Kažu srpski mediji da muftija, osim što ima i privatno, ima i službeno državno osiguranje, da skoro svakodnevno mijenja lokacije, odnosno stanove u kojima boravi, automobile kojima se vozi, rute kojima se kreće, izbjegava komunikaciju putem mobilnih telefona, a, kada piše poruke, to radi u šiframa. Reklo bi se, sjajna predstava Beograda za dizanje rejtinga kod Bošnjaka. Čini se da je to previše i za komični filmski lik Srećka Šojića

Aćif Hadžiahmetović, vođa odbrane Novog Pazara u Drugom svjetskom ratu, u Srbiji se zvanično smatra narodnim neprijateljem, a u srpskoj historiografiji označen je kao jedan od neprijatelja srpskog naroda na području Sandžaka. Ulogu Hadžiahmetovića, ističu bošnjački historičari, treba posmatrati s činjenicom da novopazarski kraj nije doživio sudbinu ostalih dijelova Sandžaka. Prema izvještaju četničkog komandanta Pavla Đurišića generalu Dragoslavu Draži Mihajloviću, 1943. godine u Limskoj dolini četnički odredi Vojske Kraljevine Jugoslavije izvršili su genocid nad 9.200 Bošnjaka. U izvještaju se navodi da su 1.200 ubijenih bili vojno sposobni, a 8.000 su bile žene, djeca i starci

Kahve ili kahvečajnice glavni su ugostiteljski objekti u kojima se ljudi u Novom Pazaru sastaju, druže, razmjenjuju informacije i sklapaju prijateljstva i poslove. Kroz historiju su kahvečajnice zamjenjivale i ulogu nekih institucija u kojima su se donosile važne političke odluke. U njima se uvijek sve čuje i sazna, i danas, čak prije nego što se nešto pojavi na internetu

Za sada se sa sigurnošću zna da poznatog imama s više od 41 godine mihrapskog staža nisu napali razbojnici ili narkomani jer je nakon prebijanja kod njega ostala značajna suma novca koju je nosio kao amanet. Zna se i da postoji snimak s nadzornih kamera za koji su istražni organi, po saznanju da se pojavio, rekli da je “mutan”. Napadači su ostavili zastrašujuće posljedice na Nezir efendiji, slomljeno rebro i ogromne modre podljeve nastale od udaraca palicom po glavi, leđima, nogama i rukama

Nedostatak željeznice u Novom Pazaru i općinama u okruženju utjecao je na ekonomski razvoj ovog kraja te kasnije na ovom području nastale migracije i negativne društvene procese. U ovom dijelu Sandžaka nikada nije bilo ozbiljnijeg privrednog razvoja jer nije bilo komunikacija, prije svega kvalitetne putne mreže i željeznice

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!