To ponovo podstiče neke diskusije i dileme obnovljene ovih dana: Da li graditi ogromnu koncertnu dvoranu u Sarajevu? Autor ovih redaka ima debele argumente koji govore da tako veliki prostor, i kad bi se izgradio, teško da bi ova sredina mogla izdržati – i po kapacitetima reproduktivnih snaga i glazbenih tijela, i po potencijalnoj publici, a i finansijski – naprosto, to je pregolem i pregrandiozan poduhvat za našu sredinu. I točka

. Bježeći pred nacističkom pomamom, u New York dolazi Jevrej Alfred Lion i odmah biva zaražen jazzom. Krajem iste godine pridružuje mu se još jedan jevrejski izbjeglica iz Njemačke, fotograf Francis Wolff, koji je također iskazivao strast spram jazza. Nastaje “Blue Note Records”, etiketa na kojoj su pokušavali i uspjeli kaptirati sve promjene u jazzu, bez imalo estetskih posrtaja i ekonomskih kompromisa

Počelo je kao avantura od najavljenih 60 koncerata u malom teatru. Pokazalo se da je interesiranje bilo mnogo veće pa se sve završilo tu nedavno s 236 nastupa. I plus nam je podario dvostruki CD i LP, a uz to i dokumentarni film – oboje su se na tržištu pojavili sredinom decembra pod nazivom Springsteen on Broadway

Ma kako bio sjajan basist, gitarist, klavirist, bubnjar, pjevač, studijski radnik, neprijeporno jedan od najboljih koncertnih radnika, Paula McCartneya prepoznajemo prije i iznad svega po divnim melodijama, pjesmama koje prihvatate na prvu loptu i koje trajno ostaju u sjećanju, a to, ma kako izgledalo jednostavno, nikako nije stvar koju može svatko napraviti. A samo najbolji od najboljih, a to je sigurno Macca, ponove tu magiju više stotina puta

Opće je uvjerenje da je Aretha Franklin, ako ne najbolja, onda jedna od tri najbolje pjevačice uopće”, ovako započinje jedinica posvećena toj neprijepornoj “kraljici soula” u referentnom The Rough Guide to Soul and R&B Petera Sapiroa iz 2006. godine. Taj moćni i uzbudljivi glas, koji nam je od sredine šezdesetih darovao bezbroj prekrasnih pjesama, nas je zauvijek napustio sredinom augusta u 76. godini, i to nakon duge borbe s rakom

Sve je bilo tu; i standardni rekviziti dalmatinske pjesme, i odbljesci svjetskih trendova i neka smirenost s kojom je svemu pristupao. Opet daleko od pjevača koji su tada harali festivalskim pozornicama, koje su u to vrijeme odlučivale o tokovima popularne pjesme. I onda slijedi povratak svom drugom ja, Zdenku Runjiću, kada 1975. kreiraju neprevaziđenu baladu Galeb i ja

Podržite nas na Facebooku!