Parkom po Bošnjacima

Bošnjaci su od vlasti RS-a tražili da se u nacrtu spornog zakona izmijene članovi koji definiraju obuhvat Nacionalnog parka “Drina” tako da se izuzme kompletna privatna imovina. Podržali su da se NP “Drina” formira isključivo na državnoj imovini (u jednoj ili više zona) jer “za to postoje pretpostavke, tj. šuma u potrebnoj površini koja obiluje neznatno izmijenjenim ekosistemima za razliku od naselja u kojima to nije slučaj”.

Vlada Republike Srpske imenovala je 15. marta Dragića Glišića za v. d. direktora novoformiranog Nacionalnog parka “Drina”. U Upravni odbor, kao v. d. članova, ušli su Radomir Pavlović, Igor Đurević i Vesna Popović, a sjedište NP “Drina” bit će u Skelanima. Kada se pogledaju imena, vidi se da niko od članova UO ne dolazi s tog prostora i da u njemu nema Bošnjaka. Kada je prošle godine najavljeno osnivanje parka, povratnici u mjesta koja će obuhvatiti nacionalni park kazali su kako će njegovim formiranjem postati upitan opstanak, ali i daljnji povratak Bošnjaka.

Peticiju protiv osnivanja parka potpisalo je više od 500 osoba. Bošnjaci su isticali da “nisu protiv nacionalnog parka”, ali su “protiv toga da privatna imovina i naseljena mjesta budu njegov dio”. Prije svega, to se odnosi na MZ Luka, Radoševići i Osatica.

Bošnjaci su od vlasti RS-a tražili da se u nacrtu spornog zakona izmijene članovi koji definiraju obuhvat Nacionalnog parka “Drina” tako da se izuzme kompletna privatna imovina. Podržali su da se NP “Drina” formira isključivo na državnoj imovini (u jednoj ili više zona) jer “za to postoje pretpostavke, tj. šuma u potrebnoj površini koja obiluje neznatno izmijenjenim ekosistemima za razliku od naselja u kojima to nije slučaj”.

Pokretači potpisivanja peticije protiv nisu iznenađeni odlukom Vlade RS-a objavljenom i u Službenom listu. “Bilo je nekih obećanja da će u upravljačkim strukturama biti i Bošnjaka. To bi u neku ruku trebalo biti i logično jer preko 95% privatne imovine koja je ušla u obuhvat NP ‘Drina’ u vlasništvu je bošnjačkog stanovništva.

Kao što možemo vidjeti iz odluka o imenovanju direktora i članova UO, oni se nisu vodili tom logikom, već logikom na koju smo upozoravali predstavnike međunarodne zajednice u BiH prije godinu dana. Mi smo na vrijeme upozorili na ozbiljne probleme i tražili reakciju. Bojim se da tada nismo shvaćeni ozbiljno”, kaže za Stav Azir Osmanović, jedan od pokretača potpisivanja peticije, koja očigledno nije imala efekta.

“Mi nismo protiv NP-a, već smo protiv toga da privatna imovina uđe u sastav parka, a da se vlasnici tih imanja ništa ne pitaju. Evo, i ovo imenovanje menadžmenta NP ‘Drina’ ide u prilog našim tvrdnjama da se Bošnjaci neće pitati ništa. Tako će biti i kada bude počeo proces prijema zaposlenika. Prednost će imati ljudi sa Skelana ili Bajine Bašte u odnosu na ljude koji žive u obuhvatu NP, koji imaju svoja imanja i nemaju priliku da dobiju zaposlenje. I to su stvari na koje smo upozoravali, a vidjet ćete da će se obistiniti isto kao i ovo za rukovodstvo NP. Sve smo dobro analizirali i dali svoje viđenje kako će se stvari odvijati”, poručio je Osmanović.

PROČITAJTE I...

Tokom Drugog svjetskog rata u novopazarskom kraju Aćif-efendija Hadžiahmetović imao je izuzetno značajnu ulogu, a prvenstveno između 4. novembra i 7. decembra 1941. godine, kada se istakao kao glavni organizator odbrane Novog Pazara i okoline od tri četnička napada. Zahvaljujući tadašnjoj uspješnoj odbrani, bošnjačko stanovništvo ovih krajeva osiguralo je svoj biološki opstanak

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!