Historija

Antički izvori prepoznali su 18 ilirsko-panonskih naroda koji su naseljavali prostor današnje Bosne i Hercegovine. Neozbiljno je tvrditi da su svi ti ljudi dolaskom Slavena odselili u Albaniju. Dolazak Slavena uzrokovao je akulturaciju romaniziranog domaćeg, ilirskog stanovništva, ali ne i biološki nestanak. Stoga je, svakako, i “ilirski” identitet jedan od naših identiteta

Mushaf Fadil-paše Šerifovića i sačuvani džuzevi Mehmed-paše Sokolovića svrstavaju se među najvrednije kaligrafske spomenike islamskog naslijeđa Bošnjaka. Dio su stalne izložbe u muzejskoj zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke. Njih, kao i mnoge druge vrijedne muzejske eksponate koji svjedoče o višestoljetnoj islamskoj tradiciji Bošnjaka na ovim prostorima posjetioci mogu pogledati u Gazi Husrev-begovoj biblioteci svakim radnim danom od 8:00 do 18:00 i subotom od 8:00 do 16:00 sati

U prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu promovirana je 22. novembra knjiga Milivoj Mirza Malić i Fevzijev “Bulbulistan” na Univerzitetu Sorbonne. Izdavač ove vrijedne publikacije, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, i ovim projektom potvrđuje da je riječ o naučnoj instituciji kadroj prepoznati praznine u našem kulturnom pamćenju i podsjetiti nas na nesvakidašnje naučne i kulturne pregaoce kojima bošnjačka kultura mnogo duguje. Jedan od takvih svakako je i Milivoj Mirza Malić, Hrvat koji je prešao na islam 1922. godine, a 1935. iskoristio posljednje dana svog kratkog života da na čuvenom Univerzitetu Sorbonne odbrani doktorsku disertaciju o Bulbulistanu Fevzije Mostarca, jedinom kompletnom prozno poetskom djelu na perzijskom jeziku koje je napisao neki stranac. Zahvaljujući Maliću, Bulbulistan je preveden na francuski skoro četrdeset godina prije nego što ga je 1973. godine na bosanski jezik preveo Džemal Ćehajić

Ardeni, Australija, Bastogne, Beograd, Berlin, Calgary, Gornji Viduševac, Libanon, Lincoln, Kursk, Marseille, New York, Osijek, Prag, Vijetnam, Vukovar, Wroclaw samo su neka od područja, gradova i država u kojima su često na najfrekventnijim gradskim mjestima postavljeni tenkovi da kao spomenici služe za podsjećanje i opominjanje na stravične posljedice koje rat i nasilje ostavljaju za sobom i nikako nisu izraz bilo kakve vojne prijetnje

Građani Sandžaka, uz niz kulturnih manifestacija i svečanosti, ove sedmice obilježavaju 20. novembar, Dan Sandžaka. Taj se datum još od 2005. godine obilježava kao jedan od zvaničnih praznika Bošnjaka u Srbiji, a odabran je 20. novembar u znak sjećanja na osnivanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS) 20. i 21. novembra u Pljevljima 1943. godine

Naredbom vladinog povjerenika bilo je zabranjeno prodavati i konzumirati meso i mesna jela srijedom i subotom, ali “ta se zabrana utoliko ograničuje da se do nabave većih količina namirnica za sveopći konzum dozvoljava do daljnje odredbe na gornja dva dana prodaja i trošenje suhog mesa svake vrsti kao i kobasica”. Naredbu je potpisao vladin povjerenik znakovitog imena Komadina

Na području Stoca, Čapljine i Mostara uhapšeno je više od 15 hiljada civila. Iz stolačke i čapljinske općine na slobodnu teritoriju protjerano je više od pet hiljada žena i djece. Prostor je potpuno etnički očišćen. Iz dijela Mostara koji je kontrolirao HVO protjerano je 15 hiljada ljudi. Deset hiljada ljudi bilo je prisiljeno potpisati izjave kojima se odriču cjelokupne imovine

Podržite nas na Facebooku!