PROKOS: Kako je petrodolar završio u Fatinoj kolibi

Naše smo sugovornike pitali kako su turisti “otkrili” Bosnu i Hercegovinu i kome na tome možemo zahvaliti. Neki stručnjaci za turizam pokazuju zavidan nivo religioznosti i odgovaraju da je goste sami Bog poslao i da mu se molimo da ovo potraje. Drugi tvrde da se to desilo zahvaljujući pojedinačnim inicijativama i reklami “od čovjeka do čovjeka”

Zbog nepristupačnosti i lošeg makadamskog puta, do prije nekoliko godina bio je neotkriveni turistički biser na oko 2.000 metara nadmorske visine. Sada je veoma popularna destinacija među turistima Zaljevskih zemalja. Čim ih preuzmu na Međunarodnom aerodromu u Sarajevu, pričaju nam vodiči koji rade s ovom grupom turista, svi ponavljaju istu riječ: “Prokokokooooosko”, jedva izgovarajući za njih zapetljani naziv ovog lijepog bosanskohercegovačkog spomenika prirode. Kažu da pojedini gosti iz te regije, vozeći se iz Fojnice 16 kilometara krivudavim makadamskim putem, plaču od straha jer “tako uzbudljiv put u pustinji nisu imali priliku vidjeti”. Neki su čak voljni platiti helikopter da dođe po njih i vrati ih kako istu traumu ne bi morali ponovo preživljavati. Ali, sve izdrže samo da bi vidjeli taj “dženet na zemlji” zvani Prokoško jezero. Još kad ih, u jednoj od tristotinjak drvenih koliba, koliko ih je izgrađeno oko jezera, dočeka vrijedna i nasmijana domaćica Fata, ljepota dobije drugi, viši smisao.

Princ dočekan u kolibi bez struje

Iznajmljujući svoju skromnu kolibicu turistima i kuhajući im pite, kahvu i čaj, Fata solidno zarađuje. Cijena pite kreće se od 25 do 50 KM, a za sat, koliko smo sjedili kod nje, pristiglo joj je više od deset narudžbi.

Načelnik Općine Fojnica Sabahudin Klisura izjavio je za klix.ba da je Prokoško jezero prošle godine posjetilo oko 20.000 turista iz svih dijelova svijeta, a najviše iz arapskih zemalja. U 2015. godini u rekonstrukciju puta uloženo je oko 100.000 KM. Poseban je problem divlja izgradnja na Prokoškom jezeru, pa je na snazi privremena zabrana bilo kakve gradnje.

“Ove je godine puno više turista nego prošle. Ko je jednom došao, sigurno će doći ponovo. Donesu mi poklone. Još me preporuče svojim prijateljima i rodbini, a nekad sam samo našim Bosancima iznajmljivala kolibu”, priča Fata i dodaje kako je zbog obima posla “zaposlila” jednu ženu iz sela koja joj pomaže u pranju suđa i razvijanju pita. Fata je u svom skromnom domu dočekala i katarskog princa rekavši mu da se izuje dok ulazi i objasnivši mu da je to naš običaj i njen “hotel s pet zvjezdica” jer ona boljeg nema.

Kad se suočite s podacima o velikoj posjećenosti Prokoškog jezera, nemoguće je ne zapitati se kako je petrodolar iz daleke arapske zemlje našao put do Fatine kolibe. Dok neke države, pojedinci i vlasnici hotela, da bi privukli turiste, ulažu milione u reklame, brendiranje, marketing i strategije, Fata u promociju svog “biznisa” nije uložila ništa materijalno. Prije bi se moglo zaključiti da su je turisti sami pronašli. U svojoj kolibici, uz pomoć sofre, oklagije i peći na drva, kuhajući pitu i radeći ono što inače radi i zna najbolje, zarađuje više nego dovoljno. I zahvaljuje Bogu. Fata nema ni svoju stranicu za fanove na Facebooku, ni ponudu na Bookingu, a kako bi i imala kad nema ni struje ni interneta. Ona je i recepcionerka, i sobarica, i menadžer, i kuharica, i svakodnevno primjenjuje vlastitu strategiju turističkog razvoja BiH, privlačenja gostiju i motivira ih da opet dođu. Naravno, nema fiskalne kase i ne izdaje svojim gostima račune.

