Radončićevo politiziranje mogli bi platiti svi građani Federacije BiH

Prodaja Vladinog udjela u Sarajevo osiguranju u potpunosti je u rukama Agencije za privatizaciju, pa izbor kupca i iznos novca koji će taj kupac izdvojiti za kupovinu 45,4938 posto Vladinog udjela nije u rukama Fadila Novalića, već SBB-ovog direktora Amera Bekrića, te, ukoliko zaista dođe do “pljačkaške privatizacije”, za nju neće biti odgovoran premijer Novalić, već direktor kojeg je na tu poziciju postavio Fahrudin Radončić

 

Odluka o načinu, odnosno metodi privatizacije udjela Vlade Federacije BiH u privrednom društvu Sarajevo osiguranje stupila je, uprkos protivljenju opozicije i dijela vladajuće koalicije, objavljivanjem u Službenim novinama Federacije BiH na snagu.

Vlada Federacije tako će metodom neposredne nagodbe prodati svojih 2.108.469 dionica Sarajevo osiguranja, odnosno 45,4938 posto ukupnog udjela u vlasništvu te osiguravajuće kuće, a način prodaje i spekulacije o iznosu po kojem će državni udio biti prodat otvorili su vrata politizaciji cijele priče. Tako, primjera radi, u Savezu za bolju budućnost (SBB) prodaju udjela Vlade Federacije BiH u Sarajevo osiguranju ocjenjuju kao “privatizacijsku pljačku” za koju direktno optužuju federalnog premijera Fadila Novalića, pa ćemo se najprije osvrnuti na način prodaje i ulogu SBB-a u definiranju tog načina.

Upravo su kadrovi SBB-a odigrali ključnu ulogu u donošenju odluke prema kojoj će se udio Vlade Federacije BiH u Sarajevo osiguranju prodati metodom neposredne nagodbe, što itekako utječe na smislenost optužbi kreiranih na 33. spratu sarajevskog “Twist Towera”. Naime, 14. decembra 2016. godine usvojio je Upravni odbor Agencije za privatizaciju, na prijedlog SBB-ovog direktora Amera Bekrića, Program rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH s Planom privatizacije za 2017. godinu. Upravo je tim dokumentom, koji je sačinio SBB-ov direktor, definirana metoda prodaje Vladinog udjela u Sarajevo osiguranju, kojoj se Bekrićev stranački šef Fahrudin Radončić danas žestoko protivi.

Dokument je dostavljen Vladi Federacije BiH, koja je 10. februara 2017. godine jednoglasno, uz podršku SBB-ovih ministara, dala saglasnost na predloženi Program rada Agencije za privatizaciju. Narednog mjeseca, tačnije 13. marta, dostavio je Bekrić Vladi Federacije BiH Prijedlog odluke o načinu, odnosno metodi privatizacije državnog kapitala u Sarajevo osiguranju, kojeg je tročlani kolegij Vlade Federacije BiH, u kojem participira i SBB-ov ministar Vesko Drljača, prihvatio i stavio na dnevni red 96. sjednice Vlade Federacije BiH. SBB-ovi ministri u tom prijedlogu direktora Agencije za privatizaciju nisu vidjeli ništa sporno, te su 23. marta podigli ruke u korist njegovog usvajanja.

 

ULOGA SBB-a

Način definiranja metode prodaje Vladinog udjela u Sarajevo osiguranju samo je jedna dimenzija priče koja ukazuje na besmisao kritika Fahrudina Radončića, SBB-a i medija koji “nisu pod njegovom kontrolom”. Druga dimenzija, koja se direktno kosi s optužbama o “pljačkaškoj privatizaciji” na račun premijera Novalića, očitava se u samom načinu prodaje Vladinog udjela.

