Pametna poljoprivreda: Posao budućnosti

Suština novog pristupa u poljoprivredi jeste veća produktivnost na manjim površinama. Time će biti savladani izazovi nedostatka obradivih površina, a korištenjem pametnih tehnologija proizvodnja će biti automatizirana i optimizirana u svakom pogledu. Prava revolucija u poljoprivredi bit će postignuta korištenjem “Internet of Things” (IoT), mašinskim učenjem, korištenjem senzora, korištenjem podataka koje prikupljaju dronovi transformirajući sistem upravljanja u realno vrijeme

 

Bosna i Hercegovina, mišljenje je brojnih eksperata, posjeduje značajan potencijal u proizvodnji hrane. Nije rijedak ni narativ da BiH može prehraniti svoje stanovništvo bez da uvozi hranu. U teoriji je to zaista tako, ali u praksi sve pada u vodu. Poljoprivredna proizvodnja u BiH u rijetkim je slučajevima intenzivna, masovna. Najčešće se radi o proizvodnji za vlastite potrebe, uz prodaju viškova na pijacama. Mnogo je neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta, a upitno je da li se i ono koristi na ispravan način. Poljoprivreda je potcijenjeno zanimanje, ovdašnja je percepcija da se poljoprivredom bavi samo onaj ko mora, odnosno ne može drugačije zarađivati za život.

 5G MREŽA UVJET ZA NAPREDAK

Ali, poljoprivreda je posao budućnosti. No, da bi bilo isplativo baviti se njome, neophodna je modernizacija proizvodnje, hvatanje koraka s razvijenim svijetom kako ne bismo došli u situaciju, koju imamo i sada, da nam je na tržištu jeftiniji proizvod uvezen iz, recimo, Španije nego isti taj proizvod proizveden u BiH. Pod modernizacijom poljoprivrede ne misli se na nove traktore, nego na kompletan novi pristup poljoprivrednoj proizvodnji povezan s korištenjem pametnih tehnologija, vještačke inteligencije i mašinskog učenja. U svijetu se o tome govori kao o četvrtoj industrijskoj revoluciji, koja će zasigurno promijeniti i poljoprivrednu proizvodnju.

O pametnim rješenjima u poljoprivredi, prema riječima Aleksandra Mastilovića, stručnjaka iz oblasti komunikacijskih tehnologija, u BiH se tek počelo pričati. Za sada nema konkretnih akcija. Istini za volju, tek prije nekoliko dana BiH je dobila 4G mrežu, a napredna rješenja ne mogu funkcionirati na 3G mreži. Već sljedeće godine u nekim državama počet će primjena 5G mreže, koja će sigurno omogućiti pravi bum naprednih tehnoloških rješenja.

“Najveća novina koju donose 5G mreže jeste prirodna podrška za masovne i kritične mašinske komunikacije, poznate još i kao M2M (Machine-to-Machine) komunikacije. Ta vrsta komunikacija, koja obuhvata senzorske mreže u aplikacijama ‘Internet of Things’ (internet‑stvari), praktično bi trebala da omogući da precizno mjerimo i profiliramo razne procese u svakodnevnom životu i da na osnovu toga preciznije i optimalno planiramo postojeće resurse i da napravimo iskorake u smislu zaštite životne sredine i da se poravnamo s ciljevima održivog razvoja koji su definirani kroz 17 ciljeva UN Agende 2030 o održivom razvoju. Tu se javljaju razni novi servisi iz sfere pametnih gradova, pametne industrije 4.0, pametnih automobila i mnoge druge potpuno nove aplikacije koje nas čekaju u praksi do kraja ove decenije”, pojašnjava Mastilović.

Ako neko ima dilemu da li je neophodno da sva ta tehnologija uđe i u poljoprivrednu proizvodnju, zvanični podaci UN-a pokazuju da je itekako potrebno, čak neophodno. Naime, UN 2030 strategija održivog razvoja postavila je cilj iskorjenjivanja gladi u svijetu. Koliko smo danas blizu tome? I dalje 800 miliona stanovnika planete gladuje. Prema predviđanjima, osam posto svjetskog stanovništva do 2030. godine, oko 650 miliona, i dalje će biti neuhranjeno. Potražnja za hranom konstantno raste. Do 2050. godine potražnja za hranom povećat će se za 70 posto. S druge strane, u posljednjoj deceniji udio poljoprivrede u svjetskom GDP-u smanjio se za tri posto. Razlog je jednostavan: premalo inovacija u poljoprivredi.

