Prof. dr. Sanjin Kodrić danas promovira tri nove knjige

"Znanstvenik nove generacije i mladi sveučilišni profesor dr. Sanjin Kodrić, koji se na razne načine, organizacijski i stručno-kritički, metodološki i znanstveno, kao i angažiranim nastavnim radom, afirmirao kao jedan od ključnih povjesničara i teoretičara bosanske (bosanskohercegovačke i bošnjačke) književnosti, ne samo u Sarajevu i Bosni i Hercegovini nego i među inozemnim južnoslavistima" danas promovira svoje nove tri knjige

Promocija triju novih knjiga univerzitetskog profesora Sanjina Kodrića iz 2018. godine: „Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost“, „Kako su Bošnjaci vidjeli muslimanski Orijent i evropski Zapad“ i „Studije iz kulturalne bosnistike“, bit će upriličena danas, 30. januara 2019. godine, s početkom u 18 sati u Bošnjačkom institutu – Fondaciji Adila Zulfikarpašića, Mula-Mustafe Bašeskije 21, Sarajevo.

Promotori: prof. dr. Elbisa Ustamujić, prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof. dr. Muhidin Džanko, prof. dr. Dijana Hadžizukić, prof. dr. Muris Bajramović i prof. dr. Sead Šemsović.

 

IZVODI IZ RECENZIJA:

Knjiga Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost Sanjina Kodrića posvećena je fundamentalnim pitanjima bosnistike kao književnoznanstvene discipline. U tom kontekstu, u knjizi su na iznimno pregledan i sistematičan način prezentirane najznačajnije knjige, zbornici i studije u kojima su tretirana pitanja i problemi odnosa bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, odnosno pitanja statusa i modela proučavanja bošnjačke i bosanskohercegovačke književne prakse. Time se Sanjin Kodrić pridružio grupi naših istaknutih književnih povjesničara i teoretičara koji su se bavili ovim pitanjima kakvi su Midhat Begić, Muhsin Rizvić, Alija Isaković, Enes Duraković, Radovan Vučković, Zdenko Lešić i dr.

Prof. dr. Muhidin Džanko

 

Znanstvenik nove generacije i mladi sveučilišni profesor dr. Sanjin Kodrić, koji se na razne načine, organizacijski i stručno-kritički, metodološki i znanstveno, kao i angažiranim nastavnim radom, afirmirao kao jedan od ključnih povjesničara i teoretičara bosanske (bosanskohercegovačke i bošnjačke) književnosti, ne samo u Sarajevu i Bosni i Hercegovini nego i među inozemnim južnoslavistima, svojom novom knjigom Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost rekapitulira svoje višegodišnje bavljenje pitanjima određenja književne prakse u Bosni i Hercegovini, pa i šire. Odlučujući se za priznavanje i višestruka objašnjavanja oba pojma, koja nisu i ne trebaju biti u suprotnosti, Sanjin Kodrić zapravo utemeljuje književnu bosnistiku u užem i širem smislu, ali obje kao metodološki otvoren i komplementaran skup pristupa, metoda i načina istraživanja, pri čemu se kao najproduktivniji i danas ističu međuknjiževni odnosi i interliterarne zajednice te interkulturna i poredbena povijest književnosti, pa i svekolika bosanska i svjetska međukulturna književnost. Na korist europskoga interkulturnoga dijaloga i svjetske kulture mira, suživota vjera, regija i suvremenih nacija.

Prof. dr. Zvonko Kovač

 

Knjiga Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost Sanjina Kodrića rezultat je njegovog višegodišnjeg predanog rada na istraživanju historije bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, kao i njegovih interesa u oblasti teorije historije književnosti. To je knjiga koja obrazlaže punu naučnu utemeljenost ideje i bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i predstavlja jedan od fundamentalnih doprinosa bosnistici danas. Istovremeno, to je i knjiga koja bosnistiku uvodi u nove, savremene okvire, kao i ostatak Kodrićevog izrazito važnog i svake hvale vrijednog naučnog rada.

Prof. em. dr. Elbisa Ustamujić 

Sanjin Kodrić u svojoj eruditskoj knjizi Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost uspješno se izborio za pravo mjesto kanona bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti u dosadašnjem okviru i na novoj karti evropskih kultura, uprkos glasovima koji osporavaju, marginaliziraju i negiraju postojanje tih kanona, kao i uprkos velikoj kompleksnosti ove materije. U zemlji koja se nalazi na raskršću triju tradicija – zapadnokršćanske, grčko-bizantske ili pravoslavne i orijentalno-islamske civilizacije, kao i na granici između Istoka i Zapada, kanon bošnjačke književnosti duboko je prožet islamskom duhovnošću, koja je istovremeno i jedan od osnovnih korijena identiteta i legitimiteta bošnjačkog naroda. Upravo zbog toga, kanon bošnjačke književnosti nije isključivo stvar identiteta nego i digniteta samih Bošnjaka, a za Evropu predstavlja svojevrstan lakmus-papir tolerancije i otvorenosti prema najzapadnijim evropskim autohtonim muslimanima.

Prof. dr. hab. Bogusław Zieliński 

Knjiga Kako su Bošnjaci vidjeli muslimanski Orijent i evropski Zapad Sanjina Kodrića jedinstvena je u bosanskohercegovačkoj književnoj teoriji i historiji književnosti, posebno s obzirom na način na koji je danas moguće iščitavati imagološke konstrukte u književnosti i povezati ih sa širokim poljem kulture. Pored ostalog, Kodrić se bavi razumijevanjem identiteta Bosne i Bošnjaka između muslimanskog Orijenta i evropskog Zapada, pri čemu iščitava mjesta granice ili kontak(a)ta, kako povijesnih, tako i književnih i/ili kulturalnih, i nastoji ih kontekstualizirati i opisati u okvirima književnohistorijskih procesa i pojava bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, prvenstveno na primjerima kanonskih pisaca. Pritom, u ovom smislu od izuzetne je važnosti studija Može li Drugi čitati?, u kojoj Kodrić razmatra složeni fenomen specifične kritičke recepcije djela Ive Andrića u bošnjačkom kontekstu.

