Bivši Tuđmanov špijun Lučić, obračunavajući se s Bošnjacima i SDA, sve u sklopu histerične kampanje o izmjenama Izbornog zakona, u svojim tekstovima nadrobi sve i svašta, očigledno ne dopuštajući ni redakturu niti bilo kakvu uredničku intervenciju

Prije 26 godina, 29. februara i 1. marta 1992. godine, u Bosni i Hercegovini održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine od SFRJ. Većina Bosanaca i Hercegovaca glasala je za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana. Na referendum je izašlo oko 64% građana s pravom glasa, a za nezavisnost BiH glasalo je njih 99,44%. Mnogi su bh. Srbi, prema instrukcijama njihovog političkog vrha, bojkotirali referendum. BiH je proglasila svoju nezavisnost 1. marta 1992. godine, a kao odgovor na referendum, srpske paravojne formacije postavljaju barikade u Sarajevu i drugim gradovima. Zemlje članice Evropske zajednice priznale su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države, Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Republika Bosna i Hercegovina postala je 22. maja 1992. godine članica Ujedinjenih naroda

Naslovnica Globusa i Lučićev pamflet u njemu o Izetbegovićevim “askerima” kulminacija su tvrdnji i politike zvaničnog Zagreba u posljednjih godinu dana o nekakvoj islamskoj opasnosti i kalifatu koji se rađa na granici Hrvatske. Ovakve analize i članci, garnirane komentarima čitaoca koji Bosance i Hercegovce nazivaju “kozojebima”, objavljeni su u svim vodećim hrvatskim medijima, izuzev časnog izuzetka riječkog Novog lista

Stranka demokratske akcije jedina je politička partija koja je reagirala i osporavala mogućnost da jedan ovakav morbidan dokument uopće dođe na dnevni red sjednice, u čemu je ostala usamljena sa svoja dva zastupnika. Važno je napomenuti da je i zastupnik Jozo Sliško, koji je svoj mandat dobio kao predstavnik SDP-a, glasao za spornu Deklaraciju. Predstavnici SNSD-a bili su suzdržani po ovom pitanju.

Stavove o budućem ustroju BiH Čović već godinama lansira kroz Hrvatski narodni sabor, koji je osnovan prije 18 godina u Novom Travniku. To je ona skupina koja je godinu dana po osnivanju kreirala državni udar u Bosni i Hercegovini proglašenjem tzv. Hrvatske samouprave, slomljene nekoliko mjeseci kasnije akcijom međunarodne zajednice

Šesnaest godina po otvaranju, Centar za obuku pasa postao je vodeća institucija ove vrste u Evropi. Isprva su psi deminirali minirana područja u BiH, ali već odavno psi s Boračkog jezera rade širom svijeta, čisteći prostore kontaminirane minama ostalim nakon oružanih sukoba. Radili su u Libanu, Srbiji, Hrvatskoj, Angoli, Afganistanu, Iraku... Skoro da nema ratišta na kojem nisu bili psi i njihovi vodiči obučavani u BiH. Ipak, BiH i dalje ostaje njihovo najvažnije područje

Ismet Bajramović je uništio Sindikat. Nama je bilo 5 do 12 da popravimo ugled, da nešto napravimo kada je Bajramović izabran, a on i njegovi ljudi su ga dokrajčili. Sada će, dolaskom Selvedina Šatorovića, biti još gore. Oni nisu sindikalisti, oni su osobe koji su uvijek uz vladajuće, koji kupuju sebi mir nekakvim predstavama za javnost, a, u principu, ništa ne rade. Oni su sahranili Sindikat

Nakon što mu je laknulo zbog obustavljanja istrage, Kasumović je ustanovio novu većinu u gradskom vijeću. Uz njegov Nezavisni blok stali su Savez za bolju budućnost, SDP, Snaga centra, Demokratska fronta, BPS, Naša stranka i jedan nezavisni vijećnik. I prva odluka koju je ta većina donijela bila je harač građanima Zenice.

Uslijed obilnih padavina u subotu, 3. februara, na Tjentištu se pokrenulo klizište koje je odnijelo pola brda i ugrozilo prostor na kojem se nalazi spomen-kosturnica i spomenik borcima stradalim u Bici na Sutjesci. Spomenik borcima stradalim u Bici na Sutjesci trenutno nije ugrožen klizištem, dok bi spomen-kosturnica mogla biti ako bi došlo do novog pomjeranja zemljišta. Spomen-kosturnica u koju su pohranjeni posmrtni ostaci 3.301 borca Bitke na Sutjesci sagrađena je 1958. godine. Spomenik od bijelog betona otkriven je 5. septembra 1971. godine

Vlada Sjedinjenih Američkih Država dodijelila je sredinom januara Bobu Doleu (95), bivšem američkom senatoru, počasnom građaninu Sarajeva, Zlatnu medalju Kongresa. Ta je nagrada namijenjena osobama koje su dale trajni doprinos historiji i kulturi SAD-a. Dole je jedan od najvećih prijatelja BiH u svjetskoj politici. Godinama je u toku agresije na BiH tražio sankcije za Srbiju i skidanje embarga na uvoz oružja nametnut Vladi Republike Bosne i Hercegovine, neprestano zahtijevajući da se BiH omogući pravo na odbranu. Stav donosi dijelove istraživačkog rada Saving Bosnia on Capitol Hill: the case of Senator Bob Dole, koji je objavio Hamza Karčić sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka

Podržite nas na Facebooku!