Svjetska populacija će sa 7,6 milijardi u 2017. narasti na 10 milijardi 2050. godine, za 33 posto, a do 2100. na 11,2 milijarde ljudi. Dodatni izazov jeste rastuća urbanizacija. Do 2050. još 2,4 milijarde ljudi naselit će gradove, što će povećati potražnju za prerađenom hranom i hranom životinjskog porijekla. Do 2030. će se godišnja potrošnja mesa po glavi stanovnika povećati na 45,3 kg, za razliku od 36,4 kg u periodu od 1992. do 1997. Dodatni problem jeste i to da se između 33 i 50 procenata ukupne svjetske proizvodnje hrane nikada ne pojede, vrijednost bačene hrane u svijetu je trilion dolara, a 800 miliona ljudi u svijetu je gladno.

 “AGRICULTURE 4.0”

Poljoprivreda će se u budućnosti suočiti s nizom izazova – rast populacije, smanjeni resursi, klimatske promjene, a bacanje hrane samo će povećavati glad. Za prevladavanje ovih izazova potreban je zajednički odgovor vlada, investitora i inovativnih poljoprivrednih tehnologija. Odgovor na ove izazove pokušao je dati “World Government Summit”, globalna platforma koja okuplja donosioce političkih odluka, eksperte i pionire društvenog razvoja, kroz publikaciju “Agriculture 4.0”, što predstavlja “zelenu” poljoprivrednu revoluciju s naukom i tehnologijom u njenoj srži.

Da tehnološki pritup poljoprivredi zaista funkcionira, pokazuje i to da tehnološki poljoprivredni start-upi od 2012. godine do danas imaju godišnju stopu rasta od 80 posto. Neki od najmoćnijih ljudi današnjeg tehnološkog biznisa, Bill Gates, Richard Branson, Jack i Suzy Welch, Masayoshi Son, Jeff Bezos, Eric Schmidt…, uložili su značajne sume novca u proizvodnju hrane. Budućnost poljoprivrede je, prema “Agriculture 4.0”, proizvodnja hrane u hidroponik i aeroponik sistemima. Riječ je o uzgoju biljaka bez zemljišta, korištenjem mineralnih nutrijenata iz vode. “Sundrop”, firma iz Australije, razvila je hidroponik sistem koji koristi morsku vodu. Naime, prvo se voda desalinizira, a onda se koristi za uzgoj povrća. Proizvodnja u hidroponik sistemima moguća je u bilo kojim klimatskim uvjetima, na maloj površini u zatvorenim prostorima.

Uzgoj algi također može biti vrlo koristan za poljoprivredu, posebno za uzgoj ribe. Naime, 400 do 600 dolara košta tona algi, a tona riblje hrane 1.700 dolara, što znači da se može uštedjeti 60‑70 posto na algama. Zbog nedostatka hrane, svijet će se morati okrenuti iskorištavanju pustinja i mora za poljoprivrednu proizvodnju. Univerzitet “King Abdullah” u Saudijskoj Arabiji lider je u istraživanju pustinjske poljoprivrede.

Sve su češći zahtjevi kupaca da proizvođači hrane proizvode pakiraju u kontejnere koji se mogu reciklirati ili koji su biorazgradivi. Naime, plastična pakovanja koja su danas najčešće korištena u prehrambenoj industriji trebala bi biti izbačena iz upotrebe. Razlog je što 100 miliona tona otpada završi u okeanu, a najviše plastičnog otpada.

Vertikalni uzgoj voća i povrća održiva je visokokvalitetna proizvodnja. Riječ je o procesu uzgoja u vertikalno složenim posudama, na relativno maloj površini. Mogu se koristiti metodi hidroponik i aeroponik sistema, ali i zemljišta. U ovom procesu koristi se 95 posto manje vode, manje nutritivnih suplemenata, bez pesticida, a povećava se produktivnost. Sve ove metode proizvodnje podrazumijevaju kombinaciju znanja iz agronomije i tehnoloških rješenja; vještačku inteligenciju, “Internet of Things”, “Big Dana”, kontrolu klimatskih uvjeta za proizvodnju zdrave hrane minimiziranjem potrošnje vode i i uštedom energije.

Dakle, suština novog pristupa u poljoprivredi veća je produktivnost na manjim površinama. Time će biti savladani izazovi nedostatka obradivih površina, a korištenjem pametnih tehnologija proizvodnja će biti automatizirana i optimizirana u svakom pogledu. Prava revolucija u poljoprivredi bit će postignuta korištenjem “Internet of Things” (IoT), mašinskim učenjem, korištenjem senzora, korištenjem podataka koje prikupljaju dronovi transformirajući sistem upravljanja u realno vrijeme.

