152

Već pola stoljeća Vasilija Jamakosmanović (83), udovica domara Zemaljskog muzeja Mustafe Jamakosmanovića, živi u ovoj instituciji. Njezin je muž zaradio penziju radeći u Muzeju. No, on i Vasilija nikada nisu uspjeli dobiti svoj stan iako na njega imaju pravo. Vasilija za sebe, smijući se, kaže da je najstariji eksponat ove najvažnije institucije kulture države Bosne i Hercegovine

Halem Hero zasigurno nikome zla nije mislio niti učinio. Sejad Bobar ni mrava nikada ne bi zgazio, a kamoli nekome napakostio. A tek djevojčica Elna! Šta je kome mogla učiniti? Bila je maksum, bezgrešno biće tek postalo na svijet, a tako je izmasakrirana da je bolje i ne opisivati. I svi ostali.

Jedne nedjelje, nakon opetovanog Vasićevog izljeva antikomunizma i antiislamizma, rekao sam mu da ću knjige ipak birati spram vlastitog ukusa, jer je, očito, njegova, Vasićeva, intelektualna oštrica, uslijed predanog čitanja ksenofobne i rasističke literature, ne samo otupjela nego i zahrđala; da s nedovršenim intelektualcima, sužene, jadne percepcije i uma nadojenog mržnjom, ne želim imati nikakvog posla i da se, ma koliko to Vasiću paralo srce, ne zovem Ilija, niti ću se ikada tako zvati

Irfan Mirza američki je državljanin porijeklom iz Indije. Direktor je u odjelu za istraživanje kompanije “Microsoft”. Njegova veza s Bosnom i Hercegovinom počela je 1992. godine, kada je putem humanitarnih organizacija dostavljao pomoć u našu zemlju. Oženjen je Bosankom porijeklom iz Donjeg Vakufa, s kojom ima troje djece. Autor je knjiga Historija Bosne i Hercegovine i Osnove za razumijevanje genocida u Bosni i Hercegovini. Dobrovoljno radi kao predsjedavajući grupe za obrazovanje pri Bosansko-američkom institutu, u kojem mlade podučava da budu snažni i efektni zastupnici Bosne i Hercegovine i svojih zajednica

“Prijavio sam se na raspisani konkurs za arhitektu, a uz toplu preporuku prof. dr. Hansa Skottea s renomiranog NTNU Univerziteta Trondheim, i dobio posao u struci kao overarhitekt u Odjeljenju za urbanizam i prostorno planiranje komune Røyken, nedaleko od Osla, gdje i živim. Bio sam veoma sretan jer sam i ovdje svojim radovima zadovoljio veoma zahtjevnog poslodavca. S ovog radnog mjesta 2010. godine otišao sam u penziju”, priča rođeni Srebreničanin koji se u egzilu u Norveškoj počeo baviti i karikaturom

Sead Rekić u 3. korpus dolazi krajem 1994. godine, nakon što je godinu dana i šest mjeseci proveo u pritvoru i nakon što je od sarajevskog Vojnog suda oslobođen od teških optužbi da je kao KOS-ovac radio za neprijateljsku stranu. Bio je to vrlo obiman proces koji su montirali u sarajevskoj Službi državne bezbjednosti i temeljen na pravno neodrživoj i nelegalnoj izjavi koja je od Rekića iznuđena nakon najtežeg dvomjesečnog mučenja. O tome smo pisali u prošlim nastavcima ove napete ratne priče, a čini se da je 3. korpus napokon ispunio Rekićeva nadanja o tome kako bi se Armija RBiH trebala boriti protiv neprijatelja. Rekić je zadobiveno povjerenje u 3. korpusu posve opravdao i još jednom u borbi demonstrirao koliko su duboke i nepravedne bile obmane o njegovoj ratnoj ulozi

Nedostatak željeznice u Novom Pazaru i općinama u okruženju utjecao je na ekonomski razvoj ovog kraja te kasnije na ovom području nastale migracije i negativne društvene procese. U ovom dijelu Sandžaka nikada nije bilo ozbiljnijeg privrednog razvoja jer nije bilo komunikacija, prije svega kvalitetne putne mreže i željeznice

Napredak od 1. januara, kada smo dobili ledenu plohu, do danas je ogroman. Svi su igrači maksimalno posvećeni. Dva mjeseca leda, koliko mi imamo, ozbiljan je problem za nas. Možemo tražiti izgovore, ali to neće riješiti ništa, moramo iskoristiti ovo što imamo i u februaru, uz, nadam se, punu dvoranu “Huan Antonio Samaran”, pobijediti ove utakmice, naglasio je Amar Lemeš

Udruženje pčelara brendiralo je krajiški kestenov med, a ono što bi trebalo uraditi u narednom periodu jeste dobijanje oznake izvornosti po kojoj bi određene specifičnosti ovog meda bile prepoznatljive i, kao takve, neponovljive na bilo kom drugom području. Potrebno je uložiti više truda radi očuvanja kestenovih šuma kako bi se med dobiven od kestena iz ovog dijela Bosne i Hercegovine proizvodio i u budućnosti, kaže doc. dr. Melisa Oraščanin

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!