Odmah po izricanju presude Jadranku Prliću i ostalim čelnicima tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosna, počela je uniformirana kampanja gotovo svih hrvatskih medija koji su se utrkivali u relativiziranju presude, u osudi suda u Hagu kao političkog, iskrivljujući pri tome činjenice o onome što se u BiH dešavalo 1993. godine, za što se, uostalom, i sudilo

Prema dokumentima koji su nedavno dostavljeni u Hag, kao jedna od ključnih osoba kada su u pitanju zločini počinjeni u Krajini početkom '90-ih godina prošlog stoljeća, spominje se Nenad Stevandić, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske. Prema tim dokumentima, Ljuban Ećim, zapovjednik Crvenih beretki, i Nenad Stevandić bili su nalogodavci brojnih zločina počinjenih nad Bošnjacima i Hrvatima u Banjoj Luci, Prijedoru, Kotor-Varoši, Doboju

Tri, a moguće i četiri nogometna stručnjaka rođena u BiH predvodit će četiri različite nogometne reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu naredne godine u Rusiji. Stav piše o Vahidu Halilhodžiću, Vladimiru Petkoviću, Zlatku Daliću i Mladenu Krstajiću, selektorima Japana, Švicarske, Hrvatske i Srbije

Prije četiri godine Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu na ukupno 111 godina zatvora osudio je bivše čelnike samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića. Protekle nedjelje održana je rasprava na kojoj su se osuđeni žalili na kazne dok je Tužilaštvo tražilo da im se, zbog zločina počinjenih tokom 1993. i 1994. godine, kazne uvećaju. Konačna presuda čelnicima Herceg-Bosne biće izrečena sutra, 29. novembra

„Nismo zadovoljni presudom iako je je doživotna. Nismo zadovoljne jer nije presuđen genocid u ostalim općinama. Žrtva je ista i u Prijedoru i u Srebrenici. Naše djece nema i zato ne možemo biti zadovoljni. Zločinci su živi, a naša su djeca pod zemljom već 23 godine. Mi smo same a oni koji bi trebali da se stide danas brane Mladića, kukavicu koji je imao hrabrosti ubijati a nije bio spreman odgovarati u sudnici“

Iako se sinoć pojavila informacija kako je Kodro, koji je već jednom obavljao dužnost selektora BiH, od 5. januara do 16. maja 2008. godine, kada je smijenjen zbog protivljenja odigravanju utakmice sa Iranom, skoro pa sigurno novi selektor, Stav saznaje kako je stručnjak iz Mostara podjednako blizu i daleko klupe reprezentacije.

Masna slova na naslovnici Avaza i tekst na dvije stranice, s njegovim i fotografijama Fahrudina Radončića, ništa je drugo do još jedan od brojnih Cerićevih medijskih performansa u kojima nastoji za sebe i svog odanog medijskog partnera prikupiti sve poene za konačno dovršavanje gradnje zgrade koja je na Kovačima dugo stajala kao nedovršen spomenik njegovog mandata

Podržite nas na Facebooku!