126

Bošnjački otpor okupaciji manifestirao se na više načina, a, osim oružanog otpora, svakako treba istaći pasivni otpor putem iseljavanja stanovništva, kao i otpor novim nametnutim sistemima; posebno se to odnosi na bojkot obrazovnog sistema. Reakcija Bošnjaka bila je veoma oštra nakon što su saznali da su velike sile dale amandman Austro-Ugarskoj koji im daje pravo upravljanja nad Bosnom i Hercegovinom. Bošnjaci su se nakon toga naoružali s ciljem da se odupru

U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu u Gacku su ubijena i poginula 182 Bošnjaka. Još se traga za njih 48. Oko 400 Gačana poginulo je na ratištima na kojima su vođene bitke za odbranu Bosne i Hercegovine. Gačani nisu imali hrane i vode, nisu imali oružja i municije, ali su imali heroje Envera Bašića, Kemu Juga, Hajrudina Hapu Čamparu...

“Sa Srbima pričam i radim jer imamo obostrani interes. S njima pričam i o ratu. Nekada se desi da u kafiću 'Tamo daleko' spomenemo neku situaciju u ratu, i onda shvatimo da je neko od nas bio baš tu, i da smo jedni na druge pucali u toj akciji. I sve je to u redu, popiti kahvu i o tome i pričati, ali, ako bi opet bio rat, zna se: Hurem u Gođenje, oni u Pijesak, linija u Rijekama”

Trenutno postoje tri različita mišljenja šta činiti o pitanju ostataka sarajevskog Tašlihana. Jedna strana kaže da se objekt treba rekonstruirati, druga da objekt treba restaurirati, a treća strana zalaže se da se gradi novi objekt. Stručnjaci se slažu da ovom pitanju treba ozbiljno pristupiti, ali i naglašavaju da je izgradnjom garaže Hotela “Europe” već uništen integritet Tašlihana

Dvadeset i sedmi juli 1941. godine datum je koji se u historiji Bosne i Hercegovine obilježava kao početak ustanka njenih naroda protiv fašističke vlasti. Ljeto 1941. godine bilo je, međutim, i vrijeme u kojem su počinjeni stravični, masovni zločini nad muslimanskim življem. Stav donosi dijelove studije profesora Maxa Bergholza kojom se pokušavaju pojasniti korijeni tih zločina i šutnja koja ih je obavijala decenijama kasnije

Profesor doktor Mujo Begić šef je područnog odjeljenja Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine za Bosansku krajinu. Stalni naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i autor nekoliko knjiga o zločinima nad Bošnjacima za Stav govori o tome ko su bili ustanici, koje su zločine počinili u ljeto 1941. godine i kako su ti zločini zataškani

Bošnjaci su u Kiseljaku marginalizirani, čak bi se moglo reći da se nad Bošnjacima u Kiseljaku provodi jedna vrsta segregacije. Nema nijedne javne institucije kojoj je na čelu Bošnjak, nijednog upravnog ili nadzornog odbora u kojem Bošnjaci mogu odlučivati. Možemo kazati da nema čak ni neke važnije komisije u kojoj Bošnjaci odlučuju. Štaviše, izmjenama nekih dokumenata (poslovnika o radu, statuta...), uveden je paralelizam koji potpuno marginalizira prisustvo Bošnjaka u tim radnim tijelima

“Mi smo ljudi s Diviča, jedini koji ne vole ići u svijet. I, ako odemo, nismo kao neki koji mogu da se više nikada ne vrate, nego se mi opet vraćamo na svoju rodnu grudu jer bez nje ne možemo. Ja sam, naprimjer, živio u Sarajevu, ali za škaf Drine poklanjam im Sarajevo”, ističe uz osmijeh Muharem Kapidžić, koji nam je ponudio vožnju čamcem kako bi demonstrirao svoje umijeće skijanja na vodi

Podržite nas na Facebooku!