Policija hapsi, sudovi puštaju na slobodu

Kada se sagleda statistika iz izvještaja Federalne uprave policije, dobije se jasna slika da su kritike kako “policija ništa ne radi” bez osnova. Postotak rasvijetljenosti krivičnih djela, kao i broj podnijetih službenih izvještaja pokazuje napor policije ka povećanju sigurnosti kako u Federaciji, tako i u Kantonu Sarajevo, dok broj povratnika u vršenju krivičnih djela ukazuje da male ili čak nikakve kazne počinioce ohrabruje da nastave vršiti ista djela

Mora li se dogoditi nešto strašno, gnusno i prijeteće za sve građane da bi se više i detaljnije pričalo o sigurnosti u Sarajevu, kao i u cijeloj državi? Jedan od takvih slučajeva bilo je i svirepo ubistvo dvojice policajaca, Adisa Šehovića i Davora Vujinovića u Sarajevu, koji prije likvidacije ne da nisu stigli izvaditi pištolje već nisu upalili ni rotaciju niti su uspjeli izići iz svog automobila. Nakon ovog ubistva, svi policijski organi države dali su se u potragu za počiniocima, mnogi su privedeni, saslušani, neki pušteni, a neki zadržani u pritvoru. Još se radi na rasvjetljavanju ovog zločina.

U danima nakon ubistva mnogo se govorilo o stanju sigurnosti u zemlji i o razlozima koji su doveli do toga da se ovakvi ili slični zločini dešavaju. Jedna od činjenica koja je vrijedna pažnje jeste i to da se za skoro sve privedene ili uhapšene moglo čuti ili pročitati kako su “odranije poznati policiji”. Pitanje je kako da su većinom ti koji su “poznati policiji” i većinom na slobodi?

“Eldin Matulović, kao i njegov dvije godine mlađi brat Kristijan, hapšeni su nebrojeno puta zbog različitih krivičnih djela i od najranije dobi su u sukobu sa zakonom. Najstariji Matulović je, između ostalog, hapšen u akciji ‘Panorama’ zbog pripadnosti grupi koja se bavila krađama automobila i iznudama. Prije nekoliko godina je u Ulici Zuke Džumhura u općini Centar slomio lobanju šesnaestogodišnjem Belminu Moriću, izudaravši ga palicom po glavi. Roditelji povrijeđenog dječaka tada su izjavili medijima kako Matulovići teroriziraju stanovnike Koševskog Brda, te da je njihov sin batine dobio jer je branio mlađeg brata, od kojeg je Eldin tražio novac. Kristijana je policija više puta privodila zbog razbojništava. Još je kao maloljetnik prije nekoliko godina pokušao opljačkati muškarca iz Konjica u naselju Koševsko Brdo, ali je naišao na otpor i došlo je do fizičkog sukoba.” Ovo je dio iz članka s portala Faktor, objavljenog povodom nedavnog pokušaja ubistva u sarajevskom naselju Koševsko Brdo. Međutim, ovo nije jedini slučaj. Hapšeni, privođeni i poznati policiji slobodno šetaju gradom i pronalaze svoje nove žrtve.

PROBLEM UNUTRAŠNJIH KONTROLA

Mnogi krive policiju, mnogi tvrde da policija nema dovoljne ovlasti. Nakon ubistva dvojice policajaca, federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara kazao je za portal Klix da policija u našoj zemlji ima sve ovlasti koje imaju i policajci u Evropi, odnosno, ovlasti kakve je naša policija imala i prije rata. “Problemi postoje kod same primjene zakona i ovlasti pa nisu rijetke zlonamjerne prijave policijskih službenika da su prekoračili ovlasti, nakon čega policajci moraju ići na unutarnje kontrole, pišu izjave ili čak idu i na sudove.”

Prema Izvještaju o radu Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo, u toku 2017. godine vođeno je čak 148 unutrašnjih istraga, od čega je 141 okončano, a ispostavilo se kako je samo 36 predstavki bilo osnovano. Prema Izvještaju o radu Federalne uprave policije za 2017. godinu, obavljane su unutrašnje provjere u 99 predmeta, 92 postupka su okončana a samo 14 slučajeva ocijenjeno je kao osnovano. Ove brojke ukazuju na problem koji je spominjao ministar Čampara.

Gradsko vijeće Grada Sarajeva krajem prošlog mjeseca raspravljalo je o Informaciji o sigurnosnoj situaciji u Kantonu Sarajevu. Tokom rasprave govorio je komesar MUP-a KS Mevludin Halilović, koji je naveo da je jedan od problema i to što Sarajevo nema operativno-komunikacijski sistem niti videonadzor. Naglasio je da je neophodno i uvesti strožije kazne za počinioce, te da traže da se promijeni upravo kaznena politika kako osobe koje policija privede ne bi bile puštene za trideset dana. “Blage kazne ih samo podstaknu da rade ovakve stvari”, rekao je tada Halilović.

