Referendum u nedjelju

Vlast u RS-u zloupotrebljava biračke odbore za lokalne izbore i na seminarima nagovara Bošnjake da učestvuju u radu biračkih odbora za referendum. Bošnjaci obavijestili CIK o zloupotrebi

Umjesto da provede odluku i izmijeni Zakon o praznicima RS-a, NSRS zakazuje referendum. Besmislenost referenduma u tome je što Srbima 9. januar ne smeta kao Dan RS-a, ali je za Bošnjake i Hrvate neprihvatljiv jer su na taj dan donesene odluke koje su rezultirale etničkim čišćenjem Bošnjaka i Hrvata s prostora današnjeg RS-a. Osim toga, taj se dan obilježava i kao krsna slava, pa se i s te strane Bošnjaci i Hrvati ne mogu poistovjetiti s Danom RS-a. Zašto bi Bošnjaci u crkvi slavili krsnu slavu RS-a?

Besmisao je i u tome što rezultat referenduma nije obavezujući za vlast u RS-u, nego je, kako tvrdi predsjednik RS-a Milorad Dodik, savjetodavne prirode, vlasti mogu, ali ne moraju prihvatiti rezultate. Podizanje tenzija pred lokalne izbore pričom o referendumu najviše koristi, naravno, Dodiku kako bi ubrao još koji poen kod glasača i tako svojim kandidatima osigurao pobjedu.

Glasački materijali dostavljeni općinama

Iako su mnogi očekivali da Tužilaštvo BiH zaštiti ustavno-pravni poredak i tragom zabrane održavanja referenduma izda nalog za hapšenje odgovornih, to se, naravno, neće desiti. Za početak, Tužilaštvo nije dobilo zvaničnu odluku Ustavnog suda. A kada je i dobije, sigurno neće reagirati. Prvi na listi odgovornih jesu predsjednik Narodne skupštine RS-a Nedeljko Čubrilović i predsjednik Komisije za provođenje referenduma Siniša Karan.

Glasački materijali već su dostavljeni općinskim biračkim odborima, a građani će glasati na istim mjestima na kojima glasaju na redovnim izborima. Koga ne bude na biračkom spisku, može glasati na nepotvrđenom listiću.

Bošnjaci neće glasati. To je zvanični stav svih bošnjačkih političara u RS-u. Neće učestvovati ni u bilo kojoj referendumskoj aktivnosti. Međutim, bošnjački političari tvrde da se na seminarima članovima biračkih odbora za lokalne izbore u RS-u nudi da učestvuju i u biračkim odborima za referendum uz adekvatnu novčanu nadoknadu. To je, naravno, zloupotreba biračkih odbora za lokalne izbore. U nekim su sredinama zloupotrebe još i veće.

Mujo Hadžiomerović, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a, koji je inače iz Vlasenice, kazao nam je da je vlast u RS-u zloupotrijebila lične dokumente Bošnjaka i prijavljivala ih u Srbiji za glasanje u odsustvu kako bi mogli “ukrasti” njihove glasove.

“To je grozna zloupotreba. Činjenica da je mnogo više ljudi na biračkim spiskovima nego što ih je popisano na posljednjem popisu stanovništva govori o kakvim je manipulacijama riječ”, kazao je Hadžiomerović. Do sada je otkriveno četrdeset slučajeva da su ljudi iz Vlasenice prijavljivani u Zemunu, a da za to nisu ni znali.

Mediha Klempić, koja živi u Americi, samo na jednom mjestu dala je svoju kopiju lične karte, i to kada je prijavljivala brojilo u Elektrodistribuciji u Vlasenici. Kopija njene lične karte izvučena je iz arhiva Elektrodistribucije i Mediha je prijavljena u Srbiji.

Hadžiomerović je dodao kako su svi ovi slučajevi prijavljeni nadležnim organima. To je pomoglo da se slične stvari počnu otkrivati i u drugim sredinama. “Građani su svjesni zloupotreba, da je ovaj referendum pucanj u prazno i skretanje pažnje s bitnih pitanja”, rekao je Hadžiomerović.