Prokoško jezero prirodni je fenomen i veliki turistički potencijal koji posjetioce ne ostavlja ravnodušnim. I Fatina je pita ukusna. Bez obzira na to što ne zna strane jezike, njen srdačan osmijeh i gostoprimstvo stečeno odgojem, a ne naučeno u turističkoj školi, vjerovatno su recept za uspjeh u “turističkom biznisu”. Iako to i ne liči na biznis nego na musafirsko‑domaćinski odnos, za Fatu i njoj slične može se reći da su najveći bosanskohercegovački turistički brend.

Nesporno je da Bosna i Hercegovina ima veliko prirodno bogatstvo, kao i kulturne, historijske i vjerske znamenitosti privlačne stranim turistima. Vidljivo je i stalno povećanje broja turista i noćenja. Dokazuju to i statistike o posjeti stranaca Bosni i Hercegovini, od kojih, osim pojedinaca, država nema mnogo koristi jer se boravišne takse i porezi uglavnom ne plaćaju. Na državnom nivou nemamo zakona o turizmu, a samim tim ni krovnu strategiju razvoja i promocije turizma. Nepoznat je budžet za međunarodnu promociju imidža BiH kao turističke destinacije. Ustavni sud Federacije BiH 3. jula 2014. godine proglasio je neustavnim Zakon o turističkim zajednicama i unaprjeđenju turizma u FBiH. Te su zajednice inače zadužene za promociju i razvoj turizma u ovom entitetu. Trenutno je u parlamentarnoj proceduri nacrt novog zakona o turizmu FBiH. Pokušali smo saznati kojim je čudom i kako došlo do turističke ekspanzije naše zemlje uprkos brojnim administrativnim i političkim problemima u sektoru turizma.

Turistička strategija utemeljena na konceptu nafake

Naše smo sugovornike pitali kako su turisti “otkrili” Bosnu i Hercegovinu i kome na tome možemo zahvaliti. Neki stručnjaci za turizam pokazuju zavidan nivo religioznosti i potvrđuju Fatinu izjavu, a to je da ih je samo Bog poslao i da mu se molimo da ovo potraje. Drugi tvrde da se to desilo zahvaljujući pojedinačnim inicijativama i reklami “od čovjeka do čovjeka”, a skoro niko nije spomenuo da se to desilo zahvaljujući sistemskoj internacionalnoj promociji turističke ponude Bosne i Hercegovine. Većina ih se slaže da su zadovoljni i oduševljeni gosti postali najbolji glasnogovornici i promotori BiH.

Sudeći po izjavama i komentarima na društvenim mrežama, mnogi turisti koji su posjetili BiH zadivljeni su onim što su vidjeli, posebno ističući gostoprimstvo Bosanaca i Hercegovaca, ali isto tako navode da u svijetu ima malo informacija o bh. turizmu, odnosno da je potrebno poboljšati promociju turističkih potencijala u BiH marketinškom kampanjom na međunarodnom tržištu.

Pojedini mediji prenose da Bosna i Hercegovina, iako nam se čini sasvim suprotno, polahko gradi svoj turistički imidž. Slika nesigurne zemlje, pune mina i međusobnih sukoba, kako su nas proteklih godina predstavljali mnogi strani mediji, ali i turističke agencije svojim turistima, polahko blijedi. Tome u prilog ide i istraživanje agencija poput “TripAdvisor”, u kojem se kaže da je Bosna i Hercegovina danas popularno turističko odredište Britanaca i da je interesiranje za našu zemlju poraslo za 38 posto.

