Predvidljivo, dosadno i (ne)zasluženo

Ovogodišnja dodjela protekla je u mirnoj i monotonoj atmosferi, što zbog izostanka voditelja koji su samoj ceremoniji tradicionalno donosili prepoznatljiv karakter te duhovit i šarmantan pogled na društvenu, političku i kulturološku situaciju u Americi, što zbog očekivanih nastupa i predvidljivih pobjednika

 

Prije više od devedeset godina Louis B. Mayer, član organizacije “Academy of Motion Picture Arts and Sciences”, predložio je da se utemelji nagrada za najbolje filmove. Već 16. maja 1929. godine, u hotelu “Roosevelt” u Hollywoodu, održana je prva dodjela nagrada Američke filmske akademije za postignuća u svijetu filma, a na svečanom banketu sudjelovalo je 250 članova (danas ih je između šest i sedam hiljada).

Sama ceremonija proglašenja trajala je pet minuta, a prvo priznanje uručeno je Charliju Chaplinu. Ime “Oskar” pojavilo se deset godina poslije, nakon što je novinar Sidney Skolsky nagradu prvi put oslovio tim imenom u svojoj kolumni 1934. godine. Ostalo je historija. Dodjela Oskara postala je od skromne priredbe glamurozni, planetarno popularni, društveni i kulturni fenomen, te holivudska manifestacija koja je s vremenom apsolutno odustala od vrednovanja filmske umjetnosti, ali koja, uprkos ili zahvaljujući tome, svake godine obara nove rekorde televizijske gledanosti.

Ovogodišnja 91. svečana dodjela nagrade “Oskar”, koja je tradicionalno održana u Dolby Theatreu u Los Angelesu, i to prvi put bez voditelja, što je umnogome osiromašilo ovu ionako neintrigantnu holivudsku priredbu, protekla je prema očekivanjima. Tako je najboljim filmom proglašena dramedija Zelena knjiga (Green Book) režisera Petera Farrellyja, inače poznatog po uspješnim urnebesnim komedijama Glup i gluplji (1994) i Svi su ludi za Mary (1998), a u kojem su glavne uloge ostvarili Viggo Mortensen i Mahershala Ali. Zelena knjiga klasični je film ceste, ali i mnogo više od toga, jer, kroz jedno putovanje sa “Zelenom knjigom” za crnce koji putuju kroz američki jug, donosi vječnu priču o istinskom prijateljstvu koje nadvladava rasne i klasne razlike.

Na tragu oskarovskog naslova Vozeći gospođicu Daisy (1989), uz radikalniji režiserski pristup, Zelena knjiga prati istinitu priču iz 1962. godine i jednu koncertnu turneju Dona Shirleyja (Ali), svjetski poznatog afroameričkog pijaniste, na kojoj ga od rasističkog nasilja štiti vozač italijansko-američkog porijekla Tony Lip (Mortensen). Iako očekivana, ne može se reći da je dodjela Oskara ovom naslovu i neopravdana, s obzirom na to da je riječ o krajnje afirmativnom, iskrenom i životnom filmskom djelu koje gledaoce vraća u Hollywood osamdesetih i devedesetih godina, u žanrovski spoj komedije i drame, s energičnom glumačkom izvedbom te nezaboravnom muzičkom podlogom.

Kada je u pitanju režiser, zlatni kipić otišao je pomalo iznenađujuće u ruke Alfonsa Cuaróna za njegovu Romu, s obzirom na to da je ovo ostvarenje nagrađeno i u kategoriji Najbolji strani film. Nakon uspješnica I tvoju majku također (2001), Potomci (2006) i Gravitaciji (2013), Cuarón je sada snimio film svoje karijere, autobiografsko vizualno remek-djelo koje pomiče granice filmskog jezika i prezentira njegovu moć da dokuči najskrivenije, najemotivnije i najbolnije dijelove čovjekove intime, sjećanja i života. Pored specifične istovremeno spektakularne i minimalističke vizualnosti oživljene u crno-bijeloj tehnici, Cuarónov film ističe se svojevrsnom autorskom intimnošću uz pomoć koje ovaj režiser gledaoce vraća u Mexico City od prije pedesetak godina – u svoje djetinjstvo, u naselje Romu.

