Privredni preporod Tuzlanskog kantona

Tuzlanski kanton je, prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, u 2016. godini bio na 4. mjestu po razvijenosti u Federaciji BiH, iza Sarajevskog, Zapadnohercegovačkog i Hercegovačko-neretvanskog, s indeksom razvijenosti 93,7.

Pišu: Alma ARNAUTOVIĆ i Jakub SALKIĆ

Prije samo nekoliko godina Tuzlanski kanton bio je poznat po radničkim štrajkovima, po propasti nekadašnjih privrednih giganata i prilično slaboj ekonomskoj aktivnosti. U posljednje dvije godine stvari su se značajno promijenile. Tuzlanski kanton uspio je riješiti probleme iz prošlosti i spremno uhvatiti prilike koje se nude za budućnost.

Da se nešto drastično promijenilo u Tuzlanskom kantonu u posljednje vrijeme, pokazuje podatak da je od deset novoosnovanih firmi koje su zaposlile najviše radnika u posljednje dvije godine čak njih pet iz Tuzlanskog kantona. Ove firme zaposlile su 1.288 radnika. Tome još treba dodati i činjenicu da je sjedište jednog od najvećih poslodavaca u našoj zemlji, kompanije “Bingo”, u Tuzli. Ova kompanija u maloprodaji i proizvodnji zapošljava 4.836 radnika i za dvije godine povećala je broj zaposlenih za 1.814, s tim što se mora uzeti u obzir to da nisu svi zaposleni u Tuzlanskom kantonu nego širom Bosne i Hercegovine.

Svemu ovome treba dodati i podatak da su tri općine Tuzlanskog kantona među deset općina u FBiH s najvećim rastom broja zaposlenih – Gračanica, Gradačac i Živinice.

Neka vrsta privrednog lidera u Tuzlanskom kantonu pripada kompaniji “Bingo”, čiji je vlasnik Senad Džambić. Ovaj trgovački lanac pretekao je ove godine “Konzum” i zauzeo lidersku poziciju u maloprodaji u Bosni i Hercegovini. Osim trgovine, “Bingo” je vlasnik desetak preduzeća koja se bave proizvodnjom, kao što su “Majevica” iz Srebrenika, koja proizvodi čips i smoki, fabrika tekstila iz Kalesije, te fabrika za preradu voća i povrća “Semberka” iz Janje, ali i farmi koka nosilja i tovnih pilića. “Bingo” je najčešće kupovao fabrike i firme koje su bile opterećene problemima te ih dizao na noge. Velike zasluge pripadaju mu i za revitalizaciju tuzlanske fabrike deterdženata “Dita”, koja nekoliko godina nije radila i koja je još u stečaju. Prošle godine pokrenuta je njena proizvodnja, a prve količine proizvoda upravo je finansirao “Bingo” i prodavao ih u svojim objektima. Malo-pomalo, Dita se digla na noge, sada ima stabilnu proizvodnju i plasman ne samo na bh. tržištu nego i u susjednim zemljama.

SUNCE OGRIJALO I DOBOŠNICU

U prostorijama fabrike obuće “Aida” sada su pogoni firme “Intral”, koja se također bavi proizvodnjom obuće. Vlada Tuzlanskog kantona proteklih dana okončala je probleme bivših radnika “Aide” i svima je uvezan radni staž. Podsjetimo, i radnici ove firme ranije su često štrajkovali tražeći upravo uvezivanje radnog staža.

Ni “Revomu” iz Dobošnice proteklih godina nisu cvjetale ruže. Nakon bezbroj štrajkova, radnici ovog preduzeća dočekali su da i njih sunce ogrije. Nakon što je bivši vlasnik, hrvatski “Gredelj”, podobro uništio firmu, radionicu za popravku željezničkih vozila “Revom” kupile su Željeznice Federacije BiH. Ova radionica radi već dva mjeseca pod logom Željeznica Federacije BiH i do sada su popravili 360 vagona koji su inače na popravak slati u Srbiju.

“Nije bilo logike da ovo ne nastavimo, posao koji smo radili pedeset i više godina. Željeznice su imale potrebu za ovom radionicom, na sudskom postupku su kupili ovu imovinu i zadržali sve uposlene koji su htjeli raditi, njih šezdeset”, kazao je federalni premijer Fadil Novalić.

Tvornica transportnih uređaja “Tuzla” bila je jedno od najproblematičnijih preduzeća u Tuzlanskom kantonu. Radnici ovog preduzeća znali su štrajkovati i glađu, ali i oni su dočekali bolje dane. Na temeljima TTU-a nastala je nova firma TTU “Energetik”, koja je zaposlila sve bivše radnike TTU-a koji su htjeli raditi.

TTU “Energetik” Tuzla zajednički su pokrenuli Elektroprivreda Bosne i Hercegovine i Rudnik mrkog uglja “Banovići”, a koji su u vlasništvu Vlade FBiH. Već se sada može reći da je projekt restrukturiranja TTU-a uspio. Početni uspjeh 120 uposlenih već je vidljiv. Ovoj se firmi već smiješe novi poslovi na izgradnji dviju termoelektrana u Tuzlanskom kantonu jer je takav dogovor s Kinezima, koji će graditi elektrane, da značajan dio posla ide i domaćim firmama. U ovoj firmi planiraju proširiti poslovanje i zaposliti još radnika.

