Historija

Sarajka Adela Čomić imala je 11 godina kad je rat stao. Kaže da je opsada grada u njenoj glavi trajala sve do 1998. godine, jer sve do tada nije imala priliku izaći iz Sarajeva. Dugo joj je poslije rata trebalo da se navikne na rad semafora. “Raskrsnice su se uvijek pretrčavale i nije se čekalo zeleno svjetlo. Kad je rat stao, to mi je bilo neobično”

Ratovi kao izrazito traumatični događaji predstavljaju značajna mjesta sjećanja. O spoznaji našeg sjećanja najbolji je primjer obilježavanje datuma 6. april, značajnog za historiju Sarajeva, ali i Bosne i Hercegovine. Ovaj datum predstavljaju tri historijska događaja u modernoj historiji Sarajeva: bombardiranje grada 1941. godine od njemačke avijacije, oslobođenje grada od fašističke okupacije 1945. godine te početak najduže opsade grada u modernoj historiji 1992. godine. No, ovaj datum suštinski simbolizira i borbu za očuvanje temeljnih vrijednosti na kojima počiva višestoljetna historija Sarajeva. Te vrijednosti satkane su u vakufnamama Isa bega Ishakovića i Gazi Husrev-bega, kao i u antičkom, srednjovjekovnom, osmanskom, austrougarskom te jugoslavenskom naslijeđu

U odbrani Sarajeva i Bosne i Hercegovine 81 pripadnik ove elitne formacije dao je svoj život, a nekoliko stotina ih je ranjeno. U njenim redovima borilo se više od 1.500 specijalaca. Odredu policije “Bosna”, tokom svog postojanja, uručeno je mnoštvo odlikovanja i priznanja: Orden zlatnog grba s mačevima, četiri Zlatna ljiljana i pet Policijskih medalja za hrabrost, 86 Zlatnih policijskih znački i 60 Srebrenih policijskih znački.

Na današnji dan prije dvije godine preselio je na bolji svijet Alija M. Akšamija. U spomen na ovog velikog bosanskohercegovačkog majstora fotografije objavljujemo članak napisan u magazinu Stav u decembru 2015. godine. Bio je to posljednji Akšamijin razgovor za medije...

Uskoro će na bosanskom jeziku biti objavljena knjiga britanskog historičara Marka Atille Hoarea Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu. Nadati se da će se njenom objavom barem djelomično rasvijetliti uloga bh. muslimana u NOB-u i stvaranju nove zemlje, koja će se prema njima ponijeti tako maćehinski. Kraj Drugog svjetskog rata obilježit će nerasvijetljena dešavanja, masovna strijeljanja i pojedinačne tragedije poput one Mustafe Busuladžića, čiji je dosje OZNA e, objavljen u Stavu, i povod za pisanje ovog teksta. Allah najbolje zna, ali možda i išaret ovo dvoje rahmetlija Merhemića, na koje me je duboko u prvoj noći mjeseca redžepa 1439. hidžretske godine podsjetio tekst šejha hadži Fejzullaha ef. Hadžibajrića pročitan nekada davno, a zapisan nakon šehidske smrti Mule i Osmana, kojih se slučajno sjetih. Njihovoj dženazi ispred Begove džamije te ukopu na sarajevskom gradskom groblju Bare, uz ogromno učešće građana Sarajeva, prisustvovao je i tadašnji reisul-ulema hadži Naim ef. Hadžiabdić

Prije mjesec dana u Stuttgartu je objavljen prijevod knjige Za Poslanika i Firera: Islamski svijet i Treći rajh njemačkog historičara Davida Motadela. Knjiga je objavljena na engleskom jeziku 2014. godine, no tek je sada prevedena na njemački jezik i izazvala je mnogo pažnje u tamošnjoj javnosti. Ne postoji relevantan njemački medij koji nije objavio recenziju knjige ili razgovor s Motadelom. Knjiga se zasniva na neobjavljenim dokumentima državnog arhiva, vojnog arhiva, neobjavljenim i objavljenim memoarima, a otkriva do sada nepoznate aspekte odnosa nacističke Njemačke prema islamu i muslimanima. Motadel je studirao u Freiburgu, diplomirao na Cambridgeu i predavao historiju na London School of Economics and Political Science. Njegova knjiga temelji se na istraživanju više od 30 arhiva iz 14 zemalja svijeta i donosi zastrašujuće detalje o tome kako je nacistički režim pokušavao instrumentalizirati islam za svoje potrebe

“Tukli su me od 16 sati popodne do 4 ujutro. Desetak puta su me izvodili na strijeljanje, pa su me vraćali, sve dok se u ranu zoru telefonom nije javila Biljana Plavšić, kasnije predsjednica Republike Srpske, koja je, između ostalog, kazala da se sve mjesecima pripremalo. Na Radiju Sarajevo javili su da sam odveden. Bolje je da me sada poštede u slučaju da dođe neko iz svijeta da vidi šta se to dešava”

Nakon velikog arapskog osvajačkog pohoda i prelaska na Pirinejski poluotok, Andaluzija je pokrivala mnogo veći prostor od današnje španske pokrajine koja nosi ovo ime. Na vrhuncu moći bilo je to područje koje je obuhvatalo današnji Portugal i gotovo cijelu Španiju. Boravak Arapa na tom prostoru (711–1492) ostavio je značajne i vrijedne tragove na kulturi, arhitekturi, načinu života... Poslije perioda neposredne ovisnosti o Damasku, Andaluzijom su od 9. do kraja 15. stoljeća vladale brojne dinastije. Danas je Andaluzija jedna od 17 španskih autonomnih zajednica, druga je po površini i najmnogoljudnija je autonomna španska pokrajina. Sevilla, sa 700.000 stanovnika, glavni je i najveći njezin grad

Izetbegović je podrazumijevao da onaj ko piše o temi islama treba odlično poznavati prije svega Kur'an i hadis. Eseje koji su osnova saopćenja iz ovog zbornika mogu označiti kao plodan podsticaj da se otvore i prodube one teme koje su autori tekstova ili elaborirali ili nagovijestili. To je moguća inspiracija za otvaranje dijaloga unutar civilizacija, što mi se čini zanemarenim i zapuštenim, potcrtao je Fahrudin Rizvanbegović

Nakon dugog i stresnog pregovaranja, postignut je dogovor o reintegraciji sarajevskih naselja: Vogošće, Ilijaša, Hadžića, Ilidže, Grbavice i okoline. Pregovarači u ime Bosne i Hercegovine postigli su značajnu pobjedu koja je značila da je u konačnici ostvaren cilj o nedjeljivom Sarajevu. Ovo je, naravno, za “paljanski režim” bio veliki poraz uzme li se u obzir njihov plan o stvaranju tzv. Srpskog Sarajeva

Podržite nas na Facebooku!