Nakon tri godine mukotrpnog rada, planiranja, skupljanja dokumenata, artefakata u Memorijalnom centru Potočari, otvoren je Muzej genocida. Dio Muzeja posvećen je ulozi holandskog bataljona UNPROFOR-a u padu ove zaštićene enklave. Koordinator projekta, Hasan Nuhanović, autor knjige Pod zastavom UN – međunarodna zajednica i genocid u Srebrenici, za Stav govori o načinu na koji je nastao Muzej, šta sadrži njegova postavka, saradnji, ali i nesuglasicama koje je imao s holandskim donatorima

U Kravici je ubijeno ukupno 1.113 ljudi. Nedjeljko Milidragović naređivao je i učestvovao u ubistvima, a Golijanin, Batinica, Dačević, Miletić, Petrović, Parović i Vasić s drugim pripadnicima 1. i 2. voda 1. čete Centra “Jahorina”, postupajući po tom naređenju, pobili su oko stotinu preživjelih civila, među kojima je bilo i ranjenih lica.

Prema Krivičnom zakonu Federacije BiH, raspirivanje mržnje negiranjem genocida kažnjivo je zatvorom od tri mjeseca do tri godine. U proceduri su usvajanja izmjene Krivičnog zakonika Srbije, prema kojem je kažnjivo djelo negiranja genocida u Kongu, koji su počinili Kongoanci, ali nije kažnjivo negiranje genocida u Srebrenici, koji su počinili Srbi

Postoji čak 48 izvorišta ljekovite vode, a njih je 16 i naučno ispitano, te postoje dokazi o njihovim ljekovitim svojstvima. Neki od tih izvora dobili su i narodno ime, kao što je voda Ljepotica, voda za liječenje kožnih bolesti, Mali guber, Očna voda i Crni (Veliki) guber. Ipak, jedan od njih stekao je svjetsku slavu, a to je Crni guber. Osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, do pred sami rat, banja “Guber” bilježila je i do 90.000 noćenja i godišnji prihod od oko tri miliona dolara

Već tri godine egzistira ovaj karate klub, i za to su vrijeme njegovi članovi osvojili više od 500 medalja na raznim takmičenjima. Ni s jednog takmičenja na kojem su nastupili nisu se vratili u Srebrenicu bez medalje

Posla uvijek ima za one koji su vrijedni i žele raditi, a isto tako, ima i onih kojima rad i nije prioritet. Saib i Muharem primjer su kako se u Podrinju može uspjeti, jer nije sve tako sivo kako se možda čini na prvi pogled. Razmjere genocida u Podrinju i danas su vidljive, ali i želja za životom preživjelih također

Senad Đozić, Hariz Alić, Ahmed Hrustanović i Sejdalija Suljić četiri su mlada čovjeka rodom iz Srebrenice koji su se u nju vratili nakon izbjeglištva. Tokom rata su svi izgubili očeve. Ahmed i Hariz pronašli su svoje očeve i ukopali u Memorijalnom centru Potočari, dok Sejdalija i Senad još uvijek tragaju za kostima svojih najmilijih. Uprkos svemu, vratili su se u Srebrenicu i osnovali porodice

Podržite nas na Facebooku!