Da li je priča o Kudsu priča o jednom gradu bogate i bremenite historije, ili je to, ustvari, priča o nama? Da li je priča o Kudsu priča o statističkim podacima, broju stanovnika, klimatskim uvjetima, svetim mjestima, mezarovima Božijih poslanika i bogougodnika, ili je to priča o mjeri svih nas; mjeri razumijevanja religijskih nauka koje slijedimo i poruka vjere koju štujemo? Možemo li govoriti i pisati o Kudsu bez da se zapitamo: Kako je moguće da se jedan grad zove “gradom mira” koji je svet za sve tri velike abrahamovske religije, a da u isto vrijeme predstavlja i izgovor za trvenje sljedbenika tih religija? U čemu je problem

Kako je moguće da isti ljudi koji opravdano ne žele izjednačiti sve Srbe i sve Hrvate s onim Srbima i Hrvatima koji su činili, planirali, opravdavali i pozdravljali zločine nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu i tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u ovom slučaju izjednačavaju sve Jevreje i žele im najgore zlo?

Nenasilni protest pod imenom “Veliki marš povratka” u suštini je gandhijevska inicijativa koja treba (ponovo) skrenuti pažnju svjetske javnosti na patnju Palestinaca opsjednute Gaze. Serija protesta duž granice s Izraelom planirana je da kulminira 15. maja na 70. godišnjicu “Nakbe” (arapski: katastrofa), kako Palestinci zovu cionističko etničko čišćenje iz 1948. godine

Joseph Weitz, direktor Odjela za zemlju i šumarstvo Jevrejskog nacionalnog fonda, priznao je: “Premještanje arapskog stanovništva s područja jevrejske države ne služi samo jednom cilju – smanjiti arapsku populaciju. Ono služi drugom, ne manjem važnom cilju, isprazniti zemlju koju trenutno drže i obrađuju Arapi, kako bi se oslobodila za jevrejske stanovnike”

Razlog što se postepeni genocid nad Palestincima relativno neometano dešava sada već 69 godina leži, između ostalog, i u tome što je Izrael uspio nametnuti velikom dijelu svijeta mit o svom nastanku i historiji. Nova knjiga Ilana Pappea, koja je izašla upravo tokom tenzija oko Al-Akse, bavi se dekonstrukcijom tih mitova, što potvrđuje i sam naslov: Deset mitova o Izraelu

Mohammad Mosleha iz Palestine student je pete godine Medicinskog fakulteta u Tuzli. Prije nego što je došao u BiH da studira, o našoj zemlji znao je samo to da je Sarajevo glavni grad i da je ovdje bio rat. Prvi je put za Bosnu čuo od imama u džamiji u njegovom rodnom mjestu koji je učio dovu za Bosnu

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća cionistička elita uz utjecajne bankarske krugove dotakla je najvažniji nerv britanske politike i potvrdila postulat na kojem on opstoji – nema prijateljstva, važni su interesi. Posljedica tog cionističkog lobija bilo je donošenje Balfourove deklaracije 1917. godine, potpisane od ministra vanjskih poslova Velike Britanije. Ova je deklaracija, nastala trideset godina prije Izraela, prvi dokument iza kojeg stoji jedna država, a u kojem se poziva na pravljenje države Izrael

Podržite nas na Facebooku!