85

U Mariboru je, 27. oktobra na groblju Dobrava, obavljen ukop 796 od oko 3.000 žrtava iz masovne grobnice Huda Jama, jednog od stratišta na bleiburškim marševima smrti. Jedan je to od najstravičnijih zločina kojeg su počinili partizani u junu 1945. godine, po okončanju Drugog svjetskog rata. Neke su žrtve ubijene, a većina je zakopana živa. Desetine ubijenih bile su žene. Ovaj zločin bio je obavijen šutnjom više od šezdeset godina, a jedanaest pregrada od cigle i betona te četiri stotine kubičnih metara zemlje ispunjavali su prolaz kroz dio rudnika koji se zove Barbarin rov, a koji je vodio do posmrtnih ostataka. Projektom iskopavanja rukovodio je Mehmedalija Alić, koji je ujedno tražio i kosti svojih djedova stradalih na bleiburškim marševima smrti. Nadao se da će ih pronaći u Hudoj Jami, ali žrtve iz ove grobnice, iako će biti ukopane 27. oktobra u zasebne grobnice, nikada nisu identificirane. Nihad Halilbegović bio je jedini istraživač ovog zločina iz Bosne i Hercegovine te i u ovom broju donosimo izjave ljudi koji su preživjeli bleiburške marševe smrti, a koje je sakupio Halilbegović

Sve je počelo od Michaela Faradaya, koji je daleke 1831. godine otkrio princip elektromagnetne indukcije, a prvi bežično preneseni kod djelo je Davida E. Hughesa 47 godina poslije. Službenim pronalazačem radija smatra se Nikola Tesla, koji je prvi razvio sistem sa svim temeljnim komponentama današnjeg radija

Jezičak na parlamentarnoj vagi bit će stranke manjinskih naroda. Bošnjačka stranka lidera Rafeta Husovića (članica Koordinacije SDA, koja okuplja još i SDA iz BiH, Sandžaka, Kosova, Hrvatske) osvojila je 3,3% glasova ili 2 poslanička mandata. Kako stvari stoje, Bošnjačkoj stranci treći mandat izmakao je za svega 100 glasova. Na ovo je svakako utjecala i lista Bošnjačke demokratske zajednice nekadašnjeg muftije Zukorlića, koja je doživjela izborni fijasko sa svega 0,3% ili 1.200 glasova.

Zašto se ovaj bilingvalni i polivalentni pisac (prozaist, pjesnik, esejist, dramski pisac i prevodilac) osjećao odbačenim i zapostavljenim iako je nagrađivan i od nezavisnih intelektualaca hvaljen, ali i od kritike visoko pozicioniran, pa nepravedno inkriminiran, a potom i rehabilitiran tek toliko da bude prešutno hvaljen? Takva ga sudbina prati i u naše doba, koje, izgleda, nije imuno od izvantekstovnih aditiva prošlosti koji nas izjedaju i truju

Američki predsjednik Barack Obama, čovjek koji je avansno dobio Nobelovu nagradu za mir, kaže da ga Sirija proganja. Može samo sebe kriviti za to. U ovih pet godina prešao je put od “Asad mora otići”, preko raznih “crvenih linija” (koje je Bašar prekoračio ne trepnuvši), do kilave “diplomatije” koja je Siriju praktično predala u ruke Rusiji

Pred beogradskim Višim sudom počeo je sudski proces protiv osmerice bivših policajaca, pripadnika nekadašnjeg Centra za obuku na Jahorini. Svi su tzv. dezerteri uhapšeni u Srbiji pred sam početak operacije zauzimanja Srebrenice, u koju su dovedeni kako bi učestvovali u genocidu. Najpoznatiji je među njima Nedeljko Milidragović zvani Neđo Kasapin, koji je novcem opljačkanim u Potočarima postao uspješan poslijeratni biznismen u Srbiji

Visok postotak izlaznosti srpskog stanovništva, koje se, nakon referenduma o 9. januaru, opredjeljivalo za Dodika ili za Savez za promjene, nenadano je podigao cenzus. U Nevesinju su Bošnjaci bili najbliži osvajanju mandata – SDA je dobila 149 glasova. U Gacku su dobili tek 96 glasova, a zbog 71 glasa podnijet će žalbu CIK-u jer smatraju da su za toliko zakinuti izbornim inženjeringom

Iako je prošlo 70 godina od stravičnog zločina partizana u bleiburškim marševima smrti, do danas je napisano svega nekoliko ozbiljnih studija koje se bave ovom temom. Nesrazmjer između opsega bleiburške tragedije i pisanih tragova o njoj treba tražiti, prije svega, u totalitarnoj politici Jugoslavije koja je po svaku cijenu nastojala uništiti sjećanje na bleiburške marševe smrti i ubijene Hrvate, Bošnjake, Nijemce, Slovence, Mađare, i nešto Srba i Crnogoraca. S druge strane, hrvatski su istraživači nerijetko, u duhu endehazijske politike identiteta, vješto skrivali ubistva Bošnjaka, navodeći ih u zvaničnim dokumentima kao Hrvate. Na osnovu istraživanja pojedinih hrvatskih historičara, brojnih izjava preživjelih svjedoka koje je sakupio vrijedni Nihad Halilbegović te nekompletnih spiskova ubijenih Bošnjaka, možemo sa sigurnošću reći da je u bleiburškim marševima smrti stradalo između 20.000 i 50.000 Bošnjaka, iako hrvatski historičar Vedran Petrović procjenjuje da je stradalo između 50.000 i 65.000 Bošnjaka. U ovom i narednom broju Stava donosimo priču o stradanju bošnjačkih vojnika i civila u bleiburškim marševima smrti te ekskluzivno objavljujemo izjave preživjelih svjedoka

Od prijelomnog trenutka u kulturno-političkom i nacionalnom preporodu Bošnjaka na razmeđu stoljeća – koji se podudara sa početkom borbe za vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju Bošnjaka i pokretanjem prvoga bošnjačkog književnog časopisa Behar – novo se ime za bošnjački narod ustaljuje u svakidašnjoj upotrebi.

Podržite nas na Facebooku!