Rodiš se u Smrtićima, živiš u Zlokućama, sahrane te u Nepravdićima

Imamo, dakle, perverznih toponima, ali i bezbroj zanimljivih i smiješnih: Krakača, Mokronoge, Motike, Žeravac, Prisade, Ševarlije, Pribraća, Češće, Ušivak, Blizanci, Rakova Noga, Svinjarevo, Hripavci, Bale, Dudle, Pendičići, Ježeprosina, Popržena Gora, Turalići, Varalići, Zlokuće, Plačikus, Crijevčići, Nepravdići, Smrtići, Vražići, Žulj, Kostolomci, Nogačevići, Kuge, Svinjašnica, Tišina, Čelopek

Kod Donjeg Vakufa, u mjestu Dernečišće, bio je teferič. Kao što vazda biva na takvim mjestima, neko se u nekoga zagleda, momak u djevojku, djevojka u momka, il’ bude obostrano. No, upoznavanje u ovim krajevima zna biti malo nezgodno. Recimo da se momak zove Ševko Šijak, a djevojka Ševala Pidro. Upoznavanje bi moglo izgledati ovako: “Ševko Šijak iz Šijakovih Štrcala.” “Ševala Pidro iz Pidrinih Derala.” Dobro, ovo je zamišljena situacija, ali nije nemoguća. Zaista postoje mjesta koja se zovu Pidrina Derala i Šijakova Štrcala, a u njima zaista žive ljudi koji se prezivaju Pidro i Šijak. Postoji i mjesto koje se zove Dernečišće.

Bosna i Hercegovina, kao što mnogi već znaju, obiluje brojnim zanimljivim toponimima, a neki su pomalo i bezobrazni, ali eto, i u tim mjestima ljudi žive, rađaju se i umiru. Mnogim od ovih mjesta promijenjena su imena u malo pristojnija, ali ostale su priče u narodu koje nerijetko pričaju stariji da bi zabavili i nasmijali mlađe.

VEZA IZMEĐU IZGLEDA I IMENA

Postoje tako u našoj domovini mjesta koja se zovu Prčivode, Prdiravan, Drkina Padina, Karovići, Zanožje, Gaćice, Zagoni, Donja Meka Gruda, Batkuša, Karanovac, Buljevići, Zavala, Rupni Do, Gola Glavica, Čunčići… Neki od ovih toponima mogu imati zanimljive asocijacije. Ali, šta tek reći za imena dvaju izvora vode: Picino vrelo i Pizdenjak.

Iskusni planinar iz Mostara Sead Divanović kaže da izvori inače imaju zanimljiva imena. Ovaj koji se nalazi na Prenju, Picino vrelo, vjerovatno je dobio ime zbog izgleda, objašnjava Sead. Dakle, stijena iz koje teče voda, u vrlo malim količinama, izgledom podsjeća na ženski spolni organ. Sead kaže da ima izvor koji se zove Kapala, upravo zbog toga što voda iz njega kaplje. Ljudi daju imena prema asocijacijama.

Postoji predanje prema kojem su žene išle na Picino vrelo i prale svoje intimne dijelove vodom s ovog izvora, jer se vjerovalo da pomaže da žene zatrudne. Legenda čak seže i do kraljice Katarine. Vrelo s istim imenom nalazi se i kod Glamoča.

Pizdenjak je izvor koji se nalazi između sela Šehići i Egrlići u Krajini, nedaleko od raskrsnice Ključ – Sanski Most. Prije nekoliko godina o ovom vrelu pisali su lokalni portali: “Mještani su skloni tvrdnji da bi flaširanjem ovog vrela postigli nezapamćen tržišni uspjeh. Zamislite samo da u kafanama ljudi, pored kahve ili soka, mogu poručiti: ‘Mala, donesi i jedan ‘Pizdenjak’ da se osvježimo!’ Nažalost, to nije moguće učiniti jer je protok slab i količina vode vrlo mala, a samo je vrelo gotovo i presušilo. Vrelo pod ovim smiješnim nazivom postoji od pamtivijeka, postojao je i običaj da se tu šalju stariji momci na umivanje ne bi li se brže oženili”, objavio je portal mojusk.ba.

Imamo dakle perverznih toponima, ali i bezbroj zanimljivih i smiješnih. Neki su od njih: Krakača, Mokronoge, Motike, Žeravac, Prisade, Ševarlije, Pribraća, Češće, Ušivak, Blizanci, Rakova Noga, Svinjarevo, Hripavci, Bale, Dudle, Pendičići, Ježeprosina, Popržena Gora, Turalići, Varalići, Zlokuće, Plačikus, Crijevčići, Nepravdići, Smrtići, Vražići, Žulj, Kostolomci, Nogačevići, Kuge, Svinjašnica, Tišina, Čelopek…

Naši se sugrađani rijetko mogu sjetiti nekog mjesta sa zanimljivim imenom u kojem su bili, a rijetko je ko čuo za neka od ovih mjesta koje smo već spomenuli, ali se uglavnom nasmiju kada čuju nazive ovih naselja.