Predsjednik Udruženja turističkih vodiča Kantona Sarajevo Zijad Jusufović kaže da je prvi razlog što turisti dolaze u BiH nestabilnost u zemljama u koje su do sada išli, poput Egipta, Tunisa i Sirije. On smatra da BiH promoviraju pojedinci, agencije, turistički vodiči, mali hotelijeri i ljudi u inostranstvu koji dovode svoje goste. “Imam redovne grupe naših ljudi iz inostranstva koji dovode svoje studente, poslovne partnere. Jako se vara onaj ko kaže da je Turistička zajednica ili Ministarstvo turizma i okoliša zaslužno za njihov dolazak. Oni nisu ništa doprinijeli, ne govore strane jezike, na međunarodnim sajmovima ne promoviraju sve subjekte koji plaćaju porez u KS-u, nego nose tri prospekta o hotelima svojih prijatelja. Srećom, ljudi imaju internet pa mogu saznati da ima mnogo više smještajnih kapaciteta, zanimljivosti i da to nije samo filmski festival, rat, pet vjerskih objekata, već da imaju makar 20 razloga da posjete Sarajevo”, izričit je Jusufović. Objasnio je da on godišnje vodi 20 grupa bogatih republikanaca iz Amerike koji dolaze ovdje preko agencije čije je sjedište u Švicarskoj. Od ove posjete, ističe, jedinu korist imaju on i hotel u kojem republikanci odsjedaju.

Turizam je sektor u kojem se obrće gotov novac, što doprinosi stvaranju novih sivih zona. Jusufović se osvrnuo na problem licenciranih turističkih vodiča u Kantonu Sarajevo. “Sve se plaća u kešu, ništa se ne provodi kroz papire i naša država nema nikakve koristi od toga. Naši se ljudi snalaze i bore. ‘Kad nema inspekcije, zašto da ne zaradim’, kažu. Inspektori ne govore jezik, neće šetati ulicama i kažnjavati strance koji ovdje rade”, tvrdi Jusufović.

Umijeće brisanja i skrivanja turista

Miroslav Matošević, direktor Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona, jedan je od rijetkih na ovakvoj funkciji koji je završio fakultet za turizam i koji se ovim poslom bavi već 16 godina. S obzirom na male finansijske mogućnosti, Matošević tvrdi da je Turistička zajednica mnogo uradila na promociji turističkih potencijala ovog kantona. Promocija se zasniva na posjetama sajmovima i kampanji na internetu.

“Radili smo sa sve i jednom medijskom kućom u BiH. Lani smo kreirali stranicu na Facebooku koja je imala 12 miliona pregleda. Uradili smo 15 promotivnih filmova. Društvene mreže su najjeftinije, a najviše se može dobaciti do gostiju. Ove smo godine imali iz Hrvatske 47 posto gostiju, a manje iz Srbije, tako da radimo promociju na internetu u Srbiji. Tagujemo posebno ta tržišta. U promociji je sve stvar sredstava, hoćete li uložiti 100 KM ili 200.000 KM. Ne promoviramo Turističku zajednicu nego se trudimo napraviti brend od Središnje Bosne”, objašnjava Matošević.

Njihov je cilj zajedničko upravljanje privatnog i javnog sektora jednom destinacijom. “Džaba naša promocija, ako “Eko‑Fis” na Vlašiću ne bi konstantno dopunjavao svoju ljetnu i zimsku turističku ponudu. Dobili smo četverosjed na Babanovcu i hotel s pet zvjezdica. Prema ovom novom modelu, na Vlašiću privatni i javni sektori upravljaju destinacijom. Lani smo imali najbolji ski‑opening u regiji i ostvarili 18.000 noćenja. U taj projekt bilo je uključeno 17 privatnih i javnih institucija”, navodi Matošević ističući da se na međunarodnim sajmovima trude promovirati svih 12 općina Srednjobosanskog kantona. Matošević cijeni da je u bh. turizmu ključni problem nepostojanje stručnih ljudi, ali i izbori koji se održavaju svake dvije godine pa se rijetki ljudi usude napraviti neke strukturalne promjene. “Statistika je nesrazmjerna. Mi smo specifični jer imamo elektronski sustav prijave i odjave gostiju. Kruže informacije da je u SBK noćilo 4.000 gostiju, a ja imam u sistemu 17.000 ljudi po imenu i prezimenu”, tvrdi Matošević.

Na Prokoško jezero vozio nas je Jasmin, taksista iz Fojnice. Požalio nam se kako Sarajlije pokupiše sve turiste odmah na Međunarodnom aerodromu i da oni, taksisti iz Fojnice, zato nemaju posla. Do turista ne mogu doći iako su dva puta jeftiniji od sarajevskih agencija.

