Srebrenica

“Uh, Šljivovica je bila gadna. To je valjda nekad bila neka fabrika. Prva dva-tri mjeseca bilo je baš loše. Nisu dali Crvenom krstu da uđe. Hrane nije bilo. Dnevno smo dobijali jednu konzervu ribe zvanu ‘čamac’, koja je išla na nas četvericu. Osim toga, dobijali smo po jednu krišku hljeba. Nikad nisam mogao shvatiti kako su uspijevali da isjeku onaj hljeb onako, jer kroz tu se krišku hljeba faktički vidjelo. To je bio obrok za 24 sata”

U početku su žene iz gračaničkog Udruženja htjele napraviti onoliko cvjetova koliko je bilo žrtava, ali se to širilo. Rade svaki dan, a najviše vole kada mogu pokloniti cvijet. Niko ne zna koliko je ispleteno cvjetića. Zna se, recimo, da je u prvoj godini u bh. gradovima poklonjeno 15.000 cvjetova. Nakon toga, cvjetovi su se raširili po cijeloj planeti, od Evrope, preko Amerike do Australije. Svih 800 zastupnika u Evropskom parlamentu nosilo je “Srebrenički cvijet” na reveru. Žene iz Gračanice napravile su podvig, svi su tražili, i sada traže taj cvijet, jer je jedino taj cvijet original

Prvu godinu smo živjeli kao podstanari. Onda smo kupili kuću, polahko opremali, uselili se, i tu smo. Tad je nas bilo petero, Nahla, Naida i Ramo su bili tu, a kasnije smo se još proširili, tako da nas je sad šestero u kući. Supruga, četvero djece i ja. Imamo maline, pčele, voćnjak na selu, s ponosom ističe Senedin Osmanović

“Želja Ipon” najuspješniji je sportski kolektiv u Srebrenici, a takmičari ovog kluba dobili su nadimak “nepobjedivi”. O uspješnosti kluba svjedoči i podatak da je Kristina Milošević 2015. godine proglašena za najboljeg trenera općine Srebrenica, a takmičarka iz kluba Merjema Peštalić iste je godine izabrana za najbolju sportistkinju. Naredne, 2016. godine, najbolji sportista općine Srebrenica bio je Ajdin Tabaković, koji je također član Karate-kluba “Želja Ipon”

Iako ovaj zanat polahko izumire, ljudima još treba potkovica za konja, držalica, motika, grablje, plug i sjekira, treba još ponekom potkovati konja... Danima sam znao potkivati, nekad konje i volove, ali tog je posla sve manje, ističe Mujo Cvrk

Bošnjaci su od vlasti RS-a tražili da se u nacrtu spornog zakona izmijene članovi koji definiraju obuhvat Nacionalnog parka “Drina” tako da se izuzme kompletna privatna imovina. Podržali su da se NP “Drina” formira isključivo na državnoj imovini (u jednoj ili više zona) jer “za to postoje pretpostavke, tj. šuma u potrebnoj površini koja obiluje neznatno izmijenjenim ekosistemima za razliku od naselja u kojima to nije slučaj”.

Podržite nas na Facebooku!