157

Sead Emrić više je puta naglasio potrebu ukazivanja većeg poštovanja i podrške “umjetničkom dragulju” kakav je Ismet Erdić. Kako kaže, Erdića bi i dosta veće sredine rado poželjele jer njegovi radovi imaju državne i regionalne domete. Predstavljajući još jedan veliki izdavački poduhvat bužimskog “Preporoda”, Emrić je naglasio da svojim radom autor Ismet Erdić u zemlji i regiji u najboljem svjetlu afirmira rodni Bužim te Bosansku Krupu, u kojoj već godinama živi i radi

Moglo bi se govoriti i o osjećaju obaveze da na najljepši način vratim svojoj džamiji za sve ono dobro koje sam u njoj naučio i koje sam u njoj doživio. Ja sam rođen ovdje, u ovom džematu. Osim džamije, ovdje se nalazi i turbe šejha Juje i Opijačeva tekija, kaže Obradović

Sakupio sam veliki broj eksponata. To nimalo nije bilo lahko, ni sam ne znam otkud mi tolika energija i volja. Neumorno godinama tragam za starim predmetima koji su najvećim dijelom zaboravljeni, bačeni i ostavljeni da propadaju. Neke od tih starina sam kupovao, neke sam dobio na poklon, a neke sam pronalazio na deponijama, kaže Hasan

Rukomet je najtrofejniji sport u Hadžićima. Klub postoji od davne 1966. godine. Ime su mijenjali nekoliko puta, klupska historija pamti nazive “Partizan”, “Ingrap”, pa od kraja agresije na BiH do 2010. godine “Željezničar Ingrap Hadžići”. Kako god da se zvali, svoje su navijače navikli na uspjehe. Sada su ponovo na stazi uspjeha uz pomoć generalnog tursko-švicarskog sponzora, kompanije “Dido Group”

Težak i mukotrpan rad Vijeća ministara BiH u proteklim godinama sada daje plodove, a svaki korak naprijed u političkom i društvenom ambijentu kakav je u BiH vrijedan je pohvale. Korak koji je učinilo Vijeće ministara BiH na čelu s Denisom Zvizdićem jedan je od najvećih koraka do sada ka članstvu u Evropskoj uniji. Upravo je to bio povod da razgovaramo s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, koji govori o postignutim rezultatima, ali i pitanjima koja se tiču kandidata SDA za člana Predsjedništva BiH

Ljevica na vlasti provodila bi svoju antibošnjačku (i antibosansku, iako se zaklinju u bosanstvo) kampanju u oblasti obrazovanja i kulture. Imena osnovnih i srednjih škola sasvim sigurno bila bi izmijenjena, bosanski jezik bio bi potisnut “zajedničkim” ili b/h/s), pitanje dviju škola pod jednim krovom bilo bi riješeno kao u Jajcu, uspostavom nastave po hrvatskom planu i programu, a bošnjačkoj književnosti zagubio bi se svaki trag u nastavnim planovima i programima. Kako možemo biti sigurni u takav scenarij? Veoma jednostavno: na svemu navedenom ljevica predano radi

Podržite nas na Facebooku!