Posljednji bosanski vitez

Fotografije srebreničkih djevojaka na konjima koje možete vidjeti samo u Stavu

U 99. broju Stava objavljujemo priču o “posljednjem bosanskom vitezu” Seadu Deliću i o tome kako su nastale sad već prepoznatljive i popularne fotografije djevojaka iz Srebrenice koje na konjima jašu kroz snijeg. Kompletnu priču o njihovom nastanku i cjelovitu fotoreportažu možete naći samo u novom broju Stava.

Sead Delić rodio se 1971. godine u Glogovi u općini Bratunac. Agresiju na Bosnu i Hercegovinu dočekao je u rodnom mjestu, u kojem su 9. maja 1992. godine srpske snage izvršile pokolj nad Bošnjacima. Sead se te noći izvukao na slobodnu teritoriju Srebrenice. Kaže da je i tokom rata imao priliku napustiti Bosnu i Hercegovinu, ali o tome tada nije htio ni razmišljati. Trenutno živi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje radi kao vozač kamiona, ali svaku priliku koristi da dođe u Bosnu i Hercegovinu kako bi se mogao baviti neobičnim hobijem.

Delić objašnjava da su fotografije djevojaka iz Srebrenice nastale sasvim spontano i usputno. “Ima tih nekoliko mjesta koje vrlo često posjećujem. Takvo je Jasenovo, u kojem živi porodica Emina Bektića. To je čovjek koji se vratio iz Njemačke u Bosnu iz ljubavi prema rodnom mjestu. Ima dugu kosu, dugu bradu, zovem ga ‘did bosanski’. S vremenom smo se upoznavali, tako da Emina i njegovu porodicu u svakom mom dolasku u Bosnu moram barem jednom posjetiti. Kada sam kod njih išao posljednji put, sa mnom je bio i Ado Hasanović. Namjeravali smo načiniti fotografije koje i inače radim kad ondje dođem. Iznenada je počeo padati snijeg. Već sam se bio najavio porodici Bektić da ću doći s prijateljem”, priča Delić i dodaje kako su spontano došli na ideju da po tek napadanom snijegu fotografiraju djevojka na konjima.

“Bio sam u kostimu s mačem i štitom, a djevojke su same po sebi prelijepe, tako da njima nisu trebali nikakvi rekviziti. To su izuzetno obrazovane djevojke, dobro odgojene, jednostavno predivne. Studiraju u Sarajevu i mislim da su po svemu originalne. Nakon desetak minuta jahanja i smijeha, ugledao sam divno mjesto, netaknuto, nije bilo nikakvih tragova u snijegu. Projahali smo onda tim predjelom i tako su, zapravo, i nastale te fotografije. Ado je, naravno, uradio majstorski posao, a djevojke su, kao što se i na fotografijama vidi, sasvim prirodne. Vidite, one su od svoje druge ili treće godine učile jahati i doslovno su odrastale u tom okruženju”, ističe Delić te zaključuje da mu je bilo izuzetno zadovoljstvo što je bio pokretač i dio te zajedničke priče, te da u skorijoj budućnosti, s nekim ljudima kojima nije htio otkrivati imena, priprema nove projekte koji će, prema njegovim riječima, izazvati val pozitivnih reakcija i oduševljenja u javnosti.”

Kompletnu priču o Seadu Deliću pročitajte u novom broju Stava koji se nalazi na kioscima.

PROČITAJTE I...

Fahrudin Jašarević poznat je pod nadimkom Babo. Prekaljeni je policijski inspektor, specijalac i instruktor Specijalne policije. Nadimak je dobio od kolega kao najstariji specijalac u redovima policijske jedinice “Alfa”. Zapovjednik je Počasnog voda Bošnjaka Republike Hrvatske. Od prvog do zadnjeg dana branio je Hrvatsku od srpske agresije, dva je puta teško ranjavan. No, sudjelovao je i u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije. Kaže da ima dvije domovine i na to je ponosan. “Istinski, iz srca to osjećam”, otkriva nam Babo, s kojim smo razgovarali netom prije nego je Počasni vod dočekao predsjednika SDA Bakira Izetbegovića pred Spomenikom Bošnjacima palim u Domovinskom ratu ispred Zagrebačke džamije, gdje su zajednički proučili Fatihu

U pokušaju odbrane grada sudjelovali su članovi Štaba teritorijalne odbrane i rezervnog sastava policije te patriotske lige iz nekoliko krajiških općina. Nakon dvodnevnih borbi 21. i 22. aprila, jedinice koje su pružale otpor povukle su se na lijevu obalu Une. Dva dana poslije, ove su jedinice još jednom pokušale ovladati gradom i zadržati ga u svojim rukama. U ranim jutarnjim satima 24. aprila prešli su most i zauzeli sve ranije objekte izuzev raskršća na Lipiku, ali zbog umora i gladi te očigledne nadmoći neprijatelja u ratnoj tehnici i naoružanju, bili su uvečer primorani povući se na lijevu obalu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Eto 30.01.2017.

    Ljiljani (u Evropi) su odlika hrišćanskih kraljeva pak. I sad imamo muslimanske Bošnjake/Bosance kako se kunu u ljiljane kao kontinuitet, a ljiljani samo što nisu ravni krstu.

    Odgovori
    • Kulinban 31.01.2017.

      Ljiljani su upravo to ljiljani, a Ne neki bivsi krst koji eto muslimani velicaju, neznajuci da je to bivsi simbol duhovnih neprijatelja.

      Odgovori

Podržite nas na Facebooku!