Kroz susret umjetnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja, pokušamo svijetu uputiti ljepšu poruku u želji da se svi zajedno moramo truditi u izgradnji mira. Podsjećam na ono što je Sv. Franjo Asiški govorio da su mir i dobro ono o čemu moramo govoriti i oko čega se moramo pozdravljati, ali i ono oko čega se iskreno moramo potruditi. Na kolonijama je do sada nastalo više od 70 djela i djela s prethodne dvije kolonije predstavljena su u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Austriji, Italiji, Njemačkoj, kazao je fra Joso Oršolić

Kada je Srebrenica pala, Bekir je imao šesnaest godina. S hiljadama drugih krenuo je putem smrti u nadi da će stići do slobodne teritorije. Ipak, dani su prolazili, zima je došla i prošla, snjegovi se otopili, a Bekir nije dolazio. Došlo je proljeće, a s proljećem i Bekir. Nakon devet mjeseci provedenih u podrinjskim šumama, 6. aprila 1996. godine, nakon 270 dana lutanja, skrivanja i probijanja, Bekir je s još pet muškaraca došao na slobodnu teritoriju

Džamija u Slapovićima zapaljena je 1995. godine, ali nije srušena do temelja. Ostali su sačuvani masivni perimetralni zidovi, izrađeni od lomljenog kamena, kao i munara. Nakon povratka su mještani odlučili da je obnove. Godine 2008. džamija u Slapovićima je obnovljena, i to je jedina džamija na području opštine Srebrenica koja je nakon obnove uspjela zadržati stari, autentični izgled

Opći izbori 2018. godine uvertira su za lokalne izbore 2020. godine, koji će biti od presudnog značaja za Srebrenicu i cijelo srednje Podrinje. Na području općine Srebrenica trenutno djeluje sedam političkih partija koje računaju na bošnjačke glasove: SDA, Stranka za BiH, SBB, PDA, NB (Nezavisni blok), SDP, DF. U protekle dvije godine nisu vršene nikakve aktivnosti na pripremi za lokalne izbore koji će doći za dvije godine, a opći izbori najvjerovatnije će potvrditi razmjere bošnjačkog političkog posrnuća u Srebrenici

: Oko pet hiljada vojnika s područja Srebrenice služilo je u Prvom svjetskom ratu. Poginulo ih je hiljadu. Podaci o njima mogu se pronaći u Državnoj biblioteci Austrije. Oni koji su se vratili s ratišta pričali su o ratnim danima, stradanju, teškim trenucima, bitkama i zarobljavanju. Stotinu godina poslije, još se u srebreničkim selima pričaju nevjerovatne priče o povratnicima iz Prvog svjetskog rata

Za dolazak Italijana u Osmače u najvećoj mjeri zaslužan je Irvin Mujčić. Ovaj mladi čovjek rođen je u Srebrenici. Ratne (ne)prilike su ga s porodicom odvele u Italiju, gdje se školovao. Otac mu je ubijen u julu 1995. godine. Kaže da je nakon završenog fakulteta u Rimu godinu proveo u Tunisu, godinu u Egiptu, nakon čega se vratio u Italiju, odakle je otišao u Bruxelles zbog posla, ali na kraju je srce odlučilo da se vrati kući u Srebrenicu

U Republici Srpskoj, prema riječima poslanika u NSRS iz koalicije Domovina Senada Bratića, nema razlike između pozicije i opozicije kada je riječ o odnosu prema Bošnjacima. To je pokazala i posebna sjednica na kojoj je izvještaj o Srebrenici bio na dnevnom redu. Poslanici iz koalicije Domovina nisu prisustvovali posebnoj sjednici, jer, kako kaže Bratić, nisu htjeli dati legitimitet odbacivanju izvještaja, izuzev SBB-ovog poslanika Admira Čavke, koji je prisustvovao sjednici i konsultacijama prije sjednice

“Kuća dobrih tonova”, nakon nekoliko godina uspješnog rada, odlučila se na novi korak. Naime, prije nekoliko dana završen je prvi regionalni kamp “Srebrenica Music Camp 2018”, na kojem je učestvovalo 150 djece iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Nakon nekoliko dana orkestarskih i horskih radionica, druženja s vrhunskim svjetskim stručnjacima, održan je veliki zajednički koncert u Srebrenici na kojem su izvedene neke od najljepših pjesama od sevdaha pa do rok-klasika

Dokumentarni film Glogova – neispričana priča donosi nevjerovatne ljudske priče i sudbine. “U filmu možete vidjeti priču o čovjeku koji je bio ranjen. Četverica boraca su ga nosila, pa su došla druga trojica da ih odmijene. Naišli su na minsko polje i sva sedmerica poginula, a ranjenik ostao živ na nosilima. Preživio je poslije toga i masakr u Tuzli, ostao neokrznut. I danas je živ”, ističe autor Avdo Huseinović

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!