191

Dakle, riječ je o mnogo većem broju migranata u Unsko-sanskom kantonu od onog koji se ističe u javnosti. Dokaz tome jeste i podatak kojeg je Peter Van der Auweraert, šef misije IOM-a u Bosni i Hercegovini i koordinator za zapadni Balkan, iznio na konferenciji za medije održanoj nakon zadnjeg sastanka s ministrom sigurnosti BiH Draganom Mektićem i predstavnikom Vlade USK. On je, govoreći o ukupnom broju migranata koji su do danas pristigli u Bosnu i Hercegovinu, rekao da je 80 posto njih završilo u Unsko-sanskom kantonu.

Neki intelektualni tokovi u tumačenju islama koji su se razvili kod nas mogu biti od značaja za muslimane Evrope. Tu posebno ističem iskustvo i suživot sa sekularnim državnim i društvenim uređenjem, kao i tradiciju islamskog preporoda i reformizma (islaha) koja nudi muslimanima mogućnost reinterpretacije i dinamičnog odnosa prema vjeri i društvu. Mi moramo učiniti više na polju prevođenja naših najznačajnijih stručnih i književnih djela na evropske jezike kako bismo ih učinili dostupnim muslimanima Evrope

Kroz susret umjetnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja, pokušamo svijetu uputiti ljepšu poruku u želji da se svi zajedno moramo truditi u izgradnji mira. Podsjećam na ono što je Sv. Franjo Asiški govorio da su mir i dobro ono o čemu moramo govoriti i oko čega se moramo pozdravljati, ali i ono oko čega se iskreno moramo potruditi. Na kolonijama je do sada nastalo više od 70 djela i djela s prethodne dvije kolonije predstavljena su u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Austriji, Italiji, Njemačkoj, kazao je fra Joso Oršolić

Ukazivala je na mijenjanje ženskih uloga u javnoj i privatnoj sferi, vjerovala je da žene moraju biti načitane i obrazovane i da moderna žena nije ograničena ulogom žene i majke te da mora učestvovati u socijalnim i kulturnim dešavanjima svog naroda. Govorila je 9 jezika i prevodila literarne i pedagoške radove. Na francuski jezik prevela je naše narodne pripovijetke i kosovske pjesme. Proučavala je narodnu poeziju, narodnu frazeologiju, narodnu povijest, narodnu erotiku, narodne melodije i narodnu muziku

Kako se ove godine navršava 140 godina od herojskog stava Halil-efendije naspram okupatorskih vojnika i službenika, prilika je to da se njegova dosad skromna biografija proširi nekim novim pisanim ili usmenim izvorom. Jer, ko zna, možda se očuvanje islama u Krajini, pored krvi šehida, hrabrosti gazija, znoja težaka, ili imana starih nena, ima zahvaliti i dovama dobrih Božijih robova, kakav je, po svemu sudeći, bio i Halil-efendija Hali

Bosna je, dakle, oduvijek bila istureni Istok na Zapadu, najzapadnije prokletstvo južnoslavenskog istoka. Živjela je od devera do devera. Često ponižen, obeščašćen, obezvrijeđen, nedorečen..., Bošnjanin, odnosno Bošnjak, živio je u poštenju svog srca. O njemu se početkom 13. stoljeća govori s divljenjem, istodobno i s gnušanjem. Drugačije rečeno, Bošnjak bilo kojeg vjerozakona rođen je s pogledom na obje strane granice Istoka i Zapada. Nije slučajno u doba patarena cvao narodni dualizam s filozofijskim posljedicama

“Jedan od osnovnih zadataka jeste i rješavanje adekvatnog statusa. 'Merhamet' ima dugu tradiciju, prisutan je u više država. Tražit ćemo isti status kao što ga ima 'Crveni krst'. Naime, 'Crveni krst' dobija ogromna budžetska sredstva, što nije slučaj s 'Merhametom'. Jedna od najvećih aktivnosti u budućnosti bit će otvaranje 'Merhameta' prema svima koji žele da pomažu drugima”

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!