Postoji li bošnjački nacionalizam: Prof. dr. Enes Pelidija

Ova anketa predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog. U anketi Stava naši su sagovornici iznijeli vlastito mišljenje o bošnjačkom nacionalizmu i njegovim manifestacijama, ili su u potpunosti opovrgavali njegovo postojanje kao dominantne društvene prakse među Bošnjacima, a ispostavilo se da je potonje većinski stav ispitanika. Prof. dr. Enes Pelidija, profesor je historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i smatra da za razliku od mnogih pripadnika drugih naroda u svijetu, Bošnjaci se kao narod nemaju razloga stidjeti svoje prošlosti niti zločine i poraze mitološki pretvarati u pobjede i obilježavati ih

 

Nacionalizam postoji kod svih naroda i u svim zemljama; svuda ga ima u manjoj ili većoj mjeri. Često između nacionalno svjesnog pojedinca i veće zajednice dolazi do one tanke linije koja prelazi i u nacionalizam. Takvoj situaciji pogoduju mnoge unutrašnje i vanjske prilike i događaji. Nemali broj pojedinaca, kada prođe “nacionalno ludilo”, ne samo da negira da su bili njegovi akteri nego se javno od toga distanciraju. Suprotno tome, drugi dio tih nacionalno naglašenije orijentiranih pojedinaca s vremenom budu opijeni i u toj zabludi i mitomaniji ostaju do kraja života. Sve je ovo potrebno navesti prije nego se da odgovor na postavljeno pitanje: Postoji li nacionalizam među Bošnjacima kao dominantna društvena pojava?

Gledajući bližu i dalju prošlost Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, kao i u susjednim zemljama i dijaspori, mišljenja sam da ne postoji. Međutim, kao i u svim narodima, i među Bošnjacima ima pojedinaca i manjih grupa koji se mogu nazvati takvim imenom. No, za razliku od mnogih pripadnika drugih naroda u svijetu, Bošnjaci se kao narod nemaju razloga stidjeti svoje prošlosti niti zločine i poraze mitološki pretvarati u pobjede i obilježavati ih. To su pokazali i u posljednjem ratu tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Takvim stavom i ponašanjem zadivili su cijeli svijet svojim civiliziranim držanjem kao narod i stekli simpatije i onih koji do posljednje decenije prošlog stoljeća nisu znali ni narod ni matičnu zemlju u kojoj Bošnjaci žive. Zato po svijetu mogu ponosno i slobodno kazati: DA JA SAM BOŠNJAK/INJA. Svoje cijenim, a drugog i drugačije poštujem. Ne dopuštam da se o meni iznose laži i negiraju moja nacionalna i konfesionalna pripadnost i jezik. Ne dam da se moja Bosna i Hercegovina dijeli jer pripada svim ljudima i narodima koji u njoj žive i koji je osjećaju kao svoju domovinu.

PROČITAJTE I...

Austrija, s desničarskom ekstremističkom strankom na vlasti, trenutno je zemlja-eksperiment kojim se ispituje izdržljivost demokratije u Zapadnoj Evropi. Reporteri njemačkog magazina Spiegel posjetili su ovu zemlju kako bi istražili razloge njezinog odlaska desno, raspoloženju prema migrantima i razlozima zbog kojih gradonačelnici nekih austrijskih gradova na svojim ulicama ne žele muslimane. Stav, uz svoju opremu, donosi najveći i najvažniji dio reportaže objavljene na nekoliko strana u ovom uglednom njemačkom magazinu

Predsjednik Erdoğan i njegovi pouzdani saradnici imaju historijsku zaslugu što su izabrali efikasne načine borbe u zaštiti i odbrani prosperiteta kada je bio ugrožen Gülenovim pokušajem državnog udara. Ovo pitanje zaslužuje najveću pažnju jer se u njemu nalaze najvažnija iskustva i pouke kako treba upotrijebiti političku moć da bi se zaštitio prosperitet. Pogrešan izbor načina borbe može kompromitirati ciljeve i vrijednosti za koje se neki subjekt bori. U tom iskustvenom pogledu, od presudnog je značaja pravovremeno reagiranje odgovornih faktora države na čelu s Erdoğanom. Najvrednije iskustvo aktiviranje je naroda Turske kao subjekta zaštite prosperiteta

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!