Prema predviđanjima UN-a, do 2050. dvije trećine stanovništva živjet će u urbanim područjima, tako da će radna snaga u ruralnim dijelovima biti reducirana. Nove tehnologije bit će neophodne da se prevaziđe taj izazov, operacije i procesi će morati biti automatizirani. Poljoprivreda će, kao i sve ostalo, biti zasnovana na podacima, analizi i međusobnoj vezi između podataka o vremenu, tipu sjemena, kvalitetu tla, štetočinama, historijskim podacima, tržišnim trendovima, na osnovu čega će farmeri moći donositi bolje odluke.

ROBOTI U POLJOPRIVREDI

Da ovdje nije samo riječ o nečemu što će možda doći jednog dana u budućnosti, govore primjeri o uspješno realiziranim poslovnim poduhvatima zasnovanim upravo na pametnim rješenjima. U Velikoj Britaniji, u gradu Nutchellu, kompanija pod imenom “Growing Underground” proizvodi salatu i bilje 33 metra ispod glavne ulice Clapham, koristeći hidroponik sisteme i LED tehnologiju. Proizvodnja se odvija u atomskim skloništima izgrađenim za vrijeme Drugog svjetskog rata. Proizvodnja se odvija tokom cijele godine bez korištenja pesticida u kontroliranim klimatskim uvjetima.

Firme “FarmWise” i “Roush” su u Michigenu proizvele prilagodljivo autonomno vozilo za poljoprivredu, koje može brati plodove, stavljati pesticide, herbicide…

Vlada indijske države Maharashtra počela je raditi s tehnološkim kompanijama 2018. godine kako bi uz pomoć dronova izvršili mapiranje i proučavanje sistema navodnjavanja i poljoprivredne upotrebe zemljišta. Dronovi prave fotografije visoke rezolucije i uz pomoć vještačke inteligencije i mašinskog učenja pomažu da se stekne uvid u zdravlje biljaka, u kakvom je stanju zemljište, te da predvide prinose usjeva. Država podstiče farmere da koriste novu tehnologiju na svojim farmama, između ostalog i aeroponik i hidroponik sisteme, te upravljaju svojim usjevima korištenjem dronova. Dron za poljoprivredu u ovoj se državi može kupiti za 1.500 dolara. “Panasonic Corporation” predstavila je u Tokiju 2018. robota za branje paradajza, u kojeg su inkorporirane kamere visoke rezolucije, senzori i umjetna inteligencija, što mu omogućava da identificira i ubere zrele plodove.

Ovo je samo nekoliko primjera u svijetu kako se koristi tehnologija u poljoprivredi. No, nije baš ni da BiH ništa od pametne tehnologije ne koristi. Naime, ranije smo pisali o pametnoj košnici za pčele, koja prikuplja podatke o uvjetima u košnici i omogućava pčelaru da na vrijeme reagira.

U susjednoj Hrvatskoj djeluje firma “Agrivi” koja je razvila sistem za vođenje svih procesa u poljoprivredi, od upravljanja nasadima i usjevima, vremenske prognoze i detektiranja štetnika, upravljanja finansijama, resursima i zalihama, do izrade analiza i izvještaja. U idealnom slučaju sistem zna sve šta se dešava u polju i proizvodnji: kakav je sastav tla, vremenski uvjeti, koliko je gnojiva dodato, nalaze li se u polju nekakve štetočine i gdje…

Četvrta industrijska revolucija u toku je, i to je neminovnost, isto je tako neminovnost i “poljoprivreda 4.0”. Ali, novo vrijeme zahtijeva i nove poljoprivrednike, digitalno obrazovane. Nije dovoljan samo smartphone da bismo bili u trendu.

 

PROČITAJTE I...

Mi na Skupštini KS imamo posla s ljudima koji nemaju elementarno poznavanje gasa i privrednog razvoja jedne države. To su ljudi koji o tome nemaju nikakvo znanje, istovremeno daju takve izjave i, s obzirom na to koje funkcije obnašaju, nanose nesagledivu štetu cijeloj državi Bosni i Hercegovini u budućim pregovorima. Neki izgleda imaju namjeru da se naša država Bosna i Hercegovina ne razvija i da se zadrži uvijek na jednom nivou. Svi govore da se BiH mora kretati prema Evropi, a onda neće da poštuju evropske dokumente koji nalažu da u jednoj državi moraju biti minimalno dva gasovodna ulaza. Na sva ova objašnjenja, oni samo kažu: “Dajte nam federalni zakon, nas ništa dalje ne interesuje”

U poslovanju državnih preduzeća posebno su problematične obaveze koje su u stalnom porastu. Poređenja radi, ukupan javni dug države jeste 40,5 posto GDP-a Bosne i Hercegovine, a obaveze, odnosno dugovanja državnih preduzeća jesu 26 posto GDP-a. Dugovi za porez iznose 3,9 posto GDP-a, koliko iznose i dugovi prema dobavljačima

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!