: Rezultati berlinskog skupa daleko su od spektakularnih, no očekivani su s obzirom na stanje u EU, ozbiljnu političku i krizu identiteta, zabrinjavajuće islamofobne sentimente, rušenje multilateralizma i na trgovački, moralno i idejno potpuno nedosljedan sukus američke politike, koja vrijednosti na kojima počiva međunarodni poredak dovodi ne samo u pitanje već i egzistencijalnu opasnost. Stoga je jasno da, osim EU i SAD, na scenu moraju stupiti i druge sile, poput Turske i Rusije, zašto ne i usaglašeno

Shvatajući koliko je nacionalizam isprepleten s vjerom i kako se može upotrijebiti strogi kodeks ponašanja muslimana da bi se pomoglo širenje boljševizma, Lenjin je pokrenuo kampanju kako bi uvjerio većinski muslimanske pokrajine da njihova sigurnost i budućnost leže u boljševizmu. Lokalna autonomija bila je dopuštena, petak je prepoznat kao dan odmora i molitve u muslimanskim regijama, a sveti predmeti koje je zaplijenila carska vlast vraćeni su

Ken Bensinger, nagrađivani istraživački novinar iz Los Angelesa, objavio je prije deset dana knjigu Red Card: FIFA and the Fall of the Most Powerful Men in Sports (Crveni karton: FIFA i sunovrat najmoćnijeg čovjeka sporta), u kojoj, između ostalog, piše i o tome kako je Rusija dobila domaćinstvo Svjetskog prvenstva u nogometu. Stav donosi dio iz Basingerove knjige koja govori o spletkama i lobiranju tokom ruske kandidature za domaćinstvo najvećeg nogometnog događaja

Za kormilom države već je 18 godina, bilo kao predsjednik ili premijer. Putin je na ovim izborima realizirao dosad najbolji rezultat na predsjedničkim izborima. Putin je prvi put izabran za predsjednika 2000. godine s 52,9 posto glasova, drugi put, četiri godine poslije, dobio je 71,3 posto, a godine 2012. dobio je 63,6 posto. Uz to, odaziv na ove izbore bio je viši nego 2012, čime je Putin u ovom trenutku zapečatio svoj snažan položaj. Putin ovim izborom ostaje na čelu države do 2024. godine, kada će imati 72 godine, a ponovnu prigodu za kandidaturu imao bi tek 2030. Na drugom je mjestu s 11,79 posto kandidat komunista Pavel Grudinin, pred ultranacionalistom Vladimirom Žirinovskim, koji je dobio 5,66 posto, i liberalnom novinarkom Ksenijom Sobšak s 1,67 posto

Soči nije bio neki dramatičan proboj u rješavanju sirijske krize, no nije bio ni dramatičan fijasko, pa je ocjena turskog ministra inostranih poslova Mevluta Çavuşoğlua, koja se svodi na riječ “zadovoljavajuće”, možda najrealističnija

Cijenilo se da su Amerikanci uporni u zahtjevu da se Beograd odluči na kojoj je strani, da li će slijediti vanjsku politiku Rusije ili EU, u čije se članstvo želi uključiti. Faktički neće biti moguće da Srbija postane članica EU a da slijedi vanjsku politiku Rusije. Čak ni neutralnost Beograda između Zapada i Rusije za Srbiju nije izlaz, jer ne može biti neutralna ako želi biti članica EU

Da li je moguće zaustaviti historiju, da li su mogući ireverzibilni historijski odnosi, da li je moguće vratiti stanje bivšeg Hladnog rata, u kojem je na jednoj strani Zapad, a na drugoj strani Ruska Federacija s danas samostalnim državama bivšeg Sovjetskog Saveza? Odgovor je na sva ova pitanja negativan, ali time je budućnost neizvjesnija. Može li historija izaći iz svoje ratne ljušture? Može li biti budućnosti bez ratova, uključujući i prostor Zapada i RF, kao i onaj oko i između njih

Imajući u vidu prijateljski odnos Turske prema Bosni za očekivati je da njeno prijateljstvo s Rusijom ne može biti na našu štetu. Isto tako, nisam sklon mišljenju da tursko prijateljstvo s Rusijom po automatizmu vodi turskom udaljavanju od NATO-a. Ako Rusija ima institucionalni odnos s NATO-om, u formi stalnog Samita NATO-RF ne vidim valjan razlog nemogućnosti Turske da bude u isto vrijeme i članica NATO alijanse i da ima jaku vojnu saradnju i sa Ruskom Federacijom

Tekst čiji prijevod objavljujemo nastao je kao zajednički rad ruskog lista The Insider i britanske istraživačke mreže Bellingcat. Autor u njemu pokazuje povezanost ruskih službi i Dodikovog režima, otkriva ulogu Rusije u Dodikovoj pobjedi na predsjedničkim izborima 2014. godine i objašnjava kako Rusija planira u Bosni i Hercegovini primijeniti separatističke modele upotrijebljene na Krimu i u Ukrajini

U kombinaciji s katastrofalnom infrastrukturom, razmiricama s Rusijom oko cijene gasa i činjenicom da je Ukrajina ovisna o MMF-u te kreditu od 17,5 milijardi dolara koji je uvjetovan reformama u energetskom sektoru, građani se pitaju kuda njihova zemlja ide

Podržite nas na Facebooku!