Riječ je o ekonomiji, beno

Izazovi populizma u ugroženim zemljama EU, sve veće razlike u ekonomskom razvoju članica, kao i teška društvena raslojavanja unutar bogatijih ili “uspješnijih” država, jesu realnost izvan okvira u kojima se, okupirani stalnom proizvodnjom političkih kriza, mi krećemo potpuno nesvjesni mogućih posljedica po naše krhke i ranjive ekonomije

Zabavljeni domaćim i regionalnim temama političke, politikantske, u posljednje vrijeme i pravno-političke naravi, kao da smo zaboravili u kakvom realnom svijetu živimo. Na stranicama Stava osvrtali smo se na globalnu ekonomsku situaciju i njezine često opasne izazove, s posebnim osvrtom na tzv. krizna žarišta, poput Grčke, uz napomenu o velikim makroekonomskim neravnotežama u Francuskoj, Italiji, Portugalu… Upozoravali smo na moguće lančane posljedice i zazivali povratak principima stvarne, fizičke ekonomije sebi sličnog rasta i dokidanja dominacije finansijskih spekulacija nad realnim ekonomskim sektorom. Izazovi desnog, ali i lijevog populizma u ugroženim zemljama EU, sve veće razlike u ekonomskom razvoju zemalja članica Unije, kao i teška društvena raslojavanja unutar bogatijih ili “uspješnijih” država, jesu realnost izvan okvira u kojima se, okupirani stalnom proizvodnjom političkih kriza, mi krećemo potpuno nesvjesni mogućih posljedica po naše krhke i ranjive ekonomije.

Situacija u Grčkoj ponovno je alarmantna. Zemlja se nikada nije oporavila od velikih finansijskih problema koji su počeli 2008. godine, iako je pod upravom programa evropskih stabilizacijskih mjera. MMF je objavio izvještaj koji navodi da se Grčka, uprkos mjerama, neće moći nositi sa svojim dugom, koji eksplozivno raste. Takva situacija dovodi do sve žešćih sukoba između vjerovnika, a reagira i tržište oštrim padovima cijene državnih obveznica. Grčka prolazi kroz mjere štednje od početka finansijske krize, javni dug iznosi 160 posto BDP-a. MMF je upozorio da se hitno treba naći rješenje jer bi se kriza mogla manifestirati na cijelu evrozonu. Monetarni fond tvrdi da dodatne mjere štednje i budžetski rezovi neće dugoročno poboljšati grčke finansijske izglede te, naknadne li pameti, poziva ostale članice da značajno smanje, odnosno oproste dug i suzdrže se od nametanja dodatnih mjera štednje. Trebalo je proći osam godina od prvih takvih prijedloga da bi navodni finansijski autoriteti zaključili isto. Tomu se protivi njemački ministar financija Schäuble, tvrdeći da ni jedna članica evrozone ne može biti odgovorna za dugove druge, pa prijeti Grčkoj izbacivanjem.

Zaboravio je pridodati da su i vjerovnici odgovorni za plasman kredita i finansijskih instrumenata pa se principi razotkrivaju kao pokušaj da se iz suhe grčke drenovine, po cijenu života njezinih građana, iscijedi što više kapitala za pokriće ogromnih rupa nastalih na bajkovitim spekulacijama širom globaliziranog svijeta. Stanje u bankama koje traže povrat kredita po svaku cijenu dojavio je Bloomberg u izvještaju koji se fokusirao na neuspjeh evropskih banaka da posuđuju realnom ekonomskom sektoru. Rast nefinansijskih depozita prošle godine od 18 posto, odnosno za više od 750 milijardi eura od 2014., unatoč nultoj eskontnoj stopi, čak i negativnim kamatama na depozite, pokazuje da kompanije iz realnog sektora, suočene sa slabašnim izgledima potražnje za njihovim proizvodima i uslugama, radije plaćaju bankama da im čuvaju novac, nego da ga koriste. Ovdje trebaju biti oprezni jer su banksteri skloni tuđi novac ulagati u prevarantske derivativne sheme, što je kriza 2008. iz koje se ništa nije naučilo i pokazala. Same su komercijalne i investicijske banke od 2014. položile oko bilion eura u Evropsku centralnu banku kao dodatne rezerve, opet unatoč negativnim stopama.

Upravo grčki scenarij mjera štednje, odnosno izgladnjivanja, budžetskih i investicijskih rezova koji se provodi širom EU, eliminirao je potrebu za kreditom kao najmoćnijim instrumentom ekonomskog rasta. Junckerov plan ECB-ovog otkupa obveznica velike banke na sjeveru i zapadu EU nisu iskoristile da tako prikupljenih 1,5 biliona eura plasiraju u kredite, posebno produktivne. Razina kreditiranja niža je od one iz 2012., a banke su se dodatno kapitalizirale i digle cijenu svojih dionica te zabrinjavajuće povećale rezerve za pokriće loših kredita za 27 posto u 2016. Zato su im neto‑profiti pali za 50 posto. To je problem koji može dovesti do prsnuća derivativnog balona, posebno Deutchebank, i stvarni je izvor briga principijelnog njemačkog ministra koji prijeti Grčkoj. Konačno, odljev kapitala u banke u “sigurnim” iz prezaduženih EU država, poput Italije, Španije, Portugala i Grčke, i dalje se nastavlja, s prijetnjom općeg haosa defaultom u jednoj od njih.

Zato su apeli za uvođenjem zakona koji bi trebali odvojiti investicijsko od komercijalnog bankarstva i spriječiti poigravanja s produktivnim kapitalom sve glasniji, a podrška je, barem u SAD, došla s neočekivane strane, od Donalda Trumpa. I zbog toga su svi scenariji reforme EU u smjeru neoliberalnog modela ili socijalne kohezije kao njegovog antipoda koji ne vole velike banke i korporacije, kao i Junckerovih 5 scenarija te političkih promjena u smislu zajedničke fiskalne politike ili čak zajedničkog evropskog superministra finansija izlišni ako se ne izvrši temeljita reorganizacija finansijskog sistema. Posebno monetarne unije i eura kao instrumenta nadmoći produktivnijih nad manje produktivnim ekonomijama, odnosno alata stalnog povećavanja društvenih i ekonomskih razlika, umjesto njihova smanjenja i uravnoteženja. Svako odgađanje susreta s realnošću smanjuje izglede opstanka EU, što rast populizma, ksenofobije i nacionalizma u sve većem broju evropskih država pokazuje

PROČITAJTE I...

Kolonama ekonomskih emigranata iz zaostalih krajeva Hrvatske pridružit će se uskoro i ostaci ostataka nekada vrlo primjetne građanske klase koju su upropastili tranzicijski kapitalizam i stvarna refeudalizacija zemlje, popraćena strašnom nacionalističkom ideologijom i propagandom, saturacijom mitovima, izmišljotinama i lažima. Naime, niti tzv. lijeva ili liberalna opcija nije ništa više građanska niti manje ekstremna, samo u drugom smjeru

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!