Možda i najbolje što Tuzlanski kanton trenutno ima jeste JP Međunarodni aerodrom “Tuzla”. Ovaj aerodrom uspostavio je prije nekoliko godina saradnju s najvećim niskotarifnim avioprijevoznikom u Istočnoj Evropi, mađaraskim “Wizz Airom”. Saradnja je iz godine u godinu sve bolja, a tome svjedoči i uspostavljanje baze “Wizz Aira” na tuzlanskom aerodromu. Tuzlanski aerodrom uspio se pored toga izboriti i za najveći dio “mesnog kolača”. Naime, preko njega ide gotovo sav izvoz govedine u Tursku.

Prema dostupnim pokazateljima, u 2015. godini tuzlanski aerodrom imao je 256.000 putnika, a u devet mjeseci 2017. godine 400.000. S obzirom na to da su kapaciteti aerodroma postali premali da prime sve putnike, uprava je započela projekt nadogradnje putničkog terminala kako bi aerodrom mogao godišnje primiti do 700.000 putnika.

Zahvaljujući aerodromu, raste i broj turističkih posjeta, otvaraju se nova radna mjesta u ugostiteljstvu i ostalim turističkim djelatnostima, a razvijaju se i kompanije specijalizirane za prijevoz. Upravo ta dobra povezanost Tuzle s Evropom privlači investitore i povećava njihov interes za ovaj kanton. Još jedna prilika za nezaposlene, posebno mlade, u Tuzlanskom kantonu jeste upravo “Wizz Air”. Ova kompanija najavila je veliko povećanje broja zaposlenih, posebno kabinskog osoblja, tako da će vjerovatno i u tuzlanskoj bazi biti novih radnih mjesta.

 

NI GUME SE VIŠE NE BACAJU U RIJEKE

Jedna od najuspješnijih privatizacija u Tuzlanskom kantonu jeste privatizacija Cementare “Lukavac”, koju je kupila austrijska grupa “Asamer”. Cementara je modernizirana, u nju je uloženo 120 miliona maraka i postala je najveći proizvođač cementa u Bosni i Hercegovini. Odnedavno je u proizvodnji počela koristiti alternativna goriva, odnosno koristi otpad za proizvodnju energije kojom pokreće proizvodnju cementa. Otpad koji koristi jesu automobilske gume. Iste one koje već godinama plutaju našim rijekama.

“Boxmark Leather” jeste firma koja ima sjedište u Lukavcu, pokrenuta je nedavno i za kratko vrijeme postala je firma koja je zaposlila najveći broj radnika od novoosnovanih firmi. U “Boxmarku” ih je zaposleno 430, što je znatno više od broja zaposlenih kada je firma 1. februara 2016. počela s radom.

“Počeli smo s 243 radnika, a sada ih imamo 430 i radimo u dvije smjene. Bavimo se krojenjem i šivenjem autopresvlaka. Trenutno naše proizvode izvozimo u Sloveniju. Inače, radimo autopresvlake za Opel, BMW, Audi i Touareg i imamo dovoljno narudžbi”, kazala je Meliha Salihović, asistentica direktora u “Boxmarku”.

Salihović ističe da narudžbe nisu upitne, te da se radi u punom kapacitetu, onoliko koliko je to trenutno moguće.

“Planiramo proširiti proizvodnju i pogon, a u tom slučaju, računamo na zapošljavanje novih 800 radnika”, kazala je Salihović.

Ovi primjeri samo potvrđuju riječi ministra industrije, energetike i rudarstva u Vladi Tuzlanskog kantona Srđana Mićanovića da se Tuzlanski kanton razvija tri puta brže u odnosu na prosjek Federacije Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, Tuzlanski kanton bilježi privredni rast od 6,6 procenata, dok je taj procent u FBiH 2,6.

“Statistički gledano, u prošloj je godini u odnosu na 2015. za 9,2 procenta povećana proizvodnja uglja i kamena, te proizvodnja električne energije za 5,2 procenta. Završni računi iskazali su dobit većine privrednih društava, što ranije nije bio slučaj. Također, oni koji su ranije imali gubitke, smanjili su ih. U prošloj je godini broj zaposlenih osoba bio veći za tri posto i ovo bi bili neki osnovni pokazatelji da TK prosperira i da je ovo najpotentniji dio Federacije BiH, a možemo reći i cijele Bosne i Hercegovine”, navodi Mićanović.

Za pozitivna privredna kretanja, ističe Mićanović, najveći “krivci” jesu poslodavci koji su iznijeli sav teret.

