Prvi krug izbora u Islamskoj zajednici

Skupština Medžlisa bira Izvršni odbor, a ovi izbori održat će se u subotu 22. decembra. Delegati džemata u tijelu za izbor sabornika u Sabor Islamske zajednice imat će izbore u nedjelju, 23. decembra, a verifikacija mandata sabornicima bit će upriličena sedmicu ili dvije kasnije, nakon što u Rijaset pristignu konačni rezultati izbora s terena. Stoga su ovi izbori veoma važni jer na njima ne samo da se bira rukovodstvo džemata i medžlisa, kao ćelija iz kojih se grana struktura Islamske zajednice, već i Sabor IZ BiH kao najviše predstavničko i zakonodavno tijelo IZ BiH s veoma širokom paletom ovlasti.

Sedmog decembra održan je prvi krug izbora u Islamskoj zajednici Bosne i Hercegovine, čime je ova ponajvažnija bošnjačka institucija s neprekinutim kontinuitetom trajanja dužem od jednog stoljeća ponovo potvrdila svoju demokratsku tradiciju koja nalaže da predstavnike zajednice biraju njeni članovi, vjernici, džematlije.

Prvi krug izbora u IZ BiH održava se na nivou nižih struktura Islamske zajednice, pri čemu svi članovi IZ BiH kao pripadnici džemata biraju članove džematskih odbora u svojim džematima kao ćelijama Islamske zajednice, zatim zastupnike džemata u skupštinama medžlisa, koje će izabrati izvršni odbor medžlisa kao i delegate džemata za izborno tijelo koje bira sabornike Islamske zajednice.

Aktivno biračko pravo (osoba koja može glasati) u Islamskoj zajednici ima svaki njezin član koji je navršio osamnaest godina života. Izbori u Islamskoj zajednici vrše se tajnim glasanjem između više kandidata. Radi realizacije ovog prava, džemati i medžlisi prije održavanja izbora sačinjavaju biračke spiskove na bazi evidencija o članstvu, na način da se može sa sigurnošću utvrditi, prema godinama članstva, ko ima aktivno i pasivno pravo na izborima u Islamskoj zajednici.

Kako je za Stav kazao Mensur Karadža, predsjednik Glavne izborne komisije i sekretar Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Glavna izborna komisija još uvijek ne posjeduje konačne informacije s terena o rezultatima izbora. “Izborni proces još uvijek nije završen. Završen je proces glasanja. Trenutno traje proces verifikacije, na kojem se odlučuje i o mogućim žalbama kojih uvijek bude, pa još uvijek ne možemo reći da je okončan prvi krug izbora u IZ BiH”, rekao je Mensur Karadža.

Skupština Medžlisa bira Izvršni odbor, a ovi izbori održat će se u subotu 22. decembra. Delegati džemata u tijelu za izbor sabornika u Sabor Islamske zajednice imat će izbore u nedjelju, 23. decembra, a verifikacija mandata sabornicima bit će upriličena sedmicu ili dvije kasnije, nakon što u Rijaset pristignu konačni rezultati izbora s terena. Stoga su ovi izbori veoma važni jer na njima ne samo da se bira rukovodstvo džemata i medžlisa, kao ćelija iz kojih se grana struktura Islamske zajednice, već i Sabor IZ BiH kao najviše predstavničko i zakonodavno tijelo IZ BiH s veoma širokom paletom ovlasti.

Sabor donosi Ustav i druge propise kojima se uređuju organizacija i djelovanje organa i ustanova Islamske zajednice, određuje strategiju i pravce razvoja Islamske zajednice, daje smjernice za rad organa i ustanova za upravljanje imovinom Islamske zajednice, donosi budžet i usvaja završni račun Islamske zajednice, odobrava osnivanje udruženjā u Islamskoj zajednici, potvrđuje imenovanje i razrješenje muftija, imenuje članove Ustavnog suda Islamske zajednice, imenuje članove stalnih i povremenih saborskih komisija, razmatra i usvaja izvještaje o radu: reisul-uleme, Rijaseta i Vijeća muftija, donosi propise o službi u Islamskoj zajednici i disciplinskoj odgovornosti…

Također, članovi Sabora IZ BiH dio su tijela koje bira reisul-ulemu, vrhovnog poglavara zajednice, koji će biti izabran za godinu dana, kada aktuelnom reisu Husein-efendiji Kavazoviću istekne sedmogodišnji mandat.

PROČITAJTE I...

Meho Hasanović rodio se u selu Šetić, iz kojeg je pobjegao dan prije masakra 760 bošnjačkih civila u Bijelom Potoku. Tada je ubijeno 48 ljudi iz njegovog sela, među kojima i Mehin otac, amidža, amidžići... Tada je imao petnaest godina. U Goduš je došao u septembru 1992. godine. Čim je došao na slobodnu teritoriju, kao petnaestogodišnjak, uzeo je pušku u ruke. Istina, bio je raspoređen u kuhinju

Od tzv. Prvog srpskog ustanka, pa sve do kraja agresije na Bosnu i Hercegovinu 1995. godine, Srbi počinioci najtežih zločina nad drugim narodima nisu kažnjavani. Dvije stotine godina nekažnjenih zločina počinjenih u ime srpstva zbog osvete za nepostojeće davnašnje zločine nad njima i radi prevencije budućih koje niko i ne planira nisu niti mogle proizvesti drukčiju svijest od one o kontinuitetu srpskog herojstva, a ne o konstanti srpskog zločina

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!