Radončiću ništa nije sveto, ni Mostar ni Srebrenica

Radončićevi jurišnici su u cunamiju kanti, četki i ljepila prelijepili mural postavljen u čast žrtvama Mostara i Srebrenice. Osim što je ogavno na takvim mjestima sjećanja lijepiti plakate, takav je akt i nezakonit jer su jasno određena mjesta na kojima se može javno oglašavati. O tome da je izazvao zgražanje stanovnika ovog mostarskog naselja, suvišno nje i govoriti.

 

Da Fahrudin Radončić, dvostruki (uskoro i trostruki) izborni gubitnik, utemeljitelj stranke jednog lica zvane SBB BIH nikada nije prisustvovao dženazi žrtvama genocida u Srebrenicu odavno je svima poznato.

No, od danas je poznato da njemu i simpatizerima njegove stranke nije sveto ni podsjećanje na genocid u Srebrenici ali i zločine počinjene nad stanovnicima Mostara.

Radončićevi jurišnici su u cunamiju kanti, četki i ljepila prelijepili mural postavljen u čast žrtvama Mostara i Srebrenice. Osim što je ogavno na takvim mjestima sjećanja lijepiti plakate, takav je akt i nezakonit jer su jasno određena mjesta na kojima se može javno oglašavati.  O tome da je ovakav čin izazvao zgražavanje stanovnika ovog mostarskog naselja, suvišno je i govoriti.

Mural u mostarskom naselju Zalik urađen je prije tri godine, povodom obilježavanja 20. godišnjice od genocida u Srebrenici. Tada je  grupa dvadesetak volontera i članova Udruženja građana „Zalik” izradila mural u znak sjećanja na žrtve Srebrenice i Mostara.

Mural posvećen nevinim žrtvama nalazi se na raskrsnici ulice Žrtava Uborka i magistralnog puta M 17, dvadesetak metara južnije od murala posvećenog FK Velež.

U akciji su učestvovali bivši gradski vijećnici Adnin Hasić i Adil Šuta, nekadašnji kapiten košarkaške reprezentacije BiH Samir Lerić kako i koordinator akcije, Alen Jaganjac.

Tri godine je mural stajao netaknut sve dok Radončićevi jurišnici nisu odlučili po njemu polijepiti plakate na kojima je lik njihovog fotošopiranog utemeljitelja, amaterski loše urađene zubne proteze i urnebesnog naslova FahrudIN.

Sljedeći članak

Voja bi da ‘apsi

PROČITAJTE I...

Cica s više lica – Pamuk dozira kritiku turskih (ne)prilika u zavisnosti gdje, kako i zašto. Nema u tome neke konzistentnosti. Gledao sam više intervjua koje je davao na ovdašnjim televizijama povodom lansiranja novog romana. U zavisnosti s kim razgovara mijenja stavove...

Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu, kao centralna džamija Rijaseta IZ u našoj zemlji, po svojoj arhitekturi, višestoljetnom trajanju i aktivnostima koje se u njoj odvijaju, izdvaja se od ostalih naših džamija. Jedna od posebnosti ove džamije jeste i ta što se u njoj svaki dan poslije podne-namaza prouči hatma njenom vakifu Gazi Husrev-begu. Već skoro 500 godina, kako to zapisa i u vakufnami ovjeri veliki Gazi Husrev-beg, trideset džuzhana pred njegovu plemenitu dušu prouči trideset džuzeva Kur’ana Časnog. Hatmu uče džuzhani, a obavezni su svaki dan doći u Begovu džamiju, i tu proučiti svoj džuz

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!