Naime, prodaja metodom neposredne nagodbe vrši se na način da Agencija za privatizaciju formira Komisiju za neposrednu nagodbu, koja priprema dokumentaciju i u konačnici pregovara s ponuđačima. Komisija će nakon okončanja pregovora u roku od pet dana, a na osnovu odobrenja direktora Agencije za privatizaciju, donijeti odluku o proglašenju pobjednika ili odluku o proglašenju neposredne nagodbe neuspjelom. Dakle, prodaja Vladinog udjela u Sarajevo osiguranju u potpunosti je u rukama Agencije za privatizaciju, pa izbor kupca i iznos novca koji će taj kupac izdvojiti za kupovinu 45,4938 posto Vladinog udjela nije u rukama Fadila Novalića, već SBB-ovog direktora Amera Bekrića, te, ukoliko zaista dođe do “pljačkaške privatizacije”, za nju neće biti odgovoran premijer Novalić, već direktor kojeg je na tu poziciju postavio Fahrudin Radončić. Naredba lidera SBB-a direktoru Agencije za privatizaciju da zaustavi prodaju Sarajevo osiguranja govori u prilog ulozi Amera Bekrića u procesu prodaje, ali još više govori o Radončićevom odnosu prema ustavnim nadležnostima i zakonima BiH.

Drugi dio kritika odnosi se na iznos novca po kojem će Vladin udio biti prodat. U tom se dijelu SBB-u u kritikama pridružila i opozicija, koja dijeli SBB-ov stav da je neposredna nagodba, koju je predložio SBB-ov ministar, “najnetransparentniji mogući način privatizacije”.

“Šta premijer Novalić kaže o medijskim navodima i informacijama Sindikata Sarajevo osiguranja da je navedena osiguravajuća kuća na račune sklonila 14 miliona KM, a sada se odabranim tajkunima Vladin udio treba prodati za samo osam miliona maraka”, stoji u saopćenju SBB-a, a argumentaciju o “sklonjenih 14 miliona” i prodaji za osam miliona KM objeručke je prihvatila i opozicija.

Ukoliko takve optužbe nisu pokušaj manipuliranja činjenicama, već argumentacija kojom kritičari zaista nastoje dokazati tezu o “pljačkaškoj privatizaciji”, onda su one poražavajuće za svakog građanina BiH jer dokazuju nepostojanje kompetentne i kredibilne opozicije. Naime, Sarajevo osiguranje na svojim računima zaista ima 14.493.000 KM na osnovu depozita, ali taj iznos nije na raspolaganju dioničarima Sarajevo osiguranja, pa tako ni Vladi Federacije BiH, ili bilo kome ko kupi njen udio u toj osiguravajućoj kući, već se radi o novcu klijenata koji su uplatili premije životnog i neživotnog osiguranja. Sredstva na depozitu predstavljaju regulatorni zahtjev i ne smiju se trošiti, već služe za namirenje šteta protiv kojih su se klijenti osigurali.

Cijenu po kojoj će Vladin udio biti prodat teško je predvidjeti. On ovisi isključivo o Agenciji za privatizaciju i spremnosti potencijalnih kupaca da zavuku ruku što dublje u svoj džep. Ako ćemo suditi prema ranijim pokušajima prodaje putem berze, to neće biti tako duboko. Prvi pokušaj prodaje putem berze, po cijeni od 12.99 KM po dionici, odnosno za 27.39 miliona KM, nije uspio. Cijena je zatim snižena na 10.39 KM po dionici, odnosno na 21.9 miliona KM, ali ni to nije rezultiralo redovima potencijalnih kupaca. Ni prikupljanje neobavezujućih ponuda nije dalo rezultat, pa je posljednji zainteresirani kupac, koji je ponudio 15 miliona KM za Vladin udio u Sarajevo osiguranju, u konačnici odustao.

