Predstavljen 65. broj časopisa „Prilozi za orijentalnu filologiju“

U znaku lijepe tradicije istraživanja književne baštine bošnjačkih autora koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom su i četir rada iz oblasti književnosti zastupljena u ovom broju časopisa. Dženita Karić u svom radu pod naslovom “Djelo Dalail al-sairin” Imam-zade Hasana al-Busnavija i fadailska literatura: tekstualni autoritet i sveti prostor podsjeća na jedan od najstarijih proznih žanrova u književnostima muslimanskih naroda, žanr fadaila, daje definiciju, kasifikaciju i pregled razvoja ovoga žanra, te se fokusira na djelo Imam-zade Hasana Bosnevija, njegovu strukturu i sadržaj.

O sadržaju izvornih znanstvenih radova, preglednih radova i priloga, kao i o sadržaju stručnih, informativnih i kritičkih prikaza objavljenih u ovom broju godišnjaka Orijentalnog instituta, koji već 65 godina u regionu uspijeva održati status jedinstvenog časopisa u oblasti orijentalne filologije i zaslužuje naslov jednog od najprestižnijih svjetskih časopisa u ovoj oblasti, govorile su dr. Fazileta Hafizović i dr. Amina Šiljak-Jesenković.

Hafizović je kao dosadašnja urednica govorila o važnosti časopisa i neophodnosti da rezultati istraživanja objavljeni u okviru izdanja Orijentalnog instituta, a napose u okviru časopisa „Prilozi za orijentalnu filologiju“ budu ozbiljno tretirani i referirani ne samo u orijentološkim ili osmanističkim, već i u širim krugovima koji se bave humanističkim i društvenim znanostima, ali i kao nezaobilazni sekundarni izvori prilikom pisanja udžbeničke literature.

Kao historičarka osmanistkinja Hafizović se posebno osvrnula na radove i priloge iz njene naučne oblasti: historija i diplomatika; rad Munira Mujića, koji povijesno kontekstualizira dokument kojim su braća Branković kupili od vakufa medrese al-Salahije Getsemanski vrt 1681, rad Dragane Amedoske o ostavštini Mehmed-paše Kukavice, rad Elme Korić o Bosanskom pograničju u vrijeme Dubičkog rata 1788-1791., članak Fuada Ohranovića koji svojim preglednim radom daje doprinos proučavanju bosansko-dubrovačkih odnosa u prvoj polovini XVII stoljeća, te članak Sedada Bešlije koji u svom prilogu traga za odgovorom na pitanje da li je Turhan Emin-beg graditelj ustikoljanske džamije koja se smatra najstarjom džamijom na prostorima Bosne i Hercegovine, i u vezi s čijom gradnjom i graditeljem postoje brojne nedoumice.

Šiljak-Jesenković predstavila je članke iz oblasti jezika, književnosti, filozofije i kulturne historije: dva rada iz oblasti jezika – rad Mejre Softić koja u ovom broju piše o formalnim i funkcionalno-semantičkim obilježjima neodređenih imenskih riječi u arapskome jeziku i rad Kerime Filan koja promatrajući turski jezik Visočanina Osmana Šuglije kroz primjenu u naučnom diskursu znalački analizira rečenice i konstrukcije odnosnog i izričnog značenja  i to na kropusu njegovog komentara “Emsile”, udžbenika arapskoga jezika korištenog u osmanskim medresama tijekom više stoljeća.

U znaku lijepe tradicije istraživanja književne baštine bošnjačkih autora koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom su i četir rada iz oblasti književnosti zastupljena u ovom broju časopisa. Dženita Karić u svom radu pod naslovom “Djelo Dalail al-sairin” Imam-zade Hasana al-Busnavija i fadailska literatura: tekstualni autoritet i sveti prostor podsjeća na jedan od najstarijih proznih žanrova u književnostima muslimanskih naroda, žanr fadaila, daje definiciju, kasifikaciju i pregled razvoja ovoga žanra, te se fokusira na djelo Imam-zade Hasana Bosnevija, njegovu strukturu i sadržaj.

Berin Bajrić iz perspektive savremene teorije tekstualnosti razmatra pisanu ostavštinu Salahuddina Abdullaha Salahije na arapskom jeziku,  određujući klasičnu sufijsku poeziju kao mogući kulturnomemorijski repozitorijum i jedan od krajnjih stadija transformacije motiva antičke arapske kaside. Rad ima za cilj dati doprinos situiranju i valorizaciji bošnjačke književnosti u korpusu književnosti i kulture islamskoga svijeta kao velike interkulturalne i interliterarne zajednice. Sabaheta Gačanin se bavi pismima i poezijom sarajevskog pjesnika, prozaiste i kadije Muhameda Nerkesije, i razotkriva ga sa jedne strane sofisticirani jezik i stil ukrašene rimovane proze kao majstora ukrašene proze, u kojoj je pokazao kako vješto uspijeva tvoriti osmansku rečenicu koja obiluje perzijskom i arapskom leksikom i sintagmama, a sa druge strane ukazuje na šarm koji pismima daju ubačeni stihovi drugih autora, i kojima Nerkesija naglašava vlastitu poruku, ukazuje na ovog autora i kao kaligrafa, te ističe njegova pisma i kao moguću građu za kulturno-historijska istraživanja.

