Historija

Tekst nije motiviran željom da se ondašnja vlast i ideologija anatemiziraju i ne treba ga stavljati u okvire čestih desničarsko-ljevičarskih idealizacija i razmirica, iako je jasno vidljiva bezosjećajnost koju je tadašnja vlast manifestirala, pogotovo kad se u obzir uzme protjerivanje žena i nejači u Srbac. Prije svega, tekst je napisan sa željom da se iskustvo jedne porodice i jednog njezinog člana (Sejde Bajrektarevića), koji je jedna od žrtava, ali činjenično i moj direktan predak (did), objasni i pokuša razumjeti

Na potonulom čuvenom brodu “Titanic” bilo je i 39 putnika s prostora bivše Jugoslavije. Među njima su bili i putnici iz Badića kod Bosanske Krupe: Ejdo Rekić, Ćerim Balkić, Redžo Delalić i Husein Sivić. U znak sjećanja na četvericu stradalih Krajišnika na “Titanicu”, u parku kod Doma kulture u Bosanskoj Krupi otkrivena je i spomen-ploča na kojoj su ispisana njihova imena. Njihovi potomci govore za Stav

Na otvaranju manifestacije “Dani vakufa” 13. aprila ove godine potpisan je protokol o obnovi Morića hana, koji će, to je sigurno, zauvijek promijeniti izgled ovog čudesnog mjesta. U revitalizaciju Morića hana bit će uloženo 6,5 miliona KM, a projekt će finansirati Generalna direkcija vakufa Republike Turske, koja trenutno finansira petnaest značajnih projekata u Bosni i Hercegovini

Hafiza Mula-hanuma Merhemić i njen brat hafiz Osman mučki su ubijeni u svojoj kući, više Careve banje u Sarajevu početkom aprila 1985. godine. Ovaj zločin, ubistvo i pogibija Mujagine djece izazvali su stravu i užas među sarajevskom ehalijom. Osnovana je sumnja da su ovaj zločin pripremili i izvršili – ili UDBA (komunisti) ili srpska hajdučija, koja je, iz mržnje prema islamu, htjela ugasiti i posljednje svjetlo u Hadži Mujaginoj kući, gdje je hafiza Mula-hanuma bila nastavila tradiciju svog oca, rahmetli Hadži Mujage, nastavivši svake godine održavanje triju islamskih akademija: Miradžijje, Bedrijje i Šebi-arusa. Zločinac, ubica brata i sestre, ni danas nije otkriven. Stav iz pera Šabana Gadže donosi dijelove dnevnika Hadži Hafiza (Halid ef. Hadžimulić) o ovom stravičnom događaju

Narod Bosanske krajine ne smije ostaviti prostora historiji da proizvoljno tumači povode i uzroke agresije, te opseg, efekte i ratne domete 5. korpusa. Stoga su činjenice istaknute u monografiji nepobitna istina kojom želimo staviti tačku na i, poručio je Malkoč

Taj hram spominje turski popis iz 1548. godine u nahiji Jasenici. Ne spominje je sumarni popis iz 1533. godine pa je morala nastati između tih dvaju popisa, a za vrijeme turskog gospodstva. Izgrađen je na ničijoj zemlji, na visoravni koja dominira područjem tadašnjih i sadašnjih naselja iz njene okoline, ondje gdje danas skoro da ne vodi ni jedan put, između pravoslavnih sela Potpeć i Jasenica, katoličkog sela Straža i muslimanskih sela Podorašje i Zahirovići

Mihrab simbolički predstavlja ratište, ali ne mjesto fizičkog obračuna, kako bi pojedini mogli protumačiti, već unutarnjeg. Mihrab doživljavamo kao pećinu izdvojenu od svijeta u kojoj se borimo sa samim sobom da bismo se približili Bogu. Duhovnjaci islama koji se odvajaju iz društva i odlaze u pećine nalaze se u mihrabu (ratištu) u džihadu (naprezanju)

Medžlis IZ Žepče odlučio je publicirati Ilhamijin Ilmihal, a, prema riječima glavnog imama Džafera ef. Gračića, Ilmihal bi trebao biti štampan u narednih mjesec dana. U razgovoru za Stav Gračić je istaknuo da je Ilhamija u širem sloju društva poznat po svojoj čuvenoj pjesmi Čudan zeman nastade, a da su druga njegova djela ostala u sjeni. “Moja želja je bila da Ilhami-babu promoviramo kao naš, žepački brend. Preko Elvira Duranovića sam saznao da u Gazi Husrev begovoj biblioteci postoje primjerci Ilhamijinog Ilmihala, i tako smo došli na ideju da to štampamo”

Podržite nas na Facebooku!