Posljednji bosanski vitez

Fotografije srebreničkih djevojaka na konjima koje možete vidjeti samo u Stavu

U 99. broju Stava objavljujemo priču o “posljednjem bosanskom vitezu” Seadu Deliću i o tome kako su nastale sad već prepoznatljive i popularne fotografije djevojaka iz Srebrenice koje na konjima jašu kroz snijeg. Kompletnu priču o njihovom nastanku i cjelovitu fotoreportažu možete naći samo u novom broju Stava.

Sead Delić rodio se 1971. godine u Glogovi u općini Bratunac. Agresiju na Bosnu i Hercegovinu dočekao je u rodnom mjestu, u kojem su 9. maja 1992. godine srpske snage izvršile pokolj nad Bošnjacima. Sead se te noći izvukao na slobodnu teritoriju Srebrenice. Kaže da je i tokom rata imao priliku napustiti Bosnu i Hercegovinu, ali o tome tada nije htio ni razmišljati. Trenutno živi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje radi kao vozač kamiona, ali svaku priliku koristi da dođe u Bosnu i Hercegovinu kako bi se mogao baviti neobičnim hobijem.

Delić objašnjava da su fotografije djevojaka iz Srebrenice nastale sasvim spontano i usputno. “Ima tih nekoliko mjesta koje vrlo često posjećujem. Takvo je Jasenovo, u kojem živi porodica Emina Bektića. To je čovjek koji se vratio iz Njemačke u Bosnu iz ljubavi prema rodnom mjestu. Ima dugu kosu, dugu bradu, zovem ga ‘did bosanski’. S vremenom smo se upoznavali, tako da Emina i njegovu porodicu u svakom mom dolasku u Bosnu moram barem jednom posjetiti. Kada sam kod njih išao posljednji put, sa mnom je bio i Ado Hasanović. Namjeravali smo načiniti fotografije koje i inače radim kad ondje dođem. Iznenada je počeo padati snijeg. Već sam se bio najavio porodici Bektić da ću doći s prijateljem”, priča Delić i dodaje kako su spontano došli na ideju da po tek napadanom snijegu fotografiraju djevojka na konjima.

“Bio sam u kostimu s mačem i štitom, a djevojke su same po sebi prelijepe, tako da njima nisu trebali nikakvi rekviziti. To su izuzetno obrazovane djevojke, dobro odgojene, jednostavno predivne. Studiraju u Sarajevu i mislim da su po svemu originalne. Nakon desetak minuta jahanja i smijeha, ugledao sam divno mjesto, netaknuto, nije bilo nikakvih tragova u snijegu. Projahali smo onda tim predjelom i tako su, zapravo, i nastale te fotografije. Ado je, naravno, uradio majstorski posao, a djevojke su, kao što se i na fotografijama vidi, sasvim prirodne. Vidite, one su od svoje druge ili treće godine učile jahati i doslovno su odrastale u tom okruženju”, ističe Delić te zaključuje da mu je bilo izuzetno zadovoljstvo što je bio pokretač i dio te zajedničke priče, te da u skorijoj budućnosti, s nekim ljudima kojima nije htio otkrivati imena, priprema nove projekte koji će, prema njegovim riječima, izazvati val pozitivnih reakcija i oduševljenja u javnosti.”

Kompletnu priču o Seadu Deliću pročitajte u novom broju Stava koji se nalazi na kioscima.

PROČITAJTE I...

Ove godine, 20. oktobra, navršava se stotinu četrdeset godina od austrougarske okupacije naše domovine, događaja u kojem je hiljade Bošnjaka svjedočilo svoju ljubav i odanost prema svojoj domovini, vjeri i narodu. Hiljade naših predaka i prethodnika dalo je tada svoje živote da bismo mi, njihovi nasljednici i potomci, danas živjeli. I evo, sto četrdeseti put dočekujemo godišnjicu okupacije bez ijedne riječi ili slova o njima. Za sto četrdeset godina nismo podigli nijedan spomenik našim junacima niti smo se puno trudili da bar sačuvamo njihove mezaristane, kojih je iz godine u godinu sve manje

Nisam na početku napomenuo, ali nije ni važno, hodža je bio momak, možda i pušćenac. Uglavnom, žene uzase nije imao pa se počelo govorkati kako je hodža već bacio oko na ovu, pa na onu. Po narodu je hodža svakog dana begenisao drugu. Zbilja je, ipak, bila drugačija. Sigurno ste pomislili kako nije begenisao nijednu. Niste u pravu, ali ću vas opet iznenaditi. Hodža se do ušiju zatreskao, ali ne u jednu nego u dvije, i to, nećete vjerovati, rođene sestre. Znam da se čudite, ali vam pripovijedam sve kako je bilo i kako je do mene stiglo

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Eto 30.01.2017.

    Ljiljani (u Evropi) su odlika hrišćanskih kraljeva pak. I sad imamo muslimanske Bošnjake/Bosance kako se kunu u ljiljane kao kontinuitet, a ljiljani samo što nisu ravni krstu.

    Odgovori
    • Kulinban 31.01.2017.

      Ljiljani su upravo to ljiljani, a Ne neki bivsi krst koji eto muslimani velicaju, neznajuci da je to bivsi simbol duhovnih neprijatelja.

      Odgovori

Podržite nas na Facebooku!