Pola prosječne bh. plaće sudije zarade za 90 minuta

Za razliku od “ljudi u crnom” iz najboljih evropskih liga, naše sudije nemaju godišnju naknadu

Bosanskohercegovački klupski fudbal i dalje kaska za evropskim. Nastupi u grupnim fazama evropskih takmičenja prolaze bez najboljih timova iz naše države. Za razliku od klubova, neki od najboljih fudbalskih arbitara iz Bosne i Hercegovine sudili su mečeve Evropske lige. I to je sve. Za napredak sudija potreban je i napredak klubova, ali i fudbalske infrastrukture.

“Sigurno da smo sve bliže kvalitetu suđenja kakvo imaju najjače lige u Evropi, ali treba znati da je kvalitet sudija i suđenja u jednoj vrsti uzročno-posljedične veze. Kvalitet fudbala i infrastrukture direktno se održava i na kvaltitet suđenja. Mislim da je suđenje u Bosni i Hercegovini, koliko god to možda neskromno zvučalo, sve bliže kvaliteti suđenja najboljih evropskih arbitara”, tvrdi Ibrahim Hasanbegović, potpredsjednik Komiteta za sudije i suđenje N/FSBiH.

Među najboljim bosanskohercegovačkim sudijama nema profesionalaca. Baš kao i većina njihovih evropskih kolega, imaju svoja primarna zanimanja. Ipak, za razliku od najjačih evropskih nacionalnih prvenstava Starog kontinenta, koje često označavamo kao “lige petice”, arbitri u Bosni i Hercegovini ne zarađuju ni približno onoliko koliko njihove kolege u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji ili Španiji.

Svi troškovi suđenja jednog meča BH Telecom Premijer lige uračunati su u jedinstven paušal. Naknada za glavnog sudiju jeste 450 KM. Poređena radi, prosječna neto‑plaća u Bosni i Hercegovinu iznosila je u novembru 2016. godine 847 KM.

Stotinu konvertibilnih maraka manje od glavnog arbitra zarade linijske sudije, dok četvrti sudija po meču zaradi oko 200 KM. Fudbalske sudije u Bosni i Hercegovini nemaju unaprijed zagarantiran broj utakmica koje će odsuditi u toku jedne sezone, već to isključivo ovisi o kvaliteti suđenja. U pojedinim evropskim ligama pravila su drugačija, pa u određenim zemljama, Španiji naprimjer, postoji unaprijed određen broj utakmica koje sude u jednom mjesecu.

Za razliku od njih, ovdašnje sudije nemaju godišnju naknadu kakvu imaju najkvalitetniji evropski arbitri. U Njemačkoj, naprimjer, sudije nisu plaćene isključivo po utakmici već, prema pravilniku iz sezone 2012/2013. godine, u prvoj i drugoj Bundesligi imaju plaću na godišnjem nivou.

Ova odluka donesena je upravo iz razloga kako bi najbolje sudije u zemlji svjetskih prvaka mogle živjeti isključivo od suđenja. Dvojica njemačkih sudija iz elitne kategorije, Deniz Aytekin i Felix Brych, godišnje zarade 75.000 eura, dok njihove kolege s FIFA-inom značkom, s više od pet godina bundesligaškog iskustva, inkasiraju 65.000 eura. Svi ostali zarade 50.000 eura godišnje. Asistenti s međunarodnim iskustvom zarade 15.000 eura godišnje, a oni bez iskustva pet hiljada manje.

Uz sve vrijedi naglasiti da bundesligaški meč glavnom arbitru donosi zaradu od 3.800 eura, njegovim asistentima po 1.900 eura, dok četvrti sudija inkasira 900 eura. Tako da oni s najvišom zaradom godišnje mogu naplatiti više od 200.000 eura.

Gledano po zaradi, velika je razlika između najboljih njemačkih i bosanskohercegovačkih sudija. Razlika je i u kvalitetu fudbala. No, postavlja se pitanje: Je li suđenje zaista toliko kvalitetnije?

“Treba znati da najbolje evropske sudije dijele pravdu na mečevima na kojima igraju fudbaleri koji vrijede stotine miliona eura, makar su toliko plaćeni, tako da su njihove naknade donekle i opravdane, pogotovo jer su to velike fudbalske nacije”, naglasio je Hasanbegović.

Ipak, bez obzira na činjenicu da je engleska Premijer liga jedno od najkvalitetnijih i najboljih nacionalnih prvenstava, pojedini iskusni arbitri u posljednje vrijeme prave greške kakve se rijetko viđaju i u šampionatima koji su na mnogo lošijem glasu.

