Prvi put u 26 godina nezavisnosti: BiH u suficitu s Njemačkom

Od 239 zemalja s kojima Njemačka trguje, samo njih 70 ima suficit s Njemačkom, a među njima su Japan, Kina, Rusija... Kada su u pitanju bivše jugoslavenske republike, suficit s Nijemcima u prošloj godini imale su samo Slovenija i Makedonija. Njemačka je prošle godine imala suficit u međunarodnoj trgovini u iznosu od 244 milijarde eura. Njemačkoj je Bosna i Hercegovina na 71. mjestu najvećih trgovinskih partnera

Ekonomija Bosne i Hercegovine u posljednjih godinu dana ostvaruje konstantan rast u vanjskotrgovinskoj razmjeni, a to opet ima snažan utjecaj na povećanje broja zaposlenih. BiH ostvaruje pozitivne stope ekonomskog rasta, istina, ne u procentima koji bi donijeli vidljive pomake u kratkom roku, ali će se, ukoliko se ovakav rast nastavi, plodovi osjetiti u srednjoročnom razdoblju. U moru sumornih vijesti u BiH pozitivne rijetko dolaze do izražaja. Međutim, postoje tri činjenice zbog kojih bismo trebali biti ponosni.

TRI VAŽNA FAKTA

Prva je da će stopa nezaposlenosti u BiH ove godine, nakon dugo vremena, pasti ispod 20 posto, s daljim trendom smanjenja u narednim godinama. Ovo se navodi u analizi Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW). Prema ovoj analizi, nezaposlenost u BiH prošle godine pala je na 20,5 posto, s 25,4 posto godinu ranije. Ovi podaci poklapaju se s podacima iz Ankete o radnoj snazi za 2017, koju je objavila Agencija za statistiku BiH. Prema procjeni WIIW-a, nezaposlenost će ove godine pasti na 19,4 posto, naredne na 18,8 posto, a 2020. godine na 18,3 posto.

Druga je činjenica da je izvoz iz BiH u 2017. godini iznosio oko 11 milijardi maraka, što je rekordan iznos. Izvoz u 2016. iznosio je oko 9,4 milijardi, što znači da je u 2017. porastao za više od 1,5 milijardi KM. Dakle, prvi put poslije rata bh. izvoz je premašio “magičnu” cifru od 10 milijardi maraka. Treće, Bosna i Hercegovina je, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, prvi put u 26 godina nezavisnosti u prva dva mjeseca 2018. godine ostvarila vanjskotrgovinski suficit s Njemačkom. Njemačka je najmoćnija država u Evropi, s najjačom privredom, globalno među najkonkurentnijim zemljama svijeta. Upravo s tom zemljom BiH ima suficit, što je podatak s kojim se ne mogu pohvaliti mnoge razvijenije države svijeta.

Od 239 zemalja s kojima Njemačka trguje, samo njih 70 ima suficit s Njemačkom, a među njima su Japan, Kina, Rusija… Kada su u pitanju bivše jugoslavenske republike, suficit s Nijemcima u prošloj godini imale su samo Slovenija i Makedonija. Njemačka je prošle godine imala suficit u međunarodnoj trgovini u iznosu od 244 milijarde eura. Njemačkoj je Bosna i Hercegovina na 71. mjestu najvećih trgovinskih partnera

Za bh. ekonomiju je najvažnija vijest da su pozitivni trendovi iz 2017. godine u vanjskotrgovinskoj razmjeni nastavljeni i u 2018. godini, i to postavljanjem novih rekorda. Za prva dva mjeseca ove godine izvoz je bio vrijedan 1,8 milijardi maraka, što je 17,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je uvoz iznosio 2,6 milijardi maraka, što je povećanje za 10,9 posto.

Lavovski dio izvoza otpada na prerađivačku industriju (ukupno jedna milijarda maraka) uz povećanje u odnosu na 2017. godinu od 30 posto. Zahvaljujući ovim kretanjima, pokrivenost uvoza izvozom narasla je na do sada rekordnih 68 posto, što je povećanje u odnosu na isti period prošle godine za oko sedam posto. Izvoz u zemlje CEFTA-e nastavljen je jakim stopama rasta: 27,3 posto više nego u istom periodu 2017. godine, dok je uvoz zabilježio povećanje od 6,7 posto. U razmjeni sa zemljama CEFTA-e BiH je došla do stope pokrivenosti uvoza izvozom od 88,1 posto. Nešto manju stopa rasta izvoza, oko 19 posto, BiH je imala sa zemljama EU, dok je uvoz u istom periodu bilježio rast od 9 posto. Vrijednost izvoza iznosila je 1,34 milijarde maraka. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU dosegla je 83,3 posto.