Halilovićeve riječi objašnjavaju i zašto se tako često susrećemo s osobama koje uživaju na slobodi iako su “poznati policiji”. Ako sagledamo Izvještaj o radu Federalne uprave policije za 2017. godinu, lahko je uočiti uspješnost, odnosno rezultate rada policije. U 2017. godini broj podnesenih izvještaja o počinjenim krivičnim djelima iznosio je 389, broj otkrivenih krivičnih djela 800, a izvještaji su podneseni protiv 571 osobe.

Zanimljiv dio statistike jeste odnos postupanja po naredbama, odnosno zahtjevima tužilaštava i postupanja po ostalim predmetima. “U okviru rada na otkrivanju i dokazivanju krivičnih djela, otkrivanju, pronalaženju i privođenju počinilaca, a u domenu zakonskih obaveza i nadležnosti, u 983 slučaja je postupano po naredbama / zahtjevima sudova / tužilaštava, a u 11.095 slučaja po ostalim predmetima (zahtjevi ostalih policijskih agencija i organizacionih jedinica FUP-a)”, stoji u Izvještaju o radu FUP-a za 2017. godinu.

Ako se uzme u obzir statistika 2016. i 2017. godine o općem stanju sigurnosti u Federaciji BiH, uočljivo je smanjenje krivičnih djela za 9,07%, odnosno prekršaja iz oblasti javnog reda i mira za 12,92%, kao i smanjenje broja prometnih nesreća za 5,74%.

Efikasnost rada policije može se sagledati i kroz otkrivanje počinilaca krivičnih djela. Broj evidentiranih krivičnih djela u 2008. godini iznosio je 23.719, a otkrivenost 59,32%. Od te godine do danas zabilježen je pad broja krivičnih djela, a rast otkrivenosti krivičnih djela. Naime, u 2017. godini u Federaciji BiH evidentirano je ukupno 16.922 krivičnih djela, od čega je 47,36% s poznatim počiniocima, a u 52,63% izvršioci su bili nepoznati. Radom policije naknadno je rasvijetljeno 24,48% krivičnih djela. Tako, ukupan broj otkrivenih krivičnih djela u 2017. godini iznosio je 10.540, odnosno 62,29%. U odnosu na 2016. godinu bilježi se rast od 1,48% u rasvjetljivanju krivičnih djela od policijske uprave. Od januara do juna 2018. godine ukupan procent otkrivenih krivičnih djela na području Federacije iznosi 65%.

VELIKI BROJ POVRATNIKA U KRŠENJU ZAKONA

Ukupan broj prijavljenih lica za krivična djela u 2017. godini iznosi 12.307, od čega je 4.817 povratnika u vršenju krivičnih djela, odnosno onih koji su “odranije poznati policiji”. Policijski službenici podnijeli su 2017. godine za 16.992 krivična djela nadležnim tužilaštvima ukupno 15.052 službena izvještaja.

Ako pogledamo Izvještaj o radu Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo za 2017. godinu, također nailazimo na podatke o smanjenju broja krivičnih djela, kao i o visokom procentu otkrivenih djela. Naime, u 2017. godini registrirano je 4.316 krivičnih djela, što je za 8,8% manje u odnosu na 2016. godinu, a rasvijetljeno je ukupno 66,4% krivičnih djela. Veliki broj povratnika u činjenju krivičnih djela vidljiv je i u Kantonu Sarajevo, pa tako je od 2.457 prijavljenih lica 60% povratnika.

Problem malih kazni, na koji je upozorio i komesar Halilović, vidi se i kroz statistiku djela razbojništva u Kantonu Sarajevo, gdje je od 126 prijavljenih lica 109 povratnika.

Kada se sagleda statistika iz Izvještaja Federalne uprave policije, dobije se jasna slika da su kritike kako “policija ništa ne radi” bez osnova. Postotak rasvijetljenosti krivičnih djela, kao i broj podnijetih službenih izvještaja, pokazuje napor policije ka povećanju sigurnosti kako u Federaciji, tako i u Kantonu Sarajevo, dok broj povratnika u vršenju krivičnih djela ukazuje da male ili čak nikakve kazne počinioce ohrabruje da nastave vršiti ista djela.

Prema Statistici pravosuđa za 2017. godinu, koju je objavio Federalni zavod za statistiku, vidljivo je da je 2017. godine ukupno prijavljeno 14.785 lica, od čega je 8.202 optuženo, a 7.644 osuđeno. U Kantonu Sarajevo broj prijavljenih lica iznosio je 3.602, optuženih je bilo 1.173, a osuđenih 1.100. Najviše je prijava bilo za kaznena djela protiv imovine, i to 4.700. Među prijavljenim licama za 4.256 osoba prijava je odbačena, dok je za 1.600 obustavljena istraga.

Među onima koji su proglašeni krivim u FBiH zatvorskom kaznom osuđene su ukupno 6.853 osobe, od toga dvije osobe na kaznu od 20 do 45 godina zatvora, tri osobe na 20 godina, šest osoba na 15 godina, 12 osoba na kaznu u trajanju od 10 do 15 godina, dok je 10 osoba osuđeno na zatvor u trajanju od pet do deset godina. Kako se smanjuje broj godina zatvora, tako se povećava broj kažnjenih osoba.

