Recesija kuca na vrata Velike Britanije

Iskustvo nas uči da se recesija u Velikoj Britaniji prenosi u Evropsku uniju te da će to usporiti privrede zemalja EU, što uvijek za posljedicu ima smanjenu potražnju na evropskom tržištu. Upravo je to najveća boljka naše privrede, koja je dominantno vezana za tržište EU. Smanjena potražnja za našim proizvodima u EU, prije svega prerađivačke industrije, znači smanjen obim proizvodnje, smanjenje broja radnih mjesta, a moguće i plaća, te na kraju i sporiji rast BDP-a

Kako se približava 29. mart, datum zvaničnog izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, sve je jasnije da je zagovornika Brexita u Velikoj Britaniji sve manje, a da je sve više onih koji bi da ostanu u EU, ali nikako da pronađu prave riječi kojima bi stavili do znanja Evropskoj uniji da su pogriješili.

Vjerovatno najbolji opis današnjeg odnosa između Velike Britanije i Evropske unije jeste video koji kruži internetskim bespućima i prikazuje mačku kako grebe vrata želeći van, a kada joj otvore vrata, ona stane i čeka, ne želi izaći.

Evropska unija je, poštujući želju većine građana Velike Britanije izražene na referendumu o izlasku iz EU, otvorila izlazna vrata ovoj zemlji, insistirajući na tome da se postigne sporazum između Evropske unije i Velike Britanije kojim bi se tokom perioda izlaska iz EU regulirali pravni odnosi, trgovina, finansije i sve druge sfere života i rada. Međutim, problem je što britanska premijerka Theresa May kod kuće nema dovoljno podrške za sporazum. Posljednji pokušaj da za njega dobije zeleno svjetlo jeste utorak (15. januar), jer je glasanje u britanskom parlamentu zakazano tog dana u večernjim satima, i do zaključenja ovog broja nismo dobili rezultate glasanja.

U svojim izjavama, dan uoči glasanja o sporazumu, May je isticala da, ako nema sporazuma, onda nema ni Brexita, ali ima paralize parlamenta. Dakle, ako parlament ne odobri sporazum, Velika Britanija ostaje u Evropskoj uniji. To barem priželjkuje Theresa May. S druge strane,  Evropska unija želi da se usvoji sporazum, jer nema više mogućnosti da Velika Britanija ostane u EU. Ako ne bude sporazuma, Velika Britanija ide vani bez sporazuma, a Evropska unija pokušat će na sve načine ublažiti posljedice. Iz EU poručuju da su spremni i za takav scenarij, ali te mjere su kao “stavljanje flastera na puknutu branu”.

No, čini se da ništa nije definitivno, sve opcije su moguće i otvorene. Theresa May u svojim nastupima tokom proteklih pet dana rasprave o sporazumu u britanskom parlamentu ponavlja da bi neusvajanje sporazuma značilo poraz demokratije i demokratske volje građana, jer bez sporazuma nema ni Brexita. Ako nema Brexita, šta je onda opcija? Novi referendum? Moguće. Smjena vlade? Moguće. Novi vladin plan za izlazak iz EU? I to je moguće.

Procjene britanskih medija su da u parlamentu ima više ruku protiv nego za sporazum. A to otvara opciju Brexita bez dogovora, ili kako to slikovito objašnjavaju iz Evropske unije, pucanje brane.

Centralna banka Velike Britanije, Bank of England, nedavno je upozorila da bi izlazak iz Evropske unije bez dogovora mogao izazvati duboku recesiju s katastrofalnim posljedicama, koja bi za britansku ekonomiju bile gore od finansijske krize iz 2008. godine.

Centralna banka istaknula je u analizi da bi neuspjeh u postizanju sporazuma s Bruxellesom – bez prijelaznog perioda za novi trgovinski odnos – mogao izazvati trenutni ekonomski pad. BDP Velike Britanije mogao bi pasti za čak osam posto 2019. godine, premašujući dubinu recesije koja je uslijedila nakon finansijske krize u jednom od najtežih milenijskih kolapsa ekonomije.

Prema analizi Banke, cijene nekretnina mogle bi pasti za 30%, a stopa nezaposlenosti mogla bi se povećati sa sadašnjeg nivoa od 4,1% na oko 7,5%, dok bi kamatne stope mogle biti povećane kako bi se inflacija povećala na 6,5%.

Scenarij koji uključuje Brexit uz dogovor s bliskim ekonomskim partnerstvom s EU mogao bi povećati BDP za čak 1,75% u narednih pet godina. “Manje blisko” ekonomsko partnerstvo, s carinskim kontrolama u trgovini između Ujedinjenog Kraljevstva i EU, ali bez tvrde granice u Sjevernoj Irskoj, moglo bi dovesti do smanjenja ekonomije za oko 0,75% u istom periodu.

U svojoj procjeni Bank of England rekla je da će posljedice scenarija bez dogovora biti posebno ozbiljne, jer većina kompanija u Velikoj Britaniji nije napravila nikakve pripreme da Britanija napusti EU bez tranzicionog perioda ili plana za novo ekonomsko partnerstvo. Rečeno je da bi Brexit bez dogovora izazvao oštar šok u snabdijevanju britanske ekonomije koji bi doveo do potražnje za robama i uslugama koje prelaze ponudu, povećavajući stopu inflacije, koju će morati rješavati povećanjem kamatnih stopa.

