U zimu 1993. godine Ahmet Sejdić, ratni komandant Prve višegradske brigade Armije BiH, nakon akcije u blizini Rudog, zarobio je 24 srpska vojnika. One koji su u toj akciji bili ranjeni sproveo je na liječenje u bolnicu u opkoljeno Goražde, odakle će kasnije, živi i zdravi, biti razmijenjeni. Dvadesetak godina kasnije, zbog te je akcije optužen pred Sudom BiH

Dvadeset i sedmi juli 1941. godine datum je koji se u historiji Bosne i Hercegovine obilježava kao početak ustanka njenih naroda protiv fašističke vlasti. Ljeto 1941. godine bilo je, međutim, i vrijeme u kojem su počinjeni stravični, masovni zločini nad muslimanskim življem. Stav donosi dijelove studije profesora Maxa Bergholza kojom se pokušavaju pojasniti korijeni tih zločina i šutnja koja ih je obavijala decenijama kasnije

Profesor doktor Mujo Begić šef je područnog odjeljenja Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine za Bosansku krajinu. Stalni naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i autor nekoliko knjiga o zločinima nad Bošnjacima za Stav govori o tome ko su bili ustanici, koje su zločine počinili u ljeto 1941. godine i kako su ti zločini zataškani

Genocid ne treba izgubiti iz sjećanja, ali ne po svaku cijenu. Tako bosanskohercegovački umjetnik Elmedin Žunić parafrazira svojim radovima Prima Levija. Žunić ovih dana u Australiji okončava rad na doktoratu, kojim kroz umjetnost želi prikazati kako se i zašto u Bosni i Hercegovini, u Srebrenici, Prijedoru i drugim njenim gradovima desio genocid

Firma MRM već je nekoliko godina iznimno uspješna na tenderima za nabavku službenih vozila u državnim institucijama. Vrijednost ugovorenih poslova mjeri se milionima maraka. Nešto je zajedničko kada je u pitanju poslovanje ove firme iz Ljubuškog s državom – pobjeđuju uglavnom na tenderima koje raspisuju institucije na čijem su čelu kadrovi koje je imenovala Hrvatska demokratska zajednica i uvijek nakon tih poslova reagiraju državni revizori

Jedan od najznačajnijih savremenih španskih pisaca Juan Goytisolo (87) preminuo je 5. juna. Goytisolo, dobitnik nagrade “Cervantes” za životno djelo, bio je jedan od najvažnijih španskih pisaca 20. stoljeća. Objavio je više od 20 romana, bio žestoki protivnik Francove diktature, te je zbog toga dobar dio svog života proveo u dobrovoljnom egzilu. Goytisolo je 1993. godine bio dopisnik dnevnika El País iz opkoljenog Sarajeva, a svoja iskustva iz glavnog grada BiH pretočio je u knjigu Sarajevska bilježnica

„Stvarno porijeklo depozitnih sredstava u iznosu od 71.500 eura, koje je Rusmir Mesihović položio na račune otvorene u Sloveniji od 2008 godine, je nepoznato. Sav novčani depozit je u iznosu do 10 hiljada eura. Od 15. decembra 2011. godine Mesihović je također iznajmio sef u Addiko bank“, stoji u dopisu slovenačkih istražitelja.

Ovih se dana u Međugorju željno iščekuje novi dolazak Henryka Hosera, posebnog izaslanika pape Franje, koji je poljskog biskupa poslao u ovo mjesto kako bi sastavio izvještaj o ukazanjima Djevice Marije, koja se u ovom mjestašcu nekolicini tamošnjih mještana ukazuje već 36 godina; reporteri Stava provjerili su jesu li poruke pape Franje, koji je o međugorskim ukazanjima u nekoliko navrata govorio s nepovjerenjem, utjecale na broj gostiju u ovom gradu i hoće li Hoserov izvještaj utjecati na budućnost ovog hercegovačkog mjesta

Almira Hadžović-Džuvo, dekanesa Medicinskog fakulteta u Sarajevu, smijenjena je prošle sedmice s te dužnosti. Mnoštvo je razloga koji su nagnali veliku većinu članova NNV-a da glasaju za njenu smjenu. Od njenog pokušaja da, natječući se s privatnim fakultetom Ejupa Ganića, stvori ustanovu za elitu, do loših uvjeta rada i studija. Ipak, novac i status u društvu ključni su razlozi zbog kojih se tako žestoko bori za ovu poziciju

Podržite nas na Facebooku!