Društvo

Dakle, svjesni su činjenice da postupak revizije podržava gotovo čitav bošnjački narod, pa su skontali da nije pametno napadati samu reviziju, već se Radončić odlučio kroz svoje medije projicirati atmosferu krize koju provode srpski političari. Dnevni Avaz je tako u posljednjih desetak dana svaki dan na naslovnici poručivao “kriza”, “kriza”, pa opet “kriza”, i to sve kroz usta srpskih i hrvatskih političara.

Formiranje Centra za pružanje stomatoloških usluga djeci s poteškoćama u razvoju na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu, u kojem usluge besplatno koriste mališani s poteškoćama iz cijele Federacije BiH, rezultat je saradnje Stomatološkog fakulteta u Sarajevu, Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i Udruženja EDUS. Centar je primjer da se poteškoće i birokratske prepreke, koje se u našem društvu često koriste kao izgovor za nerješavanje krucijalnih problema, mogu prevazići kada postoje ljudi koji imaju volju i želju da ih riješe, ljudi koji odgovorno rade svoj posao. Saradnjom zdravstvenih institucija i podrškom nevladinog sektora, riješen je dugogodišnji problem pružanja stomatoloških usluga najosjetljivijoj populaciju u Federaciji, djeci s poteškoćama u razvoju

Samim nepriznavanjem muslimanskog ili bošnjačkog identiteta, elitni krugovi iz bosanske sredine su stavljeni pred izbor: Srbin ili Hrvat. Jugoslavenstvo je obično služilo kao pribježište iz neugodne dileme. Nacionalna neodređenost uslijed izostanka priznanja bošnjaštva izazivala je, već prema političkim prilikama, prelijevanje sad na jednu sad na drugu stranu. Ona je olakšavala nedosljednost i oportunizam, nekada očito iz karijerističkih pobuda.

“Velika je stvar to što je on ostavio svoju porodicu, roditelje, suprugu i djecu, i došao tuđu zemlju braniti, a neki su naši u to vrijeme bježali iz Bosne. Kako nećemo to cijeniti? Ja ga nisam imala priliku upoznati, ali i danas zaplačem sjećajući se ovog časnog čovjeka”, kaže Fatima Habibović iz Sarajeva, koja i danas čuva uspomenu na ovog hrabrog vojnika

Anketa je provedena na web‑stranici Stava (stav.ba), a osigurano je da se s jedne IP adrese ne može glasati dva ili više puta. Analiza rezultata pokazala je da su u anketi sudjelovali građani različitih dobnih skupina iz cijele Bosne i Hercegovine. Na uzorku od gotovo 4.000 ispitanika, koliko je glasalo do zaključenja ovog broja, pokazalo se da većina (84,86%) anketiranih podržava zahtjev za revizijom.

Prije tačno 25 godina, 29. februara i 1. marta 1992. godine, u Bosni i Hercegovini održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine od SFRJ. Većina Bosanaca i Hercegovaca glasala je za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana. Na referendum je izašlo oko 64% građana s pravom glasa, a za nezavisnost BiH glasalo je njih 99,44%. Mnogi su bh. Srbi, prema instrukcijama njihovog političkog vrha, bojkotirali referendum. BiH je proglasila svoju nezavisnost 1. marta 1992. godine, a kao odgovor na referendum, srpske paravojne formacije postavljaju barikade u Sarajevu i drugim gradovima. Zemlje članice Evropske zajednice priznale su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države, Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Republika Bosna i Hercegovina postala je 22. maja 1992. godine članica Ujedinjenih naroda

Na uzorku od gotovo 4.000 ispitanika, koliko je glasalo do zaključenja ovog broja, pokazalo se da većina (84,86%) anketiranih podržava zahtjev za revizijom. Među anketiranima bilo je 77,88% Bošnjaka, 3,69% Hrvata, 6,06% Srba i 12,37% Ostalih.

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!