Dijaspora

Bošnjaci se većinom organiziraju kroz džemate čija je organizacija uz pomoć Vlade Finske na veoma dobrom nivou. Ono što napominje jeste da sve aktivnosti vlasti ove zemlje podupiru, te tako potvrđuju tezu o Finskoj kao o zemlji koja poštuje različitost u svim aspektima. Prema mišljenju glavnog imama Islamske zajednice Bošnjaka u Finskoj Aziza Šabića, u Finskoj se izuzetno pristojno živi, te takva pozitivna atmosfera dodatno utječe na bolje međuljudske odnose u ovoj državi

Učio sam djecu u mektebu, akšam i jacija bili su redovni da se klanjaju u džematu. Petkom, da bismo džumu klanjali, ja sam na poslu uzimao pauzu za ručak da stignemo sve. Ramazan kada dođe uzimao sam odmor da bismo sve uspjeli, jer sam smatrao da je ljudima potrebno da imaju mjesto gdje će se okupljati, družiti i razgovarati. Kada smo mi otplatili prostor koji smo kupili 2009. godine, pojavila se želja džematlija da imaju stalnog imama. Tako sam ja 2015. godine počeo raditi zvanično kao imam džemata Pinellas Park. Svi smo zajedno uspjeli da izgradimo džemat. Džematlije su ključ uspjeha”

Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj obilježava četrdesetu godišnjicu od osnivanja prvih bošnjačkih džemata u ovoj zemlji i dvadeset petu godišnjicu od osnivanja krovne organizacije. Tim povodom ukratko podsjećamo na historijat bošnjačkog organiziranja kroz džemate u Njemačkoj, ali i savremene izazove s kojima se suočava Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj. Neki su od njih i institucionalna i pravna veza s Islamskom zajednicom u BiH, zaštita vakufske imovine, odupiranje procesima asimilacije, ali i odupiranje različitim strujanjima koja nastoje oslabiti IZBNJ

“Dužni smo da pored vjere gajimo i našu kulturu i tradiciju, sve ono što čini naš identitet. Tu je, naravno, i bosanski jezik kao neizostavna spona svega ovoga. Mi ćemo se i u budućnosti boriti, a to već činimo i kroz mektepsku nastavu, gdje maksimalno nastojimo s našom djecom pričati bosanski jezik. Kada sve saberemo i oduzmemo, Islamska zajednica je ta koja čuva identitet Bošnjaka u dijaspori. Mnogo bosanskih, zavičajnih, sportskih i kulturnih udruženja i klubova koji su ranije postojali ugasili su se iz sebi svojstvenih razloga. Međutim, Islamska zajednica ostaje kao krajnja instanca koja mora preuzeti brigu o čuvanju identiteta. I, hvala Bogu, neprestano jača i povećava svoje članstvo”

Trudio sam se da naučim bosanski, iako je bilo mnogo komičnih situacija. Zamislite samo situaciju gdje jedan Amerikanac traži čaj od šipka. Uglavnom, za ljude ovdje koji su došli iz Bosne i Hercegovine, moje Bosance, mogu reći da su vrijedni, duhoviti i nevjerovatno gostoljubivi, kod njih uvijek ima bujruma, dočekuju te u svojoj kući kao rođenog brata, ispraćaju s osmijehom, riječima alahimanet i dođi nam opet”, kaže na kraju Ron ili Amir Amerikanac, koji više od 20 godina radi s izbjeglicama, najviše Bošnjacima

Enisa Larson živi i radi u Švedskoj, a u okolini Prijedora, odakle je rodom, 2012. godine podigla je voćnjak na vlastitom imanju. U voćnjaku je zasađeno 5.000 stabala. Već 2016. godine Enisa je osnovala firmu “Agroplus”. Renata Skoko odselila je kao samohrana majka s djetetom školskog uzrasta nedavno u Njemačku. Pošto ima hrvatsku putovnicu, mogla je otići da radi a da ne traži vizu. U Sarajevu je radila u privatnoj poliklinici, a u Njemačkoj je njegovateljica

Veliki je broj Bošnjakinja koje su fantastične u području kojim se bave i koje očaravaju motivacijom i energijom koju ulažu u postizanje svojih ciljeva. Pozitivnu priču pišu i u Njemačkoj hrabre, pametne i uspješne žene uspijevaju izbalansirati privatno i poslovno, te u eter šalju primjernu priču svojom pojavnošću i društvenim angažmanom

Osim redovnih vjerskih aktivnosti, tim džemata / centra “Ikre” usmjeren je i na organiziranje kulturnih manifestacija kojima se njeguju tradicija, historija i bosanski jezik među Bošnjacima Münchena i ostatka regije Bayern. U ovoj regiji živi mnogo Bošnjaka, koji su većinom organizirani kroz Medžlis Bayern, u čijem je sastavu dvanaest džemata, među kojima je i “Ikre”

“U Zapadnoj Evropi živi 600.000 Bošnjaka Za novac od igračaka koje kupujemo svojim unucima mogli bismo značajno doprinijeti bosanskoj privredi. S druge strane, od naše matice i njenih predstavnika imamo maćehinski odnos. Tek u rijetkim prilikama, poput Manifestacije ‘Buđenje’, koja je nedavno održana, imamo priliku vidjeti da u Bosni ima onih kojima je ta dijaspora važna”

Jedan džematlija mi je početkom ovog ramazana javio da se u našoj blizini pojavila zgrada na prodaju, ali da je riječ o crkvi. Otišao sam i moram priznati da sam, u momentu kad sam vidio objekt, zadrhtao od uzbuđenja. Sedam članova džematskog odbora otišlo je pogledati zgradu. Zaključili su da je to ono što traže i da je treba kupiti. Nas sedam složilo se da ćemo je kupiti makar došlo do toga da samo nas sedmero to mora otplatiti”

Podržite nas na Facebooku!