Dijaspora

Osim redovnih vjerskih aktivnosti, tim džemata / centra “Ikre” usmjeren je i na organiziranje kulturnih manifestacija kojima se njeguju tradicija, historija i bosanski jezik među Bošnjacima Münchena i ostatka regije Bayern. U ovoj regiji živi mnogo Bošnjaka, koji su većinom organizirani kroz Medžlis Bayern, u čijem je sastavu dvanaest džemata, među kojima je i “Ikre”

“U Zapadnoj Evropi živi 600.000 Bošnjaka Za novac od igračaka koje kupujemo svojim unucima mogli bismo značajno doprinijeti bosanskoj privredi. S druge strane, od naše matice i njenih predstavnika imamo maćehinski odnos. Tek u rijetkim prilikama, poput Manifestacije ‘Buđenje’, koja je nedavno održana, imamo priliku vidjeti da u Bosni ima onih kojima je ta dijaspora važna”

Jedan džematlija mi je početkom ovog ramazana javio da se u našoj blizini pojavila zgrada na prodaju, ali da je riječ o crkvi. Otišao sam i moram priznati da sam, u momentu kad sam vidio objekt, zadrhtao od uzbuđenja. Sedam članova džematskog odbora otišlo je pogledati zgradu. Zaključili su da je to ono što traže i da je treba kupiti. Nas sedam složilo se da ćemo je kupiti makar došlo do toga da samo nas sedmero to mora otplatiti”

Na promociji u Stockholmu se u ime organizatora, Bosanske islamske zajednice Stockholm, obratio Mustafa ef. Šetkić koji je rekao da je za dijasporu veoma bitno da se promoviraju edicije od krucijalne važnosti za bošnjački identitet, kao i monografije o Bosni i Hercegovini. „Važno je da su ovakvi sadržaji dostupni, posebno za mlade generacije koje na ovaj način trebaju osvajati svoj identitet i s njime se upoznavati. Ako to ne budu radili, ako neće čitati, neće biti svjesni sebe i svoga porijekla“, rekao je Šetkić i dao podršku ovakvim projektima.

 „Moram naglasiti da su građani BiH u Norveškoj u ozbiljnom i akutnom stanju asimilacije. Nemojte da se uljuljkate u to što se u Norveškoj govori da smo najbolje integrisana grupa. To je asimilacija. Ljudi dolaze u ambasadu, mijenjanju imena i prezimena. Znam to, ja potpisujem te papire“, upozorio je ambasador BiH u Kraljevini Norveškoj Nedim Makarević

Činjenica da bosanskohercegovačka dijaspora godišnje ulaže oko 1,57 milijardi eura u Bosnu i Hercegovinu govori o njenoj veoma važnoj ulozi u ekonomskom razvoju ove zemlje. Kao najveći ulagač, dijaspora bi trebala mnogo više utjecati na procese u zemlji svog porijekla, ali to nije slučaj. Na izborima 2014. godine pravo glasa iskoristilo je svega 30.000 državljana Bosne i Hercegovine koji žive van granica domovine, što je poražavajući podatak

“Obilježavamo dvadeset pet godina otkako su prvi Bošnjaci iz prijedorskih logora došli na teritoriju Kraljevine Danske kako bismo podsjetili na razloge zbog kojih je većina naših ljudi ovdje. Moramo spomenuti i veliki broj uspješnih pojedinaca koji su najbolji dokaz Danskoj da je ispravno postupila što je svoja vrata otvorila ljudima iz Bosne i Hercegovine kada je bilo najpotrebnije”

Glavni problem jeste u tome što Bosna i Hercegovina nema ministarstvo dijaspore. Nema nikakvu organiziranu maticu iseljenika. Ono što je, također, žalosna činjenica jeste da naše iseljeništvo nije u harmoniji. Postoje ozbiljni animoziteti. Ni toliko godina nakon rata naše iseljeništvo nema jasno definiran stav o mnogim pitanjima i nema jasno definiranog zastupnika. Sve se svodi na to da ima mnogo organizacija koje tvrde da su legitimni zastupnici dijaspore iako je njihov legitimitet, blago rečeno, upitan. Sve su to veoma bitna pitanja na koja se moraju naći odgovori. Ljudi se masovno asimiliraju, upozorava Makarević

“Nažalost, procedura registracije za glasanje u Bosni i Hercegovini jeste i dalje komplicirana. Oni koji se nisu registrirali trebaju na bilo koji način otputovati u Bosnu i Hercegovinu i direktno glasati. Gotovo polovina bosanskohercegovačkih građana živi u dijaspori i mi možemo glasanjem utjecati na promjenu stanja u Bosni i Hercegovini”, kaže Umihana Rašović-Kasumović

Podržite nas na Facebooku!