“Velika većina građana Sandžaka, njih čak 98,9%, izjasnila se za političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka s pravom priključenja nekoj od republika tadašnje SFRJ. To je Srbiji, ali i ostatku Evrope, trebao biti jasan znak kojim putem Bošnjaci žele krenuti. Nažalost, naš stav o kojem smo se jasno izjasnili od 25. do 27. oktobra 1991. godine nije uvažavan, a stanje Bošnjaka u Sandžaku tek tada postaje nesnošljivo”, naglašava Gruda

Povodom dobivanja statusa nacionalne manjine u intervjuu za Stav Fatmir Bači govori o životu Bošnjaka u Albaniji, onome kroz šta su prošli kroz više od 150 godina u toj zemlji, kako su sačuvali svoj identitet, te očekivanjima od matice. Među istaknutim Bošnjacima Albanije ima istaknutih intelektualaca, univerzitetskih profesora, političara, umjetnika, novinara, sportista...

Upotreba glasa h predstavlja jednu od specifičnosti bosanskog jezika. Neke riječi s glasom h vrlo često služe kao povod za negativan stav prema normi bosanskog jezika. Takva je riječ hlopta, koju najčešće koriste oni koji žele ismijavati normu bosanskog jezika. Neki to rade iz neznanja, a drugi smišljeno kako bi omalovažavali normu bosanskog jezika ili i sam bosanski jezik. Ovo je dio priče o riječi hlopta, riječi koja se kao mahana, kao “rugalica” pripisuje bosanskom jeziku

Vladin povjerenik za “Agrokor” Ante Ramljak, unatoč barem javnosti nedostupnih podataka o stvarnom stanju koncerna i njegovih vitalnih dijelova, odnosno kompanija, predstavio je Plan održivosti i najavio mjere oporavka i izlaska iz krize. Istovremeno, Vlada je, uz asistenciju Narodne banke, najavila uvođenje eura. No, niti za jednu od ovih mjera ne postoje elementarni uvjeti

U postratnoj bosanskohercegovačkoj kinematografiji rat nesumnjivo predstavlja najzastupljeniji sadržaj. Međutim, on je u većini slučajeva podvrgnut svojevrsnoj relativizaciji, politizaciji i eksploataciji. Kao takav, on kreira pogrešno sjećanje na stvarno ratno iskustvo, ostavljajući ponovno budućnost Bosne i Hercegovine na milost i nemilost nepredvidivoj historiji

Prijedorčanka Edina Bilajac aktivistkinja je u nevladinim organizacijama koje se bave ljudskim pravima, pravima azilanata i ljudi bez dozvole boravka u Finskoj. Radi kao medicinska sestra i studira političke nauke. Stalni je sudski tumač za bosanski, hrvatski i srpski jezik. Prošle godine ju je Sindikat medicinskih radnika proglasio najboljom medicinskom sestrom u Finskoj

Vjerovatno je da hrvatska obavještajna služba vodi akcije i operacije u kojima se, kao dopuna legalnim, primjenjuju ilegalne metode, snage i sredstva, posebno u sredinama okupljanja i djelovanja tzv. vehabijskih zajednica. Takve akcije i operacije obavještajne službe Hrvatske ne mogu provoditi bez odobrenja i usmjerenja od nadležnih političkih i državnih autoriteta u Zagrebu. Predsjednica Hrvatske Kolinda autoritet je nadređen za takvu ulogu obavještajnog sistema Hrvatske

Podržite nas na Facebooku!