Poraz za porazom: Bošnjaci u Hrvatskoj u očajnom stanju

Idejna kriza inicirala je i unutarnju političku koja se prelila na sve bošnjačke asocijacije, nacionalne i kulturne, koje se nalaze na društvenim marginama kao nikada do sada. Na ostavke, međutim, niko i ne pomišlja

Unatoč većem broju bošnjačkih stranaka, zastupljenost Bošnjaka u općinskim vijećima, gradskim i županijskim skupštinama je nakon nedavno održanih lokalnih  izbora u Republici Hrvatskoj neznatna. Moglo bi se reći da je obrazac bošnjačkog političkog potonuća i gotovo išćeznuća iz političkog života, koji je primjetan u nekoliko posljednjih ciklusa općih izbora, ponovljen i na lokalnim izborima. Bez obzira na učešće SDA Hrvatske (SDAH) u nekim koalicijama u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je ostvaren izbor malog broja kandidata s koalicijske liste, što ne znači i izbor Bošnjaka u županijsku skupštinu, te u Primorsko-goranskoj, gdje nije pređen prag, na regionalnoj razini Bošnjaci su potpuno nezastupljeni.

 

Poražavajući rezultati

Čak u Istri, gdje su tradicionalno bili dio vladajuće koalicije i imali svoje zastupnike u županijskoj skupštini, ovaj se put nisu ni kandidirali. Od gradova, SDAH je ušla u koaliciju u Osijeku, Rijeci i Umagu te u općini Gunja, gdje Bošnjaci čine vrlo brojnu manjinu i biraju dogradonačelnika iz svojih redova.

Rezultati su poražavajući. U Umagu je jedino u koaliciji sa SDP-om Lista dobila 37% glasova i neki će Bošnjaci ući u Gradsku skupštinu, no dio Bošnjaka svoje je glasove poklonio Nezavisnoj listi bošnjačkog kandidata. U Rijeci je lista lista HNS-SDAH jedva prešla prag, što podrazumijeva samo jednog zastupnika, koji zasigurno neće biti iz SDAH, dok je u Osijeku koalicija s Bandićevom strankom osvojila tek jedan posto glasova. Čak i u Gunji, gdje je SDAH u koaliciji sa SDP-om osvojila mršavih 15%, dok je njezin kandidat izgubio izbore za bošnjačkog dogradonačelnika, nije ostvaren minimalno očekivan rezultat, a pobijedio je nezavisni bošnjački kandidat koji nije bio u strukturama bošnjačkih asocijacija. U gradovima i općinama gdje su Bošnjaci, a posebno SDAH bili tradicionalno zastupljeni, poput Raše, Siska, Pule, Labina, Dubrovnika i Cetingrada, nema nijednog. U Cetingradu je desetak posto osvojila Nezavisna lista bošnjačkih kandidata. Ostale bošnjačke stranke nisu čak ni istakle svoje kandidate, odnosno neki su bili utopljeni u liste drugih stranaka i koalicija.

 

Koketiranje s Milanom Bandićem početak je utapljanja

Upravo to i jeste trend koji je započeo koketiranjem vrha Islamske zajednice za mandata Ševke Omerbašića s Milanom Bandićem koje je rezultiralo utapljanjem SDAH-ovih kandidata na listi Bandićeve stranke, bez navođenja njihove stranačke pripadnosti na izborima 2013. godine, a sve pod dirigentskom palicom Omerbašićevog dugogodišnjeg saradnika i kasnijeg predsjednika SDAH-a Mirsada Srebrenikovića. Koketiranje s desno populističkim Bandićem ne čudi ako se zna da je upravo Omerbašić inaugurirao prisutnost Islamske zajednice na obilježavanju predaje kolaboracionističkih snaga Britancima na Blajburškom polju, a prije toga, nakon molitve kardinala Kuharića, kao jedini nekatolički vjerski predstavnik proučio dovu nekakvoj kolijevci mlade Hrvatske koju je smislio Franjo Tuđman na dan konstituiranja prvog višestranačkog sabora. Zbog toga je logično njegovo pojavljivanje na listi Milana Bandića kao muftije emeritusa u misiji spašavanja svog političkog modela koji je doživio krah, ali i Bandića čiji su rezultati slabiji nego 2013. godine.

Nastup Omerbašića kao jedinog Bošnjaka na listi i svađe unutar SDAH oko izbornog modusa izazvali su idejni haos, pa se podmladak stranke udružio sa Živim zidom i na njihovim listama učestvovao u izborima za zagrebačke mjesne odbore. Ovaj potop bošnjačke politike u Hrvatskoj ne može zaobići djelimičnu odgovornost bošnjačke intelektualne elite u Bosni i Hercegovini koji su godinama podržavali svaku politiku koja je dolazila od Bošnjaka iz Hrvatske, ma kako problematična bila, od Tankovićevih saborskih eskapada do Srebrenikovićeve političke sitne trgovine.

Idejna kriza inicirala je i unutarnju političku koja se prelila na sve bošnjačke asocijacije, nacionalne i kulturne, koje se nalaze na društvenim marginama kao nikada do sada. Na ostavke, međutim, niko i ne pomišlja.

PROČITAJTE I...

Fantomska stranka Esih-Hasanbegović najavljuje i promjenu naziva Masarykove ulice jer je Toma Masaryk bio zagovaratelj stvaranja Jugoslavije i sveslavenski orijentiran. Gotovo sinhrono, zasad neuspjelo, postavljenje spomen-ploče na rodnu kuću ustaškog komandanta Jure Francetića u Otočcu, i to kao “ustaše-antifašiste”, na tragu je izjave Zlatka Hasanbegovića da u Hrvatskoj nije bilo fašizma. Sljedbenici ustaške ideologije poslije rata su tumačili kako nisu bili fašisti jer bi se inače takvima nazivali. Po toj logici, ni Hitler nije bio fašista jer se nazivao nacional-socijalistom.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!