Društvo

Izet je kozar, voćar, filozof i mudrac. Pročitao je nekoliko hiljada knjiga, najviše iz književnosti i filozofije. Vjeruje da je svaki posao dobar ako čovjeka rješava od makar tri zla: od dosade, oskudice i od grijeha. Tvrdi i da je čovjek dovoljno bogat ako ne mora lagati, krasti i ulizivati se

Kada su shvatili da se uskoro neće smjeti izlaziti iz kuća nakon što padne mrak, grupa građana iz Tojšića kod Tuzle organizirala se i uz maksimalna zalaganja počela praviti ljepši, ugodniji i veseliji ambijent za življenje. Stvari rješavaju korak po korak, a krenuli su od uvođenja led-rasvjete, nakon čega, kažu u šali, “Tojšići blješte poput Las Vegasa”. Uspješno su realizirali još nekoliko akcija, a naredni im je cilj osnivanje košarkaškog kluba

Mjesto koje će biti nazvano po Prvom korpusu Armije RBiH ima i simbolično značenje, jer je upravo tu 2. maja 1992. održana jedna od najvažnijih bitaka za Sarajevo kada je zaustavljen napad Jugoslavenske narodne armije u njenom nastojanju da zauzme najvažnije objekte i institucije u glavnom gradu, a u čemu su ih osujetili budući pripadnici Prvog korpusa.

Dnevni list Oslobođenje objavio je 23. augusta 2016. godine članak Autohtona slavenska umjetnost Muharema Bazdulja o međunarodnoj nominaciji stećaka na Listu UNESCO-a. U članku se u negativnom kontekstu spominje tzv. bošnjačka (kvazi)elita i akademik prof. dr. Ibrahim Pašić. Ibrahim Pašić je u dvama navratima dostavio Oslobođenju svoj odgovor na Bazduljev tekst, koji Oslobođenje nije objavilo. U svom reagiranju Ibrahim Pašić baca novo svjetlo na pritajivane i do sada nepoznate motive nominacije i srpskohrvatsko svojatanje stećka

Dževad Jahić istaknuo je da su naučni falsifikati svojatanja Kulinove povelje kao “hrvatskog” ili “srpskog” povijesnog i historijskog dokumenta i bosančice kao “nebosanskog” već “hrvatskog” ili “srpskog” pisma apsurdni te da su to ideološko-unitaristički konstrukti naslijeđeni iz tradicije i koncepcije srpskohrvatskog jezika

Za vrijeme osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini, od Sumarnog popisa sandžaka Bosna iz 1468/69. godine do 17. stoljeća u desetini osmanskih deftera popisane su stotine bosanskohercegovačkih naselja zajedno s njihovim poreskim obveznicima Vlasima. Defteri sadržavaju brojne poimenične popise bosanskih Vlaha, čija imena nikad niko nije uspio u cijelosti pobrojati jer je njihov broj – ogroman. Važno je napomenuti da ni u jednom defteru, ili bilo kojem drugom osmanskom izvoru, riječ “Vlah” nije pogrdan naziv za bosanske Srbe, kako se to u novije vrijeme u srpskom nacionalnom korpusu smatra

Probuditi zanimanje dijaspore za Bosnu, zainteresirati Bošnjake za ono što se događa izvan Bosne jedan je od prioritetnih bošnjačkih interesa. Ovisno o političkoj pripadnosti, Bošnjaci su iseljavali diljem svijeta. I danas nam nije poznat ukupan broj iseljenih. Opet, kad nas već danas ima posvuda, može li ta činjenica pomoći Bosni

Ivana i Nina, dvije mlade poduzetnice iz Ljubljane, ljepotu naših ćilima nisu htjele prepustiti zaboravu. Prošle su godine odlučile obnoviti proizvodnju izvornih bosanskih ćilima tako što su preko platforme “Kickstarter” prikupile početni kapital i potom zaposlile tkalje iz Visokog. Tako su nastali “Kobeiagi kilims”. Danas ih prodaju od Južne Koreje do Brazila

Podržite nas na Facebooku!