Bošnjaci su značajno učestvovali u javnom životu arapskih zemalja za vrijeme osmanske uprave, ne samo kao beglerbegovi, sandžak-begovi, mutesellimi, kadije, muftije, imami, pisari i drugi službenici već i kao vakifi i naziri (nadzornici) vakufa. Nakon dugogodišnjeg istraživanja (2012–2018) i konsultiranja više od 600 bibliografskih izvora, te rada na terenu, došli smo do broja od devetnaest vakifa koji su uvakufili nekoliko hiljada vakufa širom arapskih zemalja, ne računajući još najmanje jedan kolektivni vakuf. Utvrdili smo postojanje naših vakufa u sedam današnjih država: Sirija, Palestina, Saudijska Arabija, Egipat, Jemen, Irak i Liban. U nekoliko nastavaka Stav donosi pregled bošnjačkih osmanskih vakufa u arapskom svijetu i piše o njihovim vakifima

Bošnjaci su značajno učestvovali i u javnom životu arapskih zemalja za vrijeme osmanske uprave, ne samo kao beglerbegovi, sandžak-begovi, mutesellimi, kadije, muftije, imami, pisari i drugi službenici već i kao vakifi i naziri (nadzornici) vakufa. Nakon dugogodišnjeg istraživanja (2012–2018) i konsultiranja više od 600 bibliografskih izvora, te rada na terenu, došli smo do broja od 19 vakifa koji su uvakufili nekoliko hiljada vakufa širom arapskih zemalja, ne računajući još najmanje jedan kolektivni vakuf. Utvrdili smo postojanje naših vakufa u sedam današnjih država: Sirija, Palestina, Saudijska Arabija, Egipat, Jemen, Irak i Liban. U nekoliko nastavaka Stav donosi pregled bošnjačkih osmanskih vakufa u arapskom svijetu i njihove vakife

Najprije su na tržnicama i frekventnim ulicama i sokacima postavili kamenje u kojem su bile izdubljene rupe, u koje se gurne ruka tako da niko ne zna da li je ta ruka imućna ili potrebita, ostavlja li sadaku ili je uzima. Bila je zaštićena čast potrebitih, a imućnim je iz ruku izbijan adut da se ponose svojom sadakom i da tim ponosom budu odvedeni u licemjerje koje islam oštro osuđuje

Pravoslavni Slaveni na prostoru od Jadranskog mora i srednjeg Dunava do obala Baltičkog mora, i od Laba do Dvine i Dnjepra, nisu uspjeli odbraniti svoje pravoslavlje, te je pod germanskim pritiskom latinizirano. U to vrijeme nije postojao moćan centar slavenstva. “Bez duhovnog uporišta, latinizacija i germanizacija zapadnih Slavena bila je neizbježna.” Rusija tada nije bila regionalna sila da bi ih zaštitila. Opstalo je slavenstvo i pravoslavlje pod upravom Osmanskog carstva

Danas su u Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu predstavljena dva prošlogodišnja izdanja iz oblasti historije i osmanistike autorice dr. Fazilete Hafizović, i to Kliški sandžak od osnivanja do početka Kandijskog rata (1537-1645) i Popis sela i zemlje sandžaka Krka, Klis i Hercegovina oslobođenih od Mletačke Republike 1701. Godine objavljen u suizdavaštvu sa Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i SKD Prosvjeta Republike Hrvatske. O knjigama su govorili dr. Muamer Hodžić, Azra Gadžo Kasumović i dr. Fazileta Hafizović

O lijepoj robinji po imenu Šahdidar ne znamo mnogo. Spominje se da je rodom iz Sarajeva i da je bila robinja kod Gazi Husrev-begove sestre Neslišah. Zaljubljeni beg oslobodio je robinju i oženio se njome. Udajom je postala kaduna (hatun), a kasnije i vakifa, jer je sagradila jednu džamiju i mekteb uz tu džamiju

Dva procesa u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća, međusobno povezana i neodvojiva, ostavila su ogromne posljedice na tu epohu: širenje Ruskog carstva i uzmicanje Osmanskog carstva. Osmanlije su bile primorane napustiti dvije petine teritorije kojom su vladali ostavljajući ondje petinu muslimanskog stanovništva svoje dotadašnje države

Podržite nas na Facebooku!