Društvo

Jedna dilema razriješena je prije tog skupa, to da li Sakib Softić i dalje ima legitimitet agenta BiH. “Odlukom Predsjedništva BiH imenovan je agent BiH u Međunarodnom sudu pravde u Hagu po tužbi BiH protiv SR Jugoslavije Sakib Softić. I njegov mandat zvanično traje i danas”, izjavio je za Fenu bivši agent BiH u ovom sudu, ustavnopravni ekspert Kasim Trnka. Po njegovim riječima, ono što ovdje stvara sumnju jeste polemika u vezi s tim je li revizija presude novi postupak ili nastavak ranijeg postupka.

Ratni zločinac Ljubiša Beara umro je prošle nedjelje u Njemačkoj, gdje je izdržavao kaznu doživotnog zatvora, koja mu je izrečena zbog sudjelovanja u genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici. Beara je rođen 1939. godine u Sarajevu. U maju 1992. godine imenovan je za načelnika sigurnosti Glavnog štaba Vojske RS a i bio je smatran za jednog od najbližih saradnika Ratka Mladića. Zajedno s Bearom, zbog genocida u Srebrenici, također na kaznu doživotnog zatvora, osuđen je Vujadin Popović. Stav donosi dijelove dokumentarnog romana Ivice Đikića Beara, koji je, na temelju izvornih dokumenata sa suđenja ratnim zločincima u Hagu, rekonstruirao kako je kapetan bojnog broda JNA Ljubiša Beara postao glavni organizator genocida u Srebrenici

Treba ponoviti da bi i samim Srbima trebalo biti u interesu da se podnese revizija. Čega se boje ako tvrde da je neosnovana, da pravni zastupnik nema legitimitet? Eto im prilika da jednom zauvijek završe tu priču, pa da se mogu pozvati na konačnu presudu. Ili se zaista nečega boje? Ili ih, negdje duboko ispod debele kože, muči savjest?

Neko ko se hvali da 53 godine radi kao stručnjak u zdravstvu morao bi znati da je nakaradno koristiti izraze poput “kevće”, a još nakaradnije to što direktno diskreditira, omalovažava žene kada tvrdi da je “nakaradno” da medicinska sestra bude predsjednik Sindikata.

“Bosanski islam nije mala tradicija, niti periferni islam, niti kakav heterodoksan islam. To je islam obogaćen domaćom, usmenom tradicijom naših naroda, ali i visoko intelektualnim, kreativnim i profesionalnim dostignućima aktera iz ovog podneblja priznatih širom i van Osmanskog carstva, i njime se trebamo dičiti i aktivno ga čuvati, a ne odbijati kao nešto krivovjerno i neautentično”

Ove godine navršava se 100 godina od rođenja i 40 godina od pogibije Džemala Bijedića. Tim je povodom u Sarajevu objavljeno drugo izdanje političke biografije ovog istaknutog bosanskohercegovačkog političara. Stav objavljuje izvode iz ove knjige autora prof. dr. Husnije Kamberovića. Džemal Bijedić rodio se u Mostaru 22. aprila 1917. godine, a poginuo je u avionskoj nesreći 18. januara 1977. godine. Obavljao je najvažnije funkcije u Mostaru, Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, među ostalim, bio je predsjednik Skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveznog izvršnog vijeća u dva mandata. Jedan je od rijetkih političara u socijalističkoj Jugoslaviji koji je, osim velikog utjecaja na unutarnju, snažno doprinosio i kreiranju vanjske politike Jugoslavije, koju je Josip Broz Tito uglavnom bio rezervirao za sebe. Avionska nesreća u kojoj je stradao predmet je kontroverzi i četrdeset godina poslije

Mnogo je sela kao što su Sastavci. Praznih i pustih. Međutim, nije sve tako crno u Srebrenici. Ljudi su se opet vratili da žive na mjesto gdje je počinjen genocid nad njima. Ta činjenica mnogo toga govori o hrabrim, vrijednim i iskrenim povratnicima. Svaki čovjek u Srebrenici priča je za sebe. Teška, hrabra i puna inspiracije za generacije koje dolaze. Srebrenica je u fokusu javnosti, ali iz Srebrenice teško idu pozitivne priče, iako ih ima više nego negativnih

Da li je kolateralna žrtva borbe protiv korupcije postala skoro svaka socijalna interakcija? Koliko, svakom od nas, stvara grč u komunikaciji promišljanje o budućnosti i napredovanju ako vjerujemo da je sve unaprijed izrežirano, dogovoreno? Imaju li smisao časnost i trud kada znamo da postoji mogućnost da nas se optuži da smo korumpirani ili da smo nekog korumpirali ako napredujemo

Podržite nas na Facebooku!