Bez obzira na to, London je već izgubio titulu finansijskog centra Evrope. Procjenjuje se da će do marta 2019. godine izgubiti i do 800 milijardi eura finansijske imovine, pošto banke počinju da prenose svoja sjedišta najčešće u Frankfurt, a nešto manje u Dablin i Pariz.

Lobi grupa “Frankfurt Main Finance” objavila je da je trideset banaka i finansijskih institucija izabralo Frankfurt kao mjesto njihovog novog sjedišta u EU, ali s još nekoliko banaka, uključujući JP Morgan, Goldman Sachs i Morgan Stanley, koje planiraju da šire svoje poslovanje u više gradova, uključujući Dablin i Pariz, lobistička grupa vjeruje da će broj firmi posvećenih proširenju ili uspostavljanju ureda u Frankfurtu biti 37.

“Sve u svemu, očekujemo transfer od 750 do 800 milijardi eura iz Londona za Frankfurt, od kojih će većina biti prebačena u prvom kvartalu 2019. godine”, rekao je Hubertus Väth, generalni direktor “Frankfurt Main Finance”.

Procjenjuje da će Britanija vjerovatno izgubiti približno 5.000 radnih mjesta do 29. marta 2019. godine.

Ako bi došlo do Brexita bez dogovora, svi bi se našli u pravnom vakuumu – banke ne bi mogle obavljati svoje operacije iz Londona na teritoriji EU, potpuno je nepoznato kakav bi bio status Britanaca zaposlenih u zemljama širom EU, kakav bi bio pravni status građana Velike Britanije u Evropskoj uniji, da li bi njihovi identifikacioni dokumenti važili, da li bi mogli putovati, kakav bi bio režim trgovine između EU i Velike Britanije. Na ova pitanja nema odgovora.

Posljedice Brexita, ipak, već se osjećaju u Velikoj Britaniji, inflacija je porasla, a obim kupovine smanjen, što je obezglavilo maloprodaji sektor. Investicije su dramatično pale, jer kompanije sve poslove stopiraju uslijed nesigurnosti. Veliki proizvođači, poput “Airbusa”, kažu da će odustati od Velike Britanije u potpunosti ako ne bude dogovora o Brexitu. Njemačka grupacija “Schaeffler” zatvara dva postrojenja u Velikoj Britaniji, a pao je i broj automobilskih registracija.

Iskustvo nas uči da se recesija u Velikoj Britaniji prenosi u Evropsku uniju te da će to usporiti privrede zemalja EU, što uvijek za posljedicu ima smanjenu potražnju na evropskom tržištu. Upravo je to najveća boljka naše privrede, koja je dominantno vezana za tržište EU. Smanjena potražnja za našim proizvodima u EU, prije svega prerađivačke industrije, znači smanjen obim proizvodnje, smanjenje broja radnih mjesta, a moguće i plaća, te na kraju i sporiji rast BDP-a. Bilo bi to prilično loše za ekonomiju koja samo što je krenula u pozitivnom smjeru.

Nestabilnosti u Velikoj Britaniji svakako bi se na Bosnu i Hercegovinu mogle odraziti i zbog direktnih veza između dviju zemalja. Recimo, Velika Britanija bila je prošle godine na 4. mjestu po iznosu direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini (ukupne direktne strane investicije iznosile su 668 miliona KM). Trgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i Velike Britanije ipak nije na nivou kao, recimo, s Njemačkom, ali je ipak značajna.

Obim razmjene u 2015. godini bio je 269 miliona KM, a Bosna i Hercegovina ostvarila je deficit od 137 miliona, u 2016. godini obim razmjene iznosio je 478 miliona, a deficit 376 miliona maraka, dok je 2017. godine obim smanjen na 270 miliona, a deficit na 100 miliona maraka. Tokom jedanaest mjeseci 2018. godine, obim trgovine dodatno je smanjen te je iznosio 164 miliona maraka, a Bosna i Hercegovine prvi put ostvarila je suficit u trgovini s Velikom Britanijom u iznosu od deset miliona maraka.

Bilo bi šteta da zbog Brexita trpi bosanskohercegovačka privreda.

PROČITAJTE I...

Velika prednost HDZ-a, po ispitivanjima nekoliko agencija, počela se topiti, iako stvarno stranka Zna se nema trenutno ozbiljnog izazivača. Premda su rezultati izbora za Evropski parlament pokazali prve znakove slabljenja podrške aktivnog biračkog tijela koje većinski glasa za HDZ i, zbog neaktivnosti drugih birača, dovodi tu stranku na vlast u barem dva mandata uzastopno. Glavni razlog pada nije samo razočarenje biračkog tijela i nešto veća aktivnost glasača tzv. lijevog centra na čelu sa SDP-om već i polarizacija desnog spektra i glasača HDZ a na stvarno desne i one koji slijede Plenkovića

Do sada su se ključne odluke za TK donosile na poluprivatnim i privatnim sijelima. Moramo vratiti povjerenje građana u institucije Kantona koje predstavljaju državu. Pravda je devalvirana i odsutnost ovog pojma prisutna je među građanima TK. Odgovorno tvrdim da je nepravda, odnosno odsustvo pravde, otjerala više ljudi iz BiH nego siromaštvo. Institucije države institucije su građana, a sada smo došli u situaciju da su institucije svedene na način da je institucija jednako direktor, direktor jednako stranka, stranka jednako tamo neki čovjek koji iz sjene upravlja svim procesima. Građani TK te iste institucije poistovjećuju sa strankama, pa je, npr., neka SBB-ova ili SDA škola, PDA-ov zavod, SDP-ov UKC itd., itd. Moramo vratiti javno dobro građanima

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!