Matošević ističe isti problem i kaže da je trenutno totalno “rasulo na tržištu u turizmu”. Turizam je šlag za kraj, smatra on. “Ako će gost iz Splita do Vlašića platiti pet kazni, odvaliti točak na autu zbog rupa na cesti, otići kod mehaničara koji mu neće izdati račun, na kraju mu neko na Vlašiću ukrade auto, šta mi tu možemo uraditi!? Ljudi koji dolaze željni su novih destinacija, ali ostali nam sektori nisu sređeni. Bosanci i Hercegovci rijetko su gostoprimljivi ljudi. Sve ostalo nam je nesređeno. BiH nikada nije svoje tržište pozicionirala u Evropi i svijetu”, zaključuje Matošević.

BiH treba raditi na prepoznatljivosti

Iz jedinog turističkog klastera u BiH koji broji 28 članica, 24 iz privatnog i 4 iz javnog sektora iz hercegovačke regije, smatraju da bi BiH trebala biti puno prepoznatljivija na najvećim sajmovima turizma poput Londona i Berlina. Turistički klaster Hercegovina pod vodstvom  Stjepana Primorca oformio se radi promocije turizma jer nisu bili zadovoljni radom turističkih zajednica i njihovim predstavljanjem regije i države na međunarodnim sajmovima. “Da su oni dobro radili, mi ne bismo imali potrebe za uvezivanjem i osnivanjem klastera i da idemo paralelno s njima na sajmove. Dođu s prestarim brošurama i trude se da ništa ne urade. Jednostavno su antireklama za državu i turizam. Mi smo Hercegovinu pokrili kao regiju bez obzira na entitete. Idemo na sve sajmove širom Evrope i svijeta i nastupamo zajedno, a posljedica svega toga jeste otvaranje novih tržišta i dolazak gostiju iz zemalja iz kojih nikad nisu dolazili u našu državu, poput Indije, Lebanona, Mađarske, Slovačke, Češke”, ističu iz Klastera. Smatraju da u BiH nema strateškog pristupa razvoju turizma. Slaže se da raste broj gostiju, ali i naglašava da je to sve u sivoj zoni. “Gosti se ne prijavljuju, ne plaća se boravišna taksa. Podaci koje objavljuje Federalni zavod za statistiku neprecizni su. Samo je 10 posto toga tačno”, tvrde predstavnici ove organizacije.

Almir Peštek, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i stručnjak za turizam, kaže da u promoviranju turizma u BiH imamo mnogo uspješnih priča, ali da su to inicijative koje su nastale kao rezultat individualnih aktivnosti i napora preduzetnika, nikako kao rezultat sistemskog djelovanja. “Imamo aktivnosti i turističkih zajednica koje su radile nešto na promociji, ali je ta promocija mogla biti još efikasnija. One trebaju biti restrukturirane, trebaju biti destinacijska organizacija i aktivnije u razvoju turizma, ne samo u promociji. Turistička zajednica ne može sama raditi, tu treba biti i privatni sektor. Takav sistem ima cijeli svijet”, napominje Peštek. Kaže da u BiH ljudi dolaze jer su čuli preporuke od onih koji su već bili ovdje: “Zaključak je da nema sistema. Sistem je trebao mnogo više uraditi kroz strukturiranu promociju, kroz integraciju turističke ponude, edukaciju. Mi toga nemamo. Kad nemate strategiju, ne znate ni u kojem smjeru idete. Ne znamo koji turizam razvijamo, šta je osnova našeg turizma, je li to eko, zdravstveni turizam, biciklizam.”

Sugovornici Stava dijele mišljenje da je naše prirodno, historijsko i kulturno bogatstvo veliko, ali i da nismo dovoljno svjesni golemog potencijala koji smo dobili u naslijeđe jer ne radimo dovoljno na tome da bismo ga očuvali. Uz to, moramo imati u vidu da i drugi nude bogatstvo prirode i kulture i da je konkurencija velika. Svaka zemlja ističe svoje prednosti i bori se za naklonost globalne javnosti i turista i, ako ništa ne činimo da nas svijet upozna, kako možemo očekivati bolji imidž, veće prihode od turizma, a i to da nam se gosti vraćaju?! I na kraju, turisti i strani gosti koji svijetu mogu prenijeti glas o ljepotama BiH očekuju i bolje sadržaje, bolju infrastrukturu i sigurnost.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!