 

CIJENE NEKRETNINA

Ako izostanak zainteresiranih kupaca vlasničkog udjela po ranije procijenjenim iznosima nije dovoljno indikativan u kontekstu utemeljenosti tih procjena, pregled revizorskih izvještaja poslovanja Sarajevo osiguranja mogao bi ponuditi nekoliko odgovora. Najprije se to odnosi na procjenu vrijednosti nekretnina u vlasništvu Sarajevo osiguranja, čiji je ukupni iznos, sudeći prema revizorskim izvještajima, procijenjen na nešto više od 30 miliona KM. Međutim, isti ti revizorski izvještaji govore da su cijene pojedinih nekretnina te osiguravajuće kuće najveće u BiH. Tako, primjera radi, kvadrat poslovnog prostora Sarajevo osiguranja u općini Vogošća, na adresi Muje Šejte broj 7, vrijedi 10.538 KM, pa je 242 metra kvadratna tog prostora procijenjeno na vrtoglavih 2.550.213 KM. Nešto je jeftiniji poslovni prostor Sarajevo osiguranja u Jajcu, čiji kvadrat košta 7.377 KM, a ukupno 299 kvadratnih metara tog prostora procijenjeno je na 2.205.795 KM. Na taj je način, prema našim saznanjima, u posljednjih pet godina Sarajevo osiguranje iskazalo više od 16 miliona KM fiktivnih prohoda na osnovu povećanja vrijednosti imovine.

Sarajevo osiguranje jedina je osiguravajuća kuća među pet najvećih u BiH koja je kreditno zadužena, a ukupni iznos kreditnog zaduženja premašuje iznos od devet miliona KM. Nešto više od tri miliona KM kreditnog zaduženja odnosi se direktno na Sarajevo osiguranje, a ostatak na firme koje je osnovalo Sarajevo osiguranje, koje je ujedno i garant u bankama na podignuti kredit. Radi se o kompanijama OSING – osiguranje inženjering d.o.o. Sarajevo, koju je osnovalo Sarajevo osiguranje, te Agenciji za naplatu potraživanja i factoring FACTORING-OSIGURANJE d.o.o. Sarajevo, koju je osnovala kompanija OSING.

Probleme u poslovanju Sarajevo osiguranja koji ne idu u prilog procjenama o vrijednosti te kompanije evidentirala je i Agencija za nadzor osiguranja Federacije BiH, čiji je direktor Dinko Musilin još u novembru 2016. godine reagirao pismom upućenim federalnom premijeru Fadilu Novaliću. U tom pismu Musilin stanje u Sarajevo osiguranju ocjenjuje kao složeno i poziva na “blagovremeno poduzimanje aktivnosti s ciljem sprečavanja zaustavljanja negativnih trendova”.

“Društvo i dalje ima izražen problem likvidnosti, što dovodi u pitanje izmirenje obaveza po ugovorima o osiguranju. Prema izvještajima Društva na dan 31. oktobar 2016. godine, dospjele obaveze po osnovu obrađenih šteta iz poslova neživotnih osiguranja iznose 1.229.684,83 KM. Pored navedenog, Društvo u cilju trenutnog poboljšanja likvidnosti iz poslova neživotnih osiguranja vrši prenos novčanih sredstava u iznosu 348.760,96 KM na račun neživotnih osiguranja sa računa životnog osiguranja po osnovu prekida polica životnog osiguranja, što je suprotno uvjetima osiguranja”, napisao je Musilin.

Uzimajući u obzir kontinuirani pad dobiti, izbor bi adekvatnog kupca, smatraju i u rukovodstvu kompanije, rezultirao daljom stabilizacijom i jačanjem tržišne pozicije Sarajevo osiguranja. S druge strane, politiziranje procesa privatizacije, s ciljem što boljeg pozicioniranja uoči narednih izbora, metoda je čiju bi cijenu moglo platiti Sarajevo osiguranje i uposlenici te kompanije, ali i svi građani Federacije BiH.

PROČITAJTE I...

Na kraju 2016. godine društva “Agrokor” koncerna u Bosni i Hercegovini dugovala su oko 318 miliona KM, od čega je dug prema domaćim dobavljačima iznosio oko 170 miliona maraka, a najveći dužnik bio je “Konzum” Sarajevo, navodi se u analizi “Lex Agrokor / Lex Mercator: Pravne posljedice / Utjecaj na tržište BiH i ostala regionalna tržišta Jugoistočne Evrope”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!