Društvo

Ono što je posebno interesantno jeste da su pojedinci iz dokumentarca Sanela Kajana, a koji su tokom rata i poraća bili najžešći medijski ratnohuškači, danas “uhljebljeni” u javnim institucijama. “Danas se oni prave kao da se period od 1992. do 1995. godine, pa i nekoliko godina nakon završetka rata, uopće nije dogodio. Bosnu i Hercegovinu su nazivali 'takozvana', 'samozvana' ili 'bivša', javno vrijeđali ili omalovažavali bošnjački narod, upotrebljavali govor mržnje. Dobijao sam i indirektne poruke da prestanem ovo raditi. Pitali su me što mi to treba. Poručivali da 'nađem neki drugi hobi'”, otkriva Sanel Kajan

Konya je grad u srednjoj Anadoliji s izuzetno bogatim kulturno-historijskim naslijeđem. Bila je kolijevka i centar različitih civilizacija. Prema Novom zavjetu, ovaj grad u srednjoj Anadoliji, koji se tada zvao Ikónion, dva puta posjetio je i sv. Pavao. U 12. stoljeću postaje seldžučka prijestolnica pod sadašnjim imenom. Nastaje period naglog procvata, a Konya postaje jednim od najraskošnijih gradova svijeta. Stanovnik Konye bio je i autor Mesnevije, nadaleko čuveni Mevlana Dželaludin Rumi

Veliko tursko tržište nam je otvoreno, za neke proizvode čak i bez carina, što najbolje mogu potvrditi naši proizvođači. Ali to ne žele priznati pojedini komentatori društvene zbilje jer je mnogo zanimljivije zastrašivati narod koji se raduje dolasku velikog državnika i prijatelja. A pamet naroda opasno je potcjenjivati, pogotovo ako znamo da će nakon Erdoğana u BiH i dalje dolaziti prijatelji i s Istoka i sa Zapada

“Ne postoji časniji skup i važnije mjesto gdje se može biti osim ovog ovdje danas među vama, najhrabrijim sinovima Bosne i Hercegovine. Danas je i Dan pobjede nad fašizmom, a vi ste bili najzaslužniji uzori koji ste pobijedili povampirene fašističke ideologije koje su se javile na ovom tlu. Naivno smo vjerovali da je 1945. godine trajno pobijeđen fašizam i da se više nikada neće ponoviti masovni logori, genocid i zločini, ali nažalost, baš mi u BiH, a posebno bošnjački narod, tome smo svjedočili”

“Blagajska tekija je kroz svoju historiju doprinijela razvoju duhovnog i kulturnog identiteta muslimana u Bosni i Hercegovini. U Putopisu Evlije Čelebije zapisano je da je mostarski muftija podigao tekiju halvetijskog reda u kojoj su derviši vodili naučne i prijateljske diskusije i na taj način doprinosili njenoj ulozi koja se održala do danas. Na tragu navedenog, muslimani u BiH morali bi podići nivo njene uloge u cilju potpune izgradnje i afirmacije kulturnog i vjerskog identiteta”

“Unija turskih demokrata Evrope 20. maja planira održati svoj Šesti redovni kongres. Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan boravit će na taj datum u radnoj posjeti Bosni i Hercegovini pa nam je potvrdio svoje učešće na kongresu. Stoga, ovo nikako nije skup u organizaciji Stranke za pravdu i razvoj već okupljanje na inicijativu jedne organizacije civilnog društva – Unije turskih demokrata Evrope”

Jedan od takvih tragičara jeste i Dino Šakanović, kojem je zasmetala dječija bojanka Hus i Zmajki, a koja afirmativno govori o bošnjačkoj historiji. Šakanoviću naročito smeta što ova bojanka, po njegovom mišljenju, anahrono tretira različite periode historije Bosne i Hercegovine te time prikazuje kontinuitet bošnjačkog identiteta, a koji, po Šakanoviću, ne postoji.

Podržite nas na Facebooku!