Dijaspora

Tokom agresije na našu domovinu počeli su prvi masovniji dolasci naših sugrađana u Australiju, a nastavljeni su i u poslijeratnom periodu. Nakon što su neke evropske zemlje odlučile da više ne žele pružati utočište izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine, procijenivši da su po okončanju rata ispunjeni svi uvjeti za njihov povratak, mnogi su evropske adrese zamijenili onim australijskim

U početku je bilo veoma teško navići se na mentalitet, koji je drugačiji od onog na koji smo navikli u Bosni i Hercegovini. Na Islandu se mnogo radi i dvanaest radnih sati dnevno za Islanđane predstavlja sasvim uobičajeno radno vrijeme. Pet dana u sedmici ulice su puste jer su Islanđani naviknuti na konstantan rad i veliku disciplinu, koja je za nas u početku bila čudna, kaže Hajrudin Čardaklija

Meksiko je multikulturalna država u kojoj živi mnogo stranaca i Meksikanci su, generalno govoreći, pozitivno raspoloženi prema svim strancima koji iz raznih razloga dođu u Meksiko. Meksiko je divna država i ljudi su veoma ljubazni i veseli. Klima je prijatna, meksička kuhinja je jedna od najboljih na svijetu i Meksikanci imaju fine običaje. Zbog svega toga, u Meksiku se osjećamo kao kod kuće, kaže Javor Sliško

“Prijavio sam se na raspisani konkurs za arhitektu, a uz toplu preporuku prof. dr. Hansa Skottea s renomiranog NTNU Univerziteta Trondheim, i dobio posao u struci kao overarhitekt u Odjeljenju za urbanizam i prostorno planiranje komune Røyken, nedaleko od Osla, gdje i živim. Bio sam veoma sretan jer sam i ovdje svojim radovima zadovoljio veoma zahtjevnog poslodavca. S ovog radnog mjesta 2010. godine otišao sam u penziju”, priča rođeni Srebreničanin koji se u egzilu u Norveškoj počeo baviti i karikaturom

Nakon što je Stav u broju 150 objavio tekst o zbivanjima u jednom od najvećih bošnjačkih džemata u dijaspori, tamošnji džematlija i vakif Islamskog centra Rasim Begić kupio je nekoliko primjeraka Stava i pokušao ih u vrijeme džuma-namaza podijeliti među džematlijama. Na šezdesetodvogodišnjeg Begića fizički je nasrnuo poznavalac borilačkih vještina Jasmin Ahmić, zamjenik sekretara IKC Graz, nakon čega je reagirala i policija, a Begiću je pružena medicinska pomoć

U Luksemburgu živi zajednica Bošnjaka iz BiH, Srbije i Crne Gore. Iako podijeljeni granicama danas suverenih država, od kojih se svaka prema svojima odnosi drugačije, Bošnjacima Luksemburga mnogo je toga ipak zajedničko. Okupljeni u nekoliko džemata i kulturne zajednice Bošnjaka, rade na očuvanju identiteta i čuvanju uspomena na agresiju i genocid, ali i da, koliko god mogu, pomognu povratničkim zajednicama u BiH

Na zvaničnom sajtu IKC Graz nema informacija o osnivanju nekoliko udruženja s predznakom džemata koja su Mahdiju Mekiću i rukovodstvu džemata služila za manipuliranje IZ BiH. Nema ni podataka o privatnoj fondaciji (“Gemeinnützige Privatstiftung Frieden”) koja je osnovana mimo saglasnosti IZBA-e i IZ BiH, a na koju se prebacuje vakufska imovina džemata. Na upravljanje džematskom imovinom vrijednom nekoliko miliona eura, prema Statutu fondacije, najveći broj vakifa džemata, IZBA i IZ BiH nemaju nikakvog utjecaja

“U svijetu biznisa imala sam priliku upoznati mnogo menadžera, ali veoma malo lidera. Za mene liderstvo nije hijerarhijska pozicija niti skup naučenih vještina. Liderstvo je mnogo više od toga. Za mene je liderstvo životna filozofija, cjeloviti, dinamični i cjeloživotni proces ličnog i profesionalnog razvoja i usavršavanja. Liderstvo je, zapravo, ono ko smo i kako doprinosimo razvoju, rastu i uspjehu ljudi i društva”

Nastavljamo s književnim večerima, promocijama i radijskim emisijama. Cilj nam je da se u ove aktivnosti uključi što više govornika bosanskog jezika, što više udruženja i ustanova te da tako naš jezik sačuvamo za neke nove generacije, a da ga samim tim sačuvamo i u švedskom obrazovnom sistemu s nadom da će ovaj model prihvatiti i druge zemlje Evrope u kojima su naše zajednice brojne”

Podržite nas na Facebooku!