Adnan Kadrić, baveći se prvenstveno književnom baštinom na turskom jeziku, uvidom u zamašan autorski korpus Sabita Alaudina Užičanina, Hasana Zijaije Mostarca, Ahmeda Valije Novopazarca, Fevzije Mostarca, Ali-bega Vusletija Užičanina i drugih bošnjačkih autora narativnih spjevova, traga za recepcijom, teorijskim definiranjem i modelom analize narativa u starijoj književnosti Bošnjaka na orijentalnim jezicima. Rešid Hafizović u tekstu Kur’an – epistemiološka paradigma islama, govori o Kur’anu kao “vrutku svekolikog znanja i primarnom izvoru islamskog vjerovanja” i usredsređuje se na Kur’an kao otkriveni Tekst koji je svetoj povijesti dao “nepreinačeno monoteističko usmjerenje i pečatnu puninu i zasvodnicu”.

Iz oblasti historije islamske umjetnosti zastupljen je rad Harisa Derviševića, koji piše o kermanskoj haliji iz sedamnaestog stoljeća, sačuvanoj u fundusu Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Dervišević istražuje put dolaska perzijskih umjetnina na ove prostore, sa jedne strane u osmanskom periodu, preko trgovaca i vojnika koji su odlazili u Perziju, a sa druge strane u austro-ugarskom periodu, što promatra kroz Kallayevu tendenciju purifikacije osmanskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Autor daje detaljan opis velike halija iz Mahana, te na osnovu teksta na gornjoj strani halije utvrđuje i godinu njena nastanka.

U novom broju POF-a možete čitati i osvrte na nova izdanja bosanskohercegovačkih historičara i orijentalnih filologa. Aladin Husić predstavlja Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Kantonalnog arhiva Travnik, koji je sačinio Mustafa Jahić. Ekrem Čaušević predstavio je Novi tursko-srpski rječnik Marije Đinđić, Amina Šiljak-Jesenković piše o knjizi Adnana Kadrića Uvod u stilistiku divanske književnosti – Lingvostilistička analiza poezije Sabita Alaudina Bošnjaka.  Elvir Musić je predstavio dva izdanja Orijentalnog instituta u Sarajevu:  “Odrazi ljubavnih mesnevija u stihovima bošnjačkih divanskih pjesnika” Amine Šiljak-Jesenković i Lirica Persica – Antologija poetskog pamćenja Sabahete Gačanin.

Aida Smailbegović piše o knjizi Munira Drkića Višejezičnost u Mesneviji Džalaludina Rumija, Elma Korić predstavila je knjigu Palmire Brumment Mapping the Ottomans: Sovereignty, Territory and Identity in the Early Modern Medirettanean, a Azra Kasumović knjigu Fazilete Hafizović Požeški sandžak i osmanska Slavonija. U ovom broju predstavljene su još dvije knjige Fazilete Hafizović od kojih je jedna objavljena u izdanju Orijentalnog Instituta, a druga u suizdavaštvu Orijentalnog instituta sa SKD Prosvjeta Zagreb i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Nenad Filipović predstavio je knjigu Hafizovićeve Popis sela i zemlje sandžaka Krka, Klis i Hercegovina, oslobođenih od Mletačke Republike 1701. Godine, a Muamer Hodžić studijsku monografiju Kliški sandžak od osnivanja do početka Kandijskog rata (1537-1645. godine). Aida Smailbegović je našu naučnu javnost informirala o sadržaju knjige koju je uredila Amy S. Landau, a koja nosi naslov Pearls on a String: Artists, Patrons, and Poets at the Great Islamic Courts.

 

PROČITAJTE I...

Ovih dana razmišljam o ničim opravdanim optužbama oko jednog veoma značajnog časopisa, koji se u jednom trenutku pojavio kao istinski glasnik proljeća bošnjačkog kulturnog i književnog buđenja, o bošnjačkom časopisu za kulturu i društvo Behar, koji je preko dvadeset godina izlazio u Zagrebu. Izlazi i danas, ali nema više predznak bošnjački, a time ne samo da je izgubio svoju karakterističnu “magiju” nego smo ponovo svjedočili slične događaje s početka 20. stoljeća

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!