“Neprihvatanje haške presude vrlo izražajno dokazuje kako su počinjeni zločini i aktivnosti Herceg-Bosne zaista gnusni jer se Hrvatska ne smije i ne želi dovoditi ni u kakvu vezu s njima. Ja na to gledam s pozitivne strane, kao na najbolju potvrdu zločinačkog karaktera Herceg Bosne. Međunarodni sud, dominantno kršćanskog sastava, dokazao je UZP. U to nema nikakve sumnje. Logična posljedica jeste hrvatsko odbijanje presude. Njeno je prihvatanje i prihvatanje pravne i političke odgovornosti, ali i sramote. Hrvatska historija dovoljno je već osramoćena Nezavisnom Državom Hrvatskom. Desetljećima se Hrvatska pokušava 'oprati' od tog ružnog naslijeđa. Ne treba joj na tu sramotu još i hercegbosanska”

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina bila je dio NDH. Zbog toga je i jezička politika u Bosni i Hercegovini u to vrijeme bila dio ukupne jezičke politike NDH, ali je imala i nekih svojih specifičnosti. Jedna od njih jeste i naredba velikog župana Omerovića “o nazivu sjedišta Velike župe Vrhbosna” od 23. juna 1941. godine, prema kojoj se “sjedište ove župe u govoru i pismu ima nazivati Sarajvo”, a ne Sarajevo.

U organizaciji Univerziteta u Sarajevu i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava održana je tribina “Antisemitska politika NDH u BiH”. Izlagači na tribini bili su Elijas Tauber, Almir Grabovica i Merisa Karović-Babić iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA, te Benjamina Londrc s Pravnog fakulteta Univerziteta u Travniku

U Jasenovačkom logoru ubijeno je 1.520 Bošnjaka iz 273 mjesta u Bosni i Hercegovini, Srbiji (Sandžaku), Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji. Među njima je 371 Bošnjakinja (24,5%). Od ukupnih žrtava bošnjačkog stanovništva u Drugom svjetskom ratu (103.000), 1,5% stradalo je u ovom logoru. Broj nije konačan

Vrijeme izazova, historičara Adnana Jahića, obuhvata neka od najvažnijih pitanja historije Bošnjaka u prvoj polovini XX stoljeća. Knjiga oslikava različite izazove s kojima su se Bošnjaci suočili na mukotrpnom i neizvjesnom putu afirmacije svog nacionalnog, političkog, duhovnog i kulturnog identiteta. Na čvrstoj faktografskoj podlozi, Jahić osvjetljava procese, ličnosti i događaje koji čine jasnijim težinu izazova s kojima su se Bošnjaci suočili u vremenu izrazite historijske dinamike

Muslimanske rezolucije iz 1941. godine (ukupno osam dokumenata) predstavljaju jedinstven čin hrabrosti i građanskog otpora kojim se pokušao zaustaviti zločin koji su ustaške vlasti provodile. Jedna od njih – Sarajevska rezolucija – usvojena je 14. augusta 1941. na skupštini Udruženja ilmije El-Hidaje

Podržite nas na Facebooku!