Aidi Karadži spomenuli smo Drkinu Padinu, Pizdenjak, Gaćice… Kroz smijeh kaže: “Čula sam za sve to, ali ne znam da imaju mjesta u Bosni i Hercegovini koja se tako zovu.” Imena nekih mjesta djeluju neozbiljno, pa Aida pita jesu li im to zaista pravi nazivi. Zaista jesu, recimo, Gaćice je naselje kod Viteza.

“Super. Ovo mi dođe nešto kao ona emisija Šta djeca znaju o zavičaju. To sada nema kod nas. Sviđa mi se to što radite”, dodaje Aida i nastavlja: “Mislim da je neko imao jako dobru inspiraciju kad je davao takva imena naseljima, izvorima… Jako dobru inspiraciju. A inspiracija je vjerovatno dolazila iz prakse, a možda nekada i iz nedostatka prakse.”

GUZINA SE RUGA BUKVI

Amira veli da nije čula za ove, kako kaže, nakaradne nazive mjesta, ali jeste za prezimena.

“Čula sam za neka izuzetno nezgodna prezimena. Jedan od njih bio je i moj direktor, Guzina se prezivao. Nikad mi to nije bilo jasno kako neko može da se čitav život preziva Guzina ili Drkenda, i da nikad ništa ne uradi po tom pitanju, da ga promijeni. Ako ništa, sačekaj da ti otac umre pa ga onda promijeni. Čini mi se da je bolje nikako se ne prezivati nego biti Guzina čitav vijek”, ističe Amira. Ispričala nam je i anegdotu s direktorom Guzinom. Naime, došao je na sastanak kod Guzine direktor nekog drugog preduzeća i, pošto se nisu ranije poznavali, gost se predstavio prezimenom Bukva, a Guzina je u šali uzvratio: “Drago mi je, Hrast.”

Mirela Šahinović kaže da je čula za mjesto Gaćice i dodaje da imaju i Šupčići, a postoji i prezime Šupčić: “Neko je bio jako kreativan, a možda je to nastalo iz zezancije.”

Kenan Pašić smatra da su takva prezimena ostala iz perioda Austro-Ugarske. “Možda su ljudi imali izražene neke karakteristike pa su onda na osnovu toga dobijali i prezimena.”

Naši sagovornici Nedim i Sabina u početku nisu bili sigurni jesu li toponimi poput Prdiravni, Gaćica, Rupnog Dola, Čunčića, Šijakovih Štrcala, Pidrinih Derala i sl. izmišljeni, ili ta mjesta zaista postoje.

“Trebalo bi to sve fino obići nekad. Bilo bi super. Po čemu li su dobili naziv, samo se pitam”, kaže Nedim, a Sabina kroz smijeh odgovara: “Pa, po tim stvarima. Meka Gruda, ne treba mnogo razmišljati.”

Nihad Kuljuh vjeruje kako su sva ta mjesta dobila nazive. “Ona su nastajala u vrijeme Austro‑Ugarske. Došli su ljudi koji su snimali teren i crtali karte. Pitali su lokalno stanovništvo kako se određena mjesta zovu. Ovi su cirkuzali s njima, a Austrijanci nisu znali šta to znači, pa su sve upisivali kako im je narod govorio. Eto, tako su nastali ti nazivi”, kaže Nihad.

Nedžad Tašić ističe da ima dosta “bezobraznih” naziva u Bosni i Hercegovini, ali kako je čovjek u godinama, ne može ih se odmah sjetiti. “Mi smo skloni vicevima i nekim šalama i dogodovštinama. Vjerovatno i ti nazivi potječu od nekih ljudi koji su skloni dobrom humoru”, priča Nedžad.

Ermin nam je kazao da i na putu prema Rudom ima izvor vode koji se zove Picina voda.

“Kažu da je i to muška voda, pa se zato i zove tako”, objašnjava on.

Ovo je geografija Bosne i Hercegovine koju djeca nikada neće učiti u školi, bilo bi to previše neugodnosti za nastavnike dok bi objašnjavali djeci kako je Prdiravan dobila ime, ili kako je Pizdenjak dobio svoj “bezobrazni” naziv. No, sve je to Bosna i Hercegovina, nama najljepša, bez obzira na to kako se zvala njena sela i gradovi.

PROČITAJTE I...

Dva dana nakon posjete Sarajevu, Esedu je ponovo dostavljeno tijelo zatvoreno u limeni sanduk. Ukopano je iznad džamije u Žepi. Roditelji su bili uvjereni da su im opet poslali tuđe tijelo pa su odlučili da mu ne podižu nišane. Godinama je Esed tragao za sinovim posmrtnim ostacima. Do njega i Fatime stizale su vijesti da je živ, čak i da ima porodicu. Sve se to promijenilo 2009. godine

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!