223

Režija: Damir Kustura; dramaturgija: Aida Pilav; scenografija: Roman Sulejmanpašić; kostimografija: Edina Hadžić; scenski pokret: Gea Erjavec; igraju i učestvuju: Alisa Čajić Drmać, Edhem Husić, Mario Drmać, Mirza Dervišić, Edin Avdagić, Helena Vuković, hor Srednje muzičke škole Sarajevo i polaznici radionice scenskih umjetnosti multimedijalnog projekta Centra kulture mladih Sarajevo, a audiodeskripciju izvodi Ajla Cabrera; prilagođenje predstave za gluhe i nagluhe osobe, te slijepa i slabovidna lica vodila je Ivana Golijanin

Prema podacima kojima raspolažemo, trenutno je u izradi opširan naučni rad koji bi trebao redefinirati sintagmu “tekijska ilahija”. Sama konstrukcija “tekijska ilahija” jeste pleonazam, jer su ilahije u pravilu (uz mali broj izuzetaka) nastajale u tekijama. I sama potreba za redefiniranjem konstrukcije “tekijska ilahija” govori u prilog tome da se u aktualnoj muzičkoj produkciji ilahija i kasida napravi odmak od autentičnog registra onoga što prepoznajemo kao bosanske ilahije i kaside. Stoga ćemo u ovom tekstu skrenuti pažnju na projekte novijeg datuma koji su prepoznati kao ilahije i kaside, te ih sagledati iz ugla autentične tekstualne i muzičke tradicije bosanskih ilahija i kasida, u pokušaju da prepoznamo njihovu ukorijenjenost u tradiciji. Posebnu pažnju obratit ćemo na one izvedbe koje su uz ramazanski program emitirane na TV i radijskim stanicama u toku mjeseca ramazana i u danima Bajrama

Posebno je važno imati u vidu vojne, obavještajne i druge sigurnosne strane organiziranja prevratničkih, subverzivnih operacija, jer mnoge činjenice, nažalost, ukazuju da Rusija u savezu sa Srbijom i RS-om, te u savezu sa srpskim ekstremističkim organizacijama u Crnoj Gori, intenzivno provodi pripreme Srbije za rat u kome bi druga zaraćena strana mogla biti neka od susjednih zemalja koja je nastala u raspadu SFRJ. Najava rata srednjovjekovna je ili ranoburžoaska praksa, dok se u 20. i početkom 21. stoljeća ratovi u klasičnom smislu ne objavljuju i ne najavljuju. Državama u svom okruženju protiv kojih subverzivno djeluje, pa i BiH, Srbija nikada neće formalno objaviti rat, ali njenu subverziju u raznim oblicima “specijalnog rata” treba smatrati direktnom prijetnjom da predstoji klasična oružana agresija, odnosno rat

Ljubav prema rodnom kraju kod Bošnjaka Potkalinja i dalje je veoma jaka i izražena, što potvrđuju i njihove česte posjete mjestu gdje su proveli najljepši dio svog života. Njihovu ljubav i odanost rodnoj grudi potvrđuje i obnovljena džamija koju će ovi uzoriti Bošnjaci svečano otvoriti u nedjelju, 21. jula 2019. godine. Zato ovi plemeniti i uzoriti ljudi pozivaju sve vas, sve građane naše domovine i sve ljude dobre volje da dođu u Potkalinje 21. jula, da se zajedno radujemo ovom dugo očekivanom događaju i da bolje upoznate ljude i mjesta naše prelijepe domovine

Ideja je da se povežu svi turistički potencijali s pistom na Baljevcu kako bi postali uređena cjelina u okviru koje bi se turisti mogli zabaviti, odmoriti ili rekreativno baviti sportom. Ovo područje ima dobar strateški položaj jer se nalazi blizu Nacionalnog parka “Plitvice”, a to je mjesto gdje počinje i završava odmor na Jadranu. U blizini je i Nacionalni park “Una”, kao i stara jezgra Bihaća, što ovom kraju daje potrebne predispozicije za uspjeh u turizmu

Ili se Bošnjake želi fatalno oslabiti, paralizirati i neutralizirati kao relevantan faktor i politički subjekt sposoban za akciju i reakciju radi nekog krupnog događaja koji se treba desiti u budućnosti, a kakav je moguća secesija, ili se Bosna i Hercegovina, tačnije većinski Bošnjacima naseljeni prostori, žele urediti po uzoru na neke od nesretnih država s muslimanskom većinom kojima upravljaju manjinski i nelegitimni “prosvijećeni i progresivni” režimi koje se prihvata kao partnere jer drže pod kontrolom neugodnu “muslimansku većinu”

Nastale na ideji da javne škole nisu dovoljno kvalitetne i konkurentne, jer, po zilotima tzv. tržišne ekonomije, država nije sposobna ni za šta, proponenti ideje izborili su se za mnogo opuštenija pravila nego što važe za javne škole i mnogo slabiji nadzor nad čarter-školama. I tu leži glavni problem, zbog čega je to polje El Dorado za finansijske kriminalce

Valja nam razmišljati i o onome što slijedi poslije ramazana. Jesu li s ramazanom završila i naša druženja s džematom? Da li poslije ramazana ostavljamo Kur'an na police do neke nove prilike? Da li smo i mi poput onoga koji kroz šalu zna reći: “E sad ću smotati postekiju i turiti je na tavan do idućeg ramazana”

Đukanović je sasvim otvoreno dao do znanja da je na građenju crnogorskog identiteta ostao još jedan važan korak, a to je “ispravljanje teške nepravde” učinjene na početku 20. stoljeća i ukidanje crnogorske autokefalne crkve. Poručio je da će predano raditi na obnovi crnogorske autokefalne crkve, dopadalo se to nekome ili ne.

Podržite nas na Facebooku!