte. Primjer je bihaćki aerodrom, za koji smo pronašli značajna sredstva, ali gradska uprava nije bila u stanju da ih povuče i implementira na vrijeme

Gigantska matica najveća je atrakcija novoizgrađenog objekta u Golubinji kod Žepča. Radi se o najvećoj matici na svijetu, a njeno uvrštavanje u Ginesovu knjigu rekorda trenutno je u proceduri. Prečnik matice izložene ispred nove zgrade kompanije “Tisa” jeste tri i po metra

“Pokušavamo da damo što bolje uvjete za rad kroz plaće, beneficije, da ih motiviramo i da u njih ulažemo da svaki mjesec sve više vrijede. Volimo tu zdravu konkurenciju. Evo, ovih dana se priča o dolasku nekoliko njemačkih i austrijskih firmi u Sarajevo i okolinu da otvore svoje pogone. Nama je to drago jer uz velike firme, uspješne firme, možemo i mi učiti i razvijati se. Ne možete sakriti znanje unutar svoje ograde. Ta tržišna utakmica treba da bude poželjna za svakog poslodavca i stimulativna, da se borimo kako da stvorimo što bolje uvjete. Kada smo radili edukaciju za arhitekte, imali smo 10 polaznika, sedam najboljih zaposlili smo u našoj kompaniji, oni su i danas kod nas u firmi”, kaže direktor “Ećo Company”

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!