Društvo

Objavljujemo i tekst o uspjesima federalne Vlade pod vodstvom premijera Fadila Novalića. Između ostalog, pišemo i o podacima Porezne uprave Federacije BiH, koji kažu kako je od 31. maja do 30. septembra ove godine broj zaposlenih osoba u ovom entitetu dostigao 501.271. Najvažnije od svega jeste da su 24.952 novozaposlena radnika u periodu od 1. aprila do danas. Pojednostavljeno rečeno, za pet mjeseci otvorena su 24.952 nova radna mjesta. Pri tome je broj zaposlenih u javnoj upravi smanjen za 1.800.

Naše smo sugovornike pitali kako su turisti “otkrili” Bosnu i Hercegovinu i kome na tome možemo zahvaliti. Neki stručnjaci za turizam pokazuju zavidan nivo religioznosti i odgovaraju da je goste sami Bog poslao i da mu se molimo da ovo potraje. Drugi tvrde da se to desilo zahvaljujući pojedinačnim inicijativama i reklami “od čovjeka do čovjeka”

Ljudi prečesto sve životne neuspjehe objašnjavaju neprirodnim urocima: džinima, sihrom, magijom, incidentom. Nisam završio fakultet – ograma! Djevojka me ostavila – sihr! Izgubio sam posao – džini! Dobio sam pedesetu odbijenicu – vudu! Prevario sam ženu s fuficom iz općine – džinski vjetar! Slušajući tu gomilu besmislenih opravdanja, ponekad sam mislio: jadni džini

Šesnaestog jula 1995. godine na nekoliko je sati otvoren koridor kojim se ka Nezuku zaputilo hiljade preživjelih Bošnjaka iz zaštićene zone Srebrenica. Koridor je otvorio komandant zloglasne Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske Vinko Pandurević nakon pregovora s majorom Šemsudinom Muminovićem. Pandurević je godinama, tokom suđenja u Hagu, boravka u zatvoru i po izlasku na slobodu, tvrdio kako je koridor otvorio na svoju ruku “kako bi spasio ljudske živote”. Istina je da je koridor otvoren jer je Pandurević strahovao od poraza njegove brigade i gubitka Zvornika, koji je tih dana bio pred padom

Pelazza nije jedini koji poseže za stereotipima i predrasudama u današnjoj Evropi i što se taj trend, nažalost, njeguje i na utjecajnijim mjestima nego što je jedna senzacionalistička emisija, a zatim i što je pretjerana osjetljivost nemoćna pred predrasudama, ili ih čak može osnažiti. No, u BiH treba biti posebno oprezan jer svaka priča ovakvog tipa može se reflektirati na političko stanje u zemlji

Teško je povjerovati da su u ovom mjestu rođene ličnosti koje je historija zapamtila kao najznačajnije državnike velikog Carstva. Kroz Sokoloviće, nekada presjecište puteva i nezaobilazno mjesto odmora, više ne prolaze ni putnici namjernici. A putnika je u Rudom više nego Bošnjaka. Od prijeratnih tridesetak posto, vratilo ih se svega 2,5 posto

Obnova požarom stradalog grada bila je izazov novoj austrougarskoj upravi i posmatrala se kao dobra prilika da se Sarajevo urbanistički približi gradovima u Monarhiji, odnosno da se izgradnjom Sarajeva pokaže ko polaže pravo na Bosnu i Hercegovinu

Nismo svjedočili samo ličnim napadima na Zahiragića jer kreativnost korisnika društvenih mreža i finih gradskih kolumnista, pa i pojedinih političkih partija, išla je tako daleko da upit za pauzu tokom džume okarakteriziraju kao još jedan korak u uništavanju multikulturalnosti, nastanku džamahirije, konačnom protjerivanju sarajevskog duha koji je počeo nestajati ’92. godine, napadom na sekularno društvo

Podržite nas na Facebooku!