 

NOVE INVESTICIJE U TERMOELEKTRANE

“Federalna i kantonalna vlada daju svoj maksimum. Svake sedmice posjećujemo privredne subjekte i razgovaramo o problemima koje oni imaju, informiramo se i pokušavamo pomoći, te ubrzavamo neke procese. Pokazalo se da je to ispravan put jer su nam poslodavci zahvalni i dobivamo samo pozitivne komentare. Ne čekamo da oni dođu nama, nego mi idemo njima. Kao što je ranije Bego Gutić, premijer TK-a izjavio, realni sektor nam je veoma važan i svako radno mjesto nam je bitno, bez obzira na to je li riječ o firmi koja zapošljava stotinu ljudi ili dva-tri čovjeka i ima možda samo jednu mašinu”, kazao je ministar Mićanović.

On je također najavio da bi filijala Sparkasse banke sa sjedištem u Tuzli privrednicima iz Tuzlanskog kantona u narednoj godini trebala plasirati kreditnu liniju za privrednike od 25.100.000 KM uz daleko najpovoljniju kamatnu stopu u Bosni i Hercegovini od 1,2 posto. Zapravo, ponuđena kamata iznosi 4,2 posto, s tim da će Vlada TK-a s 1.100.000 KM subvencionirati tri posto kamate.

“Osim ovoga, u dogledno vrijeme u TK-u će se raditi na investicijama čija je vrijednost 2,5 milijarde KM. Riječ je o izgradnji Bloka 7 TE Tuzla i izgradnji termoelektrane u Banovićima. Parlament FBiH dao je saglasnost da termoelektrana u Banovićima uđe u kreditnu liniju, dok se očekuje potpisivanje ugovora za Blok 7. Kada se otvore gradilišta, sve privredne grane, od metalske do ugostiteljske, doživjet će ekspanziju”, izjavio je ministar.

Tuzlanski kanton je, prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, u 2016. godini bio na 4. mjestu po razvijenosti u Federaciji BiH, iza Sarajevskog, Zapadnohercegovačkog i Hercegovačko-neretvanskog, s indeksom razvijenosti 93,7.

Što se tiče općina u sastavu ovog kantona, Tuzla zauzima 15. mjesto na listi najrazvijenijih općina u Federaciji BiH i ona je najbolje plasirana općina iz Tuzlanskog kantona, Gračanica je na 20. mjestu, Živinice 21., Gradačac 28., Doboj-Istok 30., Banovići 31., Srebrenik 39., Lukavac 44. itd.

Općine iz ovog kantona, Lukavac, Gradačac i Gračanica, među najvećim su izvoznicima u Bosni i Hercegovini. Vrijednost izvoza po glavi stanovnika u općini Lukavac jeste 9.930 maraka, u Gradačcu 7.916, a u Gračanici 4.058 maraka. Neslavni rekorderi u ovoj kategoriji jesu općine Sapna s vrijednošću izvoza po glavi stanovnika od dvije marke i Teočak s četrnaest maraka. Najveći uvoz po glavi stanovnika imaju općine koje imaju i najveći izvoz: Gradačac 7.970 maraka, Lukavac 7.262 marke i Gračanica 4.401 marku. Najmanji uvoz opet imaju Sapna, 50 maraka, i Teočak, 84 marke po glavi stanovnika.

Najveći broj preduzeća na 1.000 stanovnika imaju općina Tuzla 83,2, zatim Gradačac 68, Kladanj 66,4, te Gračanica 57,7.

Bilo kako bilo, raduje činjenica da najmnogoljudniji kanton u Federaciji BiH konstantno napreduje u ekonomskom smislu. Posebno raduje činjenica da se od ranije razvijenim općinama Gračanici i Gradačcu polahko priključuju i druge općine kantona kao što su Lukavac, Živinice, Tuzla i Doboj-Istok. Još se čeka na Kalesiju, Srebrenik i Čelić, dok se od vrlo malih općina poput Sapne i Teočaka ne očekuje mnogo.

Uostalom, vidljivo je da cijela Federacija BiH napreduje, neki dijelovi brže, neki sporije, ali očito reforme koje je poduzela Vlada FBiH, kao i kantonalne, donose željene rezultate.

Prethodni članak

Šta je ubilo mačku

PROČITAJTE I...

Negdje na početku rata u toj istoj zgradi momak moje sestre izgubio je svoj mladi život u nekoj bezazlenoj i nesretnoj situaciji. Rukovanje oružjem nikad ne završi dobro, uvijek se nešto zaboravi, previdi, posljedice ostaju tu da još dugo vremena zadaju nesanicu i nemir svima koji su to gledali svojim očima, ili su u to na bilo koji način bili umiješani

Sjedim u parku u kojem se moja djeca, moja plava i pirgava djeca (ovaj najmlađi – k’o da ga je Putin pravio), igraju s Meksikancima, Kinezima i Afroamerikancima, klize niz tobogan, vihore se na ljuljačkama, žubore kroz lišće. Prilazi mi neka bijela gospođa i započinjemo razgovor o The Color Purple, o paklu kroz koji je prošla crna žena, i bijelom i crnom, i mada se za pakao može učiniti nevažnim koje je boje, mislim da je bijeli bio gori, da je crni bio samo plamičak u jezivoj buktinji bijele oholosti

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!