Na tri do pet godina kazne osuđene su 23 osobe, na dvije do tri godine kazne 32 osobe, dok je na zatvorsku kaznu u trajanju od jedne do dvije godine osuđeno 306 osoba. Na šest mjeseci do godinu dana osuđeno je čak 1.883 osobe, a na tri do šest mjeseci 2.094 lica. Kaznu od dva do tri mjeseca dobilo je 1.449, a na mjesec do dva zatvora osuđeno je 659 lica. Onih koji su dobili do 30 dana kazne je 374. Prema ovim brojkama, od 6.853 zatvorske kazne, čak 6.765 osoba dobilo je kaznu manju od dvije godine zatvora. Između ostalog, novčano je kažnjeno i 411 osoba, a od ukupnog broja kazni, čak 4.909 uvjetne su kazne.

Prema sporazumu o priznanju krivice, zatvorom je kažnjeno 231 osoba, od toga 227 je dobilo kaznu manju od dvije godine. Ranije osuđenih u 2017. godini ukupno je bilo 2.555, od čega je 1.380 za istovrsna djela.

NISKE KAZNE ZA POČINIOCE

Još jedan zanimljiv dio statistike jeste i taj da je od 2014. do 2017. godine najviše prijavljenih bilo u 2017, a najmanje osuđenih. Primjera radi, 2014. godine 12.385 osoba bilo je prijavljeno pravosuđu, dok je 8.956 osuđeno. U Kantonu Sarajevo 2014. godine prijavljeno je 798 osoba, a 977 osuđeno, dok su 2017. godine 3.602 osobe bile prijavljene, a 1.100 osuđenih.

Iz Ureda policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo kažu da policijski službenici svakodnevno primjenjuju svoje zakonom propisane ovlasti i podnose odgovarajuće izvještaje Tužilaštvu Kantona Sarajevo, odnosno izdaju prekršajne naloge i podnose zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka.

“U skladu za Zakonom o krivičnom postupku, mogu osobu lišiti slobode, nakon čega će istu bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata, sprovesti tužiocu, a ako ne bude sprovedena tužiocu u roku od 24 sata, uz konsultaciju s tužiocem, pustit će se na slobodu. U skladu sa Zakonom o prekršajima FBiH, policijski službenici zbog počinjenog prekršaja mogu osobu lišiti slobode, ali su dužni takvu osobu odmah, a najkasnije u roku 12 sati, izvesti pred sud, kako bi se osiguralo njezino prisustvo sudu”, kažu iz Ureda komesara.

Vlasnik jednog sarajevskog ugostiteljskog objekta podijelio je svoje iskustvo o razbojništvu u objektu koji vodi. Naime, osobu koja je opljačkala ugostiteljski objekt prijavili su policiji, te priložili snimke s nadzornih kamera. “Ubrzo su nam iz policije javili da su pronašli počinioca i da su ga priveli. Svakako, bilo mi je drago kada sam na svom primjeru vidio da policija obavlja svoj posao. Međutim, kratko nakon toga, isti taj što nas je opljačkao pušten je na slobodu, a onda je pronašao brojeve naših telefona i prijetio nam jer smo ga prijavili”, priča vlasnik čiji je identitet poznat redakciji Stava, dodajući da je tada shvatio da nema koristi ni to što policija pronađe počinioca kada je on za dva dana na slobodi.

Ovaj primjer, samo jedan od svakodnevnih sarajevskih, dokazuje kako postoji problem sigurnosti.  Policija poprilično uspješno radi svoj dio posla, ali isto tako, jasna je činjenica da su razbojnici već odavno shvatili kako će, čak i kada budu uhapšeni, dobiti mjesec-dva zatvorske kazne, često čak i uvjetnu kaznu, što im ne predstavlja nikakvu prepreku da nastave raditi to što rade.

PROČITAJTE I...

Mina Ibrahimović vratila se u svoje Dimniće prije nekoliko godina, kako kaže, da tu liječi svoju tugu. Mini su u genocidu ubijeni sinovi Saib i Samir, te muž Sadik. Do prije dvije godine živjela je u drvenoj kućici. Federalno ministarstvo za izbjeglice napravilo joj je kuću i sad joj je lakše. Mina ima ovce i koze, ukupno pedesetak grla. Ima dosta voća, a uzgaja i povrće

: Crkva Manastira u Zavali jedini je primjer polupećinske crkve u Bosni i Hercegovini i nalazi se u istoimenom selu u zapadnom dijelu Popovog polja, četrdesetak kilometara južno od Stoca. Mještani kažu da je Manastir dio religijskog, kulturnog i prirodnog konteksta povezanog atrakcijama u Popovom polju kao što su pećina Vjetrenica, ostaci srednjovjekovnih crkava, stara željeznička stanica, kula, niz stambenih objekata u selu Zavala i Trebišnjica, najveća ponornica u Evropi

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!