167

Osim po materijalu od kojeg su izgrađeni, od nadgrobnih spomenika u ostalim dijelovima Bosne, krajiški bašluci bitno se razlikuju po izgledu i visini, te motivima kojima su ukrašeni. Pored kulturno-historijske, oni imaju spomeničku, estetsku te pejzažno-oblikovnu funkciju. U novije vrijeme stari krajiški nišani sve su izloženiji uništavanju, a praksa podizanja novih nišana u skladu s vlastitom tradicijom sve je rjeđa

“Pozicija Hrvata svugdje u Federaciji BiH je, jamčim, dobra i barem je pet puta bolja nego što o njoj govore oni koji ju kapitaliziraju i koji lagodno žive na tu stigmu položaja hrvatskog naroda u BiH. Ono što je sigurno jasno jeste da Hrvati u Republici Srpskoj ne žive, oni više i ne odlaze u Hrvatsku kao nekakvu maticu, oni odlaze u treće zemlje, odlaze profesori, ljekari, pravnici i rade neke najteže poslove po Zapadnoj Europi. To stanje najbolje oslikava činjenica da biskupa Komaricu brane Bošnjaci u Republici Srpskoj dok zvanična hrvatska politika šuti”

Svi ti pokušaji da se insistiranjem na šovinističkim stereotipima probude bošnjački kompleksi, da se odvratna propaganda o “poturicama” okrene na svoju glavu pa da je Bošnjaci počnu prakticirati na samima sebi, da se indirektnim prijetnjama Bošnjaci uplaše za vlastitu budućnost, stalno potenciranje razlika a ne sličnosti, predstavljanje današnje Republike Turske kao nekakve istočne despotije, cijela ta negativistička kampanja omalovažavanja turskih investicija, pomoći i pozitivne političke uloge Turske u BiH jednostavno ne može polučiti neki konkretan rezultat jer je demantiraju činjenice

Kako se onda u bh. fudbalu može desiti da nakon tog roka u jednoj do ranijih sezona predsjednik Čelika moli sve kojima je ovaj klub u srcu da se skupi potreban novac za podmirenje obaveza prema pojedinim igračima? Kako se moglo desiti da javno predsjednik Slobode izjavi kako je “klub prevaren, ali da će izmiriti obaveze”, isto tako nakon zadanog roka?

Sabrija Prohić jedan je od četvero gračaničkih Prohića koji će 29. maja ove godine i zvanično biti proglašeni “pravednicima među narodima” u sarajevskoj sinagogi. Sabrija Prohić, njegova supruga Safeta, majka Esma i brat Avdo Prohić imenovani su “pravednicima” jer su tokom Drugog svjetskog rata spasili jevrejsku djevojčicu Nadu Kolman. Priznanje će nasljednicima biti uručeno u zgradi Jevrejske općine

Priča Ajka kako godinama oka nije sklopila. Satrala je, veli, tuga za djecom. Pa i te silne brige za “Hambarinkinom ogradom” i ovim trenutkom, u strahu da ga ne dočeka. Jer, kako dinski dušmani drugačije nisu dali nego da se za pobijeni narod vjere Muhammedove, a. s., po Prijedoru proširuju neki postojeći haremi, a ne, kako bi to bio red, svi da se pokopaju na jedno časno mjesto, Huse i Ajka Mujdžić sjete se da se baš na tu njihovu ogradu, zvanu Hambarinkina, a nasred Čarakova i ispred društvenog doma, mogu komotno pokopati šehidi. Pa i njihova tri sina.

Ono što je posebno interesantno jeste da su pojedinci iz dokumentarca Sanela Kajana, a koji su tokom rata i poraća bili najžešći medijski ratnohuškači, danas “uhljebljeni” u javnim institucijama. “Danas se oni prave kao da se period od 1992. do 1995. godine, pa i nekoliko godina nakon završetka rata, uopće nije dogodio. Bosnu i Hercegovinu su nazivali 'takozvana', 'samozvana' ili 'bivša', javno vrijeđali ili omalovažavali bošnjački narod, upotrebljavali govor mržnje. Dobijao sam i indirektne poruke da prestanem ovo raditi. Pitali su me što mi to treba. Poručivali da 'nađem neki drugi hobi'”, otkriva Sanel Kajan

Veliko tursko tržište nam je otvoreno, za neke proizvode čak i bez carina, što najbolje mogu potvrditi naši proizvođači. Ali to ne žele priznati pojedini komentatori društvene zbilje jer je mnogo zanimljivije zastrašivati narod koji se raduje dolasku velikog državnika i prijatelja. A pamet naroda opasno je potcjenjivati, pogotovo ako znamo da će nakon Erdoğana u BiH i dalje dolaziti prijatelji i s Istoka i sa Zapada

Podržite nas na Facebooku!