“Howard Web svojim je suđenjem očito visoko postavio letvicu, a pojedine engleske sudije, iako imaju veliko iskustvo, u posljednje vrijeme prave ozbiljne greške. Mislim da je suđenje u Engleskoj najlošije u posljednjih nekoliko godina”, tvrdi potpredsjednik Komiteta za sudije i suđenje N/FSBiH.

Ozbiljne i česte greške ne bi se smjele dešavati najboljim engleskim sudijama koji na godišnjem nivou zarađuju 73.900 eura, u šta ne ulaze honorari od utakmica. Glavni arbitar za meč Premijer lige naplati 1.705 eura, a njegovi asistenti 1.250 eura.

Elitne italijanske sudije godišnje zarade 80.000 eura. Dvostruko manje inkasiraju njihove kolege koje su odsudile najmanje 25 utakmica u Seriji A, dok arbitri koji su “novajlije” u društvu najboljih sudija u ovoj zemlji godišnje naplate oko 30.000 eura. Asistenti za 365 dana zarade 23.000 eura.

 Za razliku od toga kako to rade Nijemci, fiksna godišnja zarada španskih arbitara predstavlja tajnu. Mada je u javnosti poznato da glavni sudija jedne utakmice u La Ligi zaradi 3.631 euro, njegovi asistenti po 1.521 euro, dok četvrti arbitar naplati 890 po meču. Španskim sudijama zagarantirane su najmanje dvije utakmice mjesečno, dakle minimalno 7.262 eura, a računajući bonuse i dio od TV prava, zarada može skočiti na 10.000 eura.

Honorari u takmičenjima pod okriljem FIFA-e i UEFA-e ne ulaze u zaradu koja se odnosi na nacionalna prvenstva.

Najbolji srbijanski arbitar Milorad Mažić u vrhu je najboljih evropskih i svjetskih sudija. Već nekoliko sezona Mažić dijeli pravdu u najprestižnijim takmičenjima i najvećim turnirima. Ipak, i on, kao i većina njegovih kolega, ima svoju profesiju. “Mažić je jedan od stotinu sudija s ovih prostora koji je dobio takvu priliku. Nadam se da će i Bosna i Hercegovina u skorije vrijeme imati jednog takvog arbitra, ali treba znati i da su sudije ljudi. I oni griješe. Nedavno je i Mažić dobio negativnu ocjenu, ali je UEFA stala iza njega, ohrabrila ga. “Najlakše je ‘sjeći’ ljude. Nikada nisam čuo da je predsjednik nekog kluba otpustio fudbalera nakon što je promašio tri velike šanse, a od sudija se traži da budu kao roboti. Zaboravlja se da su i sudije ljudi”, kaže Ibrahim Hasanbegović, potpredsjednik Komiteta za sudije i suđenje N/FSBiH.

Najbolji švedski sudija Jonas Eriksson sudio je posljednju utakmicu fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine u kojoj su Zmajevi remizirali na gostovanju kod Grčke. Šveđaninu je suđenje hobi, što dokazuje i činjenica da je ogroman novac zaradio prodajom televizijskih prava. U međuvremenu je kompanija u kojoj je Eriksson imao udio od 15% prodana, a arbitru je pripalo šest miliona eura. Suđenju se posvetio početkom 2007. godine, a u elitnu kategoriju UEFA-inih sudija dospio je u sezoni 2009/2010.

Za razliku od Erikssona, novi predsjednik FIFA-inog Komiteta za suđenje Pierluigi Collina među milionere dospio je upravo zahvaljujući suđenju. Zbog sponzorskog ugovora s “Opelom” 2008. godine, koji je u to vrijeme bio i sponzor Milana, Collina se odlučio penzionirati i zaraditi milione.

PROČITAJTE I...

Blaž Slišković, nekada veliki nogometaš, u poratnim godinama neuspješan selektor nogometne reprezentacije BiH i nekoliko klubova iz inostranstva, u euforiji nakon osvajanja svog prvog trofeja u trenerskoj karijeri, sablaznio je ovdašnju javnost izjavama o Zrinjskom i Veležu, tvrdeći, između ostalog, da mu poznatiji mostarski klub “nikada ništa nije dao”. Stav piše o tome zašto Sliškovićeve izjave, zapravo, nisu iznenađenje za one koji ga malo bolje poznaju

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!