Analizirajući ove podatke, Belma Hasić, stručna saradnica za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH, kazala je za Stav da je i dalje najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH Hrvatska, koja je imala gotovo identičan rast uvoza i izvoza. Što se tiče Njemačke, tu je BiH ostvarila pokrivenost uvoza izvozom 103 posto. Izvoz u Njemačku porastao je za 13 posto, dok je uvoz iz Njemačke rastao po stopi od 12 posto. Zemljama s kojima već neko vrijeme imamo suficit pridružila se Austrija, s kojom imamo pokrivenost uvoza izvozom 116 posto.

PAD IZVOZA U TURSKU I RUSIJU

Govoreći o zemljama CEFTA-e, Hasić je istakla kako je rast izvoza počeo još prošle godine i da je sada intenziviran. No, ono na što BiH u tom kontekstu može biti posebno ponosna jeste činjenica, dodaje Hasić, da je povećana pokrivenost uvoza izvozom sa Srbijom na 52 posto, što dobija na važnosti kada se uzme u obzir da je početkom 2017. godina taj procent iznosio oko 30-ak posto.

Jedan od razloga za to jeste, smatra ova analitičarka, što se domaći proizvođači okreću regionalnom tržištu. S druge strane, vidljivi su napori bh. vlasti da se u trgovini sa Srbijom ukinu razne necarinske barijere koje su opterećivale trgovinu između dviju zemalja. Na tome se svakodnevno radi i to daje dobre rezultate. Ono što nije dobra vijest jeste da je smanjen izvoz u Tursku za osam posto, što je rezultat čekanja da se pripreme ugovori za ovu godinu za izvoz mesa. Osim toga, agroindustrijski sektor nosilac je izvoza u ovu zemlju, a upravo su zimski mjeseci vrijeme kada je taj sektor u stagnaciji.

Istovremeno, Hasić podsjeća da smo imali drastično povećanje uvoza iz Rusije za 122 posto, a smanjenje izvoza za 30 posto, što je jednim dijelom posljedica afere izvoza jabuka. Izvoz je obustavljen nakon što su pojedine kompanije varale ruske kupce. U prvim mjesecima ove godine svi industrijski sektori imali su povećanje izvoza, osim agroindustrijskog sektora. S obzirom na to da su drvna i metalska industrija vodeće industrijske grane u izvozu, a njihovi su najznačajniji partneri u Evropskoj uniji, stabilnost i rast u eurozoni doprinose i rastu izvoza naših najznačajnijih izvoznih proizvoda.

No, ono što bi u budućnosti moglo utjecati na trgovinu svakako je najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o povećanju carinskih stopa na čelik i aluminij, a kasnije i najava mogućnosti oporezivanja automobila uvezenih iz EU, te s druge strane odgovor Evropske unije na najavljene mjere američkog predsjednika. Treba podsjetiti da je BiH među 20 privilegiranih zemalja čiji su proizvodi oslobođeni carine pri uvozu u SAD, a među proizvodima koji se izvoze u SAD bez carine upravo su aluminij i čelik. S druge strane, mogućnost oporezivanja uvoza automobila u SAD utjecala bi negativno na bh. industriju jer bi neminovno dovelo do poremećaja u evropskoj autoindustriji za koju bh. firme proizvode komponente, jer nema evropskog automobila koji nema barem jedan dio proizveden u BiH.

 

Prethodni članak

Desnica protiv desne vlasti

Sljedeći članak

Abramovič iz Siminog Hana

PROČITAJTE I...

Putovanje Pirinejskim poluotokom nastavljamo iz Seville. Arapi su je osvojili 712. godine. Nekad je bila dio emevijskog halifata. Potom su gradom vladale dinastije Almoravida i Almohada. Kroz Sevillu protječe rijeka Gvadalquivir, koja se ulijeva u Atlantski okean. Grad je procvat i vrhunac doživio za vrijeme maurske vladavine. Iz tog perioda sačuvano je bogato kulturno naslijeđe koje danas plijeni pažnju velikog broja turista iz cijelog svijeta

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!