Prof. dr. Muris Bajramović 

Sanjin Kodrić svojom novom knjigom Kako su Bošnjaci vidjeli muslimanski Orijent i evropski Zapad još jednom pokazuje rezultate svog pomnog istraživanja nekih od ključnih tema za razumijevanje historije bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti. Kroz temate Muslimanski Orijent i evropski Zapad, Bosna i Bošnjaci te Čitanje Drugog, Kodrić ukazuje na specifičnosti granične pozicije kulturalnog prostora Bosne i Hercegovine kao njene prednosti, ali i izazova, od preporodnog perioda do savremene književnosti. Preciznim analizama i značajnim naučnim rezultatima Sanjin Kodrić još jedanput je pokazao veliko književnoteorijsko i književnohistorijsko znanje neophodno za proučavanje složenih procesa i pojava unutar povijesti bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti.

Prof. dr. Dijana Hadžizukić

Ovu knjigu intrigantnog naslova Kako su Bošnjaci vidjeli muslimanski Orijent i evropski Zapad čini nekoliko pojedinačnih studija povezanih zajedničkom tematskom niti odnosa Bošnjaka prema dva kulturna izvora njihovog identiteta – muslimanskom Orijentu i evropskom Zapadu. Riječ je o dramatičnom  identitarnom pitanju našega naroda nakon izlaska Bosne iz Osmanskog carstva, pri čemu genezu ovoga pitanja interakcije prema jednoj i drugoj strani Kodrić prati na dva plana – književnohistorijskom i književnoteorijskom, odnosno kulturalno-imagološkom, sve to na primjerima djela reprezentativnih autora počev od Safvet-bega Bašagića pa do Meše Selimovića i Derviša Sušića kao klasika naše moderne literature. Sanjina Kodrića i ovdje prepoznajemo kao prilježnog historičara i teoretičara književnosti, a koji je u stanju kandidirati veliku temu te aplicirati i prispodobiti postulate savremene teorijske nauke na konkretna djela naše književnosti, sa zavidnom akribičnošću i stilskom senzibilnošću.

Prof. dr. Alija Pirić

I najnovija knjiga Sanjina Kodrića – Kako su Bošnjaci vidjeli muslimanski Orijent i evropski Zapad – povezuje njegova književnoteorijska i književnohistorijska istraživanja, pri čemu u našu književnu historiografiju uvodi nove teorijske istraživačke perspektive i tako otvara nove a vrlo važne istraživačke teme, kako to Kodrić i inače čini. Knjiga potvrđuje da je Kodrić ozbiljan i pouzdan književni teoretičar i historičar bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, a poseban njen doprinos predstavlja opsežna studija Može li Drugi čitati?, u kojoj se Kodrić uhvatio u koštac s problemom kritičke recepcije reprezentacije Bosne i Bošnjaka u književnom djelu Ive Andrića, pokazavši da je riječ o znatno složenijem pitanju negoli se to čini na prvi pogled, a posebno bez temeljitog poznavanja povijesti bošnjačke književnosti i kulture.

Prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović

Knjiga Studije iz kulturalne bosnistike Sanjina Kodrića rezultat je njegovih kontinuiranih književnoteorijskih i književnohistorijskih istraživanja u oblasti bosnistike, odnosno bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti. Udružujući književnoteorijsku i književnohistorijsku perspektivu i zalažući se, pritom, za širi kulturološki pristup u proučavanjima književnosti, Kodrić ovom knjigom daje snažan lični pečat (re)konstituiranju bosnistike kao kulturalne bosnistike, čime otvara bitno nove uvide u našu književnu prošlost. To je i razlog što u knjizi Kodrić tematizira različita a vrlo važna pitanja kakva su pitanja odnosa statusa i identiteta bošnjačke književnosti i usmene književnosti Bošnjaka do kraja 19. stoljeća, pitanje mogućih pretpreporodnih početaka novije bošnjačke književnosti već potkraj osmanske uprave u Bosni ili pitanje dosad nepoznate rukopisne ostavštine Maka Dizdara, odnosno pitanje poetike i politike kulture i pjesništva Alekse Šantića ili veze Sarajevskog atentata i književnog djela Ive Andrića. Ova različita pitanja Kodrić povezuje svojim specifičnim kulturološkim čitanjem književnih tema, na svojoj prepoznatljiv način otkrivajući u svakoj svojoj studiji one aspekte književne prošlosti koji su dosad bili nepoznati ili tumačeni na drugačije načine.

Prof. dr. Sead Šemsović

PROČITAJTE I...

Nesporno je da postoje čitavi organizirani krugovi koji kontinuirano rade na daljnjem destabiliziranju Bosne i Bošnjaka u ovom smislu, a i mi im u nekim slučajevima zdušno pomažemo u tome, pa se npr. iznova pitamo šta smo to mi kao narod, čak jesmo li uopće narod, a to se reflektira i onda kad je riječ o našoj književnosti i kulturi, odnosno o našem kulturnom identitetu uopće... Tako se, kao da smo kolektivno “omađijani” kakvom zlom “čarkom”, iznova pitamo kako nam se zove maternji jezik, šta je to naša književnost i kultura ili je li ona uopće naša, odričemo se nekih naših ključnih pisaca i drugih izrazito važnih ličnosti naše kulturalne ili društvene povijesti

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!