Senad Bratić, poslanik u Narodnoj skupštini RS-a, kazao nam je da s terena dolaze informacije kako se članovima biračkih odbora za lokalne izbore, Bošnjacima, nudi da učestvuju u biračkim odborima za referendum. “Koristimo svaku priliku da kažemo ljudima da je referendum protuzakonit i protustavan. Ljudi jesu zabrinuti i traže od nas objašnjenja. Kod nas koji smo se ovdje vratili želja za povratkom nadvladala je strah, zato ostajemo bez obzira na to kakva će se politika voditi”, kazao je Bratić.

Deveti januar Bošnjacima ništa ne znači

Potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić kazao je da su, nakon odluke Ustavnog suda BiH, na potezu institucije koje trebaju štititi ustavni poredak. “Što se tiče Bošnjaka, za nas taj proces ne postoji, nećemo u njemu ni na koji način učestvovati. Jasno smo kazali da se s tim ne slažemo i da to nije u našem interesu. Da li će vlast nekoga od Bošnjaka ‘navući’ da glasa na referendumu, to je stvar tih ljudi, ali znamo da ima situacija da su osobama koji su u biračkim odborima za lokalne izbore nudili da budu i u biračkim odborima za referendum. Mi smo obavijestili Centralnu izbornu komisiju o tome”, kazao je Salkić.

Na krilima nacionalizma, Dodik će, rušeći Ustav BiH i odluke Ustavnog suda i temelje Daytonskog mirovnog sporazuma, održati referendum, kazao je Nedim Čivić, poslanik u Narodnoj skupštini RS-a. Ali, za Bošnjake to ništa ne znači.

“Za Bošnjake, 9. januar kao dan entiteta ne postoji. Nije postojao ni ranije. Za nas je to običan radni dan”, kazao je Čivić i dodao kako ipak očekuje od visokog predstavnika u BiH da iskoristi bonske ovlasti i zabrani održavanje referenduma, odnosno “da ne dopusti da pomahnitali nacionalizam ugrozi sigurnost ljudi jer će sigurno biti provokacija”.

Bez obzira na to hoće li referendum biti održan, bošnjački političari poručuju građanima da ne učestvuju u radu biračkih odbora za referendum niti u glasanju na njemu.

Mnogi očekuju probleme jer, kako kažu, ratne su rane još friške, posebno u Podrinju, gdje je počinjen genocid nad Bošnjacima, ali najbitnije je, ističu, da Bošnjaci ni na koji način u tome ne učestvuju.

Iako je referendum protuustavan, vlast je u RS-u istrajna i tvrde da će biti referenduma. U tome ih podržava još samo Ambasada Rusije u BiH, a Dodik zbog podrške predsjednika Rusije Vladimira Putina putuje u Moskvu.

S druge je strane Ambasada SAD‑a u BiH nakon odluke Ustavnog suda bila prilično jasna i oštra: osporavanje Daytonskog mirovnog sporazuma ne može proći bez posljedica. Održi li RS referendum, poručuju iz Ambasade SAD-a, stavlja sebe u izolaciju i nesigurnost.

PROČITAJTE I...

Kako politika može biti međunarodno vjerodostojna ako najavljen prioritet nije u stanju poštivati i ako su u fokusu pripadnici samo jednog naroda u BiH? Na fonu tako sukreirane vanjske politike, za potrebe dijela domaće javnosti, Grabar Kitarović progovara Amerikancima dragim jezikom sigurnosnih prijetnji, iznoseći dvije opasne tvrdnje

“Ne želimo otvarati priče o ustavnim reformama, rekonstrukcijama vlada, ukidanju ministarstava, podjelama ministarstava, podjelama RTV servisa i slično. HDZ želi upravo ove teme staviti u prvi plan, do kraja mandata postići dio ciljeva koje obećava već deceniju svojim biračima. Dakle, između SDA i HDZ, a time i između Čovića i mene, predstoji saradnja, ali i borba za redoslijed prioriteta”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!