Situacija u kategoriji za najboljeg glumca poznata je još od objave samih nominacija, pa je Akademija ove godine nagradila Ramija Maleka za ulogu Freeddieja Mercuryja u filmu Bohemian Rhapsody, koji je ujedno najnagrađivaniji film na ovogodišnjoj dodjeli, s četiri Oskara. Naime, prema nepisanom pravilu Američke filmske akademije, najboljom glumačkom kreacijom proglašena je doslovna kopija stvarne osobe, bez ikakve tjelesne, psihološke ili duhovne nadogradnje lika. S druge strane, iako se priželjkivalo da će Oskara konačno osvojiti Glenn Close, on je i više nego opravdano pripao Oliviji Colman za ulogu luckaste i bizarne engleske kraljice Anne u naslovu Miljenica Yorgosa Lanthimosa.

U kategorijama najboljih sporednih glumaca također se nije dogodilo ništa spektakularno, a nagrade se otišle u ruke onih za koje se i inicijalno sumnjalo. Mahershala Ali osvojio je svog drugog Oskara za ulogu u filmu Zelena knjiga, dok je u istoj ženskoj kategoriji nagrada pripala Regini King za ulogu u filmu Kada bi ulica Beale mogla da govori. Nagrada Oskar za najbolji originalni scenarij otišla je u ruke trojca Nicka Vallelongaa, Briana Currieja i Petera Farrellyja za film Zelena knjiga, dok je najboljim adaptiranim scenarijem proglašen onaj za film BlacKkKlansman, koji potpisuju Charlie Wachtel, David Rabinowitz, Kevin Willmott i Spike Lee prema knjizi Rona Stallwortha. Tako je Oskara konačno dobio i najpoznatiji afroamerički režiser Spike Lee za scenarističku kreaciju jednog od najboljih političkih filmskih ostvarenja snimljenog u aktuelnoj sezoni, a koje, s istinitom pričom o Afroamerikancu koji se uspio infiltrirati u lokalni Ku Klux Klan, donosi nešto novo u njegovom autorskom analiziranju rasizma u Americi.

Najbolja originalna muzika jeste ona iz filma Black Panther, koju potpisuje Ludwig Göransson, dok je Oskar za najbolju pjesmu očekivano osvojila Shallow iz filma Zvijezda je rođena, koju su krajnje senzualno i emotivno na dodjeli izveli glavni akteri Lady Gaga i Bradley Cooper, što je ujedno bio i hajlajt događaj večeri. U preostalim kategorijama, za najbolji dugometražni dokumentarni film proglašen je naslov Free Solo, koji prati planinara Alexa Honnolda i njegov uspon na neosvojivu vertikalnu planinu El Capitan, a najbolji animirani film jeste Spider-Man: Into the Spider-Verse. Oskara za najbolju šminku i frizuru dobio je film Vice, a za najbolju kostimografiju naslov Black Panther.

Ovogodišnja dodjela protekla je u mirnoj i monotonoj atmosferi, što zbog izostanka voditelja koji su samoj ceremoniji tradicionalno donosili prepoznatljiv karakter te duhovit i šarmantan pogled na društvenu, političku i kulturološku situaciju u Americi, što zbog očekivanih nastupa i predvidljivih pobjednika.

Do iduće dodjele…

PROČITAJTE I...

Najboljom predstavom proglašena je Sjećaš li se Doli Bel, koja je rađena prema djelu Abdulaha Sidrana, u režiji Kokana Mladenovića i u produkciji Kamernog teatra 55 iz Sarajeva. Mladenoviću je dodijeljena i nagrada za najbolju režiju, dok su za najbolje glumce proglašeni Gordana Boban i Emir Hadžihafizbegović za uloge u predstavi Sjećaš li se Doli Bel. Ovoj predstavi pripale su i nagrada za najbolje glumačko ostvarenje mladog glumca (Davor Golubović), te nagrada za najbolju epizodnu ulogu (Elma Juković)

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!