Glavni problem jeste u tome što Bosna i Hercegovina nema ministarstvo dijaspore. Nema nikakvu organiziranu maticu iseljenika. Ono što je, također, žalosna činjenica jeste da naše iseljeništvo nije u harmoniji. Postoje ozbiljni animoziteti. Ni toliko godina nakon rata naše iseljeništvo nema jasno definiran stav o mnogim pitanjima i nema jasno definiranog zastupnika. Sve se svodi na to da ima mnogo organizacija koje tvrde da su legitimni zastupnici dijaspore iako je njihov legitimitet, blago rečeno, upitan. Sve su to veoma bitna pitanja na koja se moraju naći odgovori. Ljudi se masovno asimiliraju, upozorava Makarević

Očekujem da se registrira solidan broj građana koji ranije nisu bili registrirani za izbore u Bosni i Hercegovini. Trebamo promijeniti dosadašnju praksu i razmišljanje i krenuti s aktivnim rješavanjem problema. Mi jesmo dobro integrirana zajednica stranaca u ovoj zemlji, ali smo ipak stranci i trebamo, koliko možemo, pomagati svojoj domovini, kazao je Ahmed Lindov

Norveški sportisti osvojili su najviše medalja na Zimskim olimpijskim igrama u južnokorejskom Pyeongchangu, a s 39 odličja oborili su olimpijski rekord SAD (37) s Igara u Vancouveru 2010. godine. Norvežani su osvojili 14 zlatnih, 14 srebrnih i 11 bronzanih medalja, a titulu najuspješnije nacije Igara osigurala im je Marit Bjørgen pobjedom na 30 kilometara, posljednjoj disciplini ZOI

“Prijavio sam se na raspisani konkurs za arhitektu, a uz toplu preporuku prof. dr. Hansa Skottea s renomiranog NTNU Univerziteta Trondheim, i dobio posao u struci kao overarhitekt u Odjeljenju za urbanizam i prostorno planiranje komune Røyken, nedaleko od Osla, gdje i živim. Bio sam veoma sretan jer sam i ovdje svojim radovima zadovoljio veoma zahtjevnog poslodavca. S ovog radnog mjesta 2010. godine otišao sam u penziju”, priča rođeni Srebreničanin koji se u egzilu u Norveškoj počeo baviti i karikaturom

Ukoliko norveška inspekcija rada zaključi kako su ugovori “Umela” sa svojim uposlenicima sklopljeni na nezakonit način, suprotno norveškim zakonima, moglo bi se lahko desiti da “Umel” dobije zabranu poslovanja u Norveškoj.

Na pitanje da li je tačna konstatacija kako se radnicima prijeti oduzimanjem imovine, Aščerić kaže kako su to gluposti. „Pa nisam ja taj koji može oduzeti bilo kome imovinu. Ne znam o čemu uopšte pričaju. Ugovor smo potpisali sa Kanađanima, radnici su otišli gore i sve je čisto“, kaže Aščerić tvrdeći kako konkurencija na ovaj način podmeće Valardu ali i njegovoj kompaniji.

Žrtva ne može biti prisiljena da oprosti, mora biti spremna da dobrovoljno da oprost, a počinilac ga mora prihvatiti samo kao poklon koji nije zaslužen. Norveški filozof Vetlesen kategoričan je u ocjeni da ne postoji niko ko bi imao pravo prisiliti žrtvu na oprost, pa ni vjerski ili politički lider. “Niko nema pravo ni davati bilo kakvo uputstvo u tom smislu. To je isključivo pravo žrtve. Oprost nije obaveza žrtve niti je pravo počinioca. Šta god ta žrtva odlučila, niko je nema prava osuđivati ili hvaliti za to što je učinila”, kategoričan je Vetlesen

Podržite nas na Facebooku!