Hrvatska politika u BiH usmjerena je vraćanju na stanje prije Vašingtonskog sporazuma, reafirmacijom HZ HB (HR HB), što nije moguće postići mirnim putem. Iako ta ideja nikada nije napuštana, njeno isticanje stišano je sve dok Hrvatska nije postala članica EU, što izaziva sumnju da će Hrvatska nastojati svoju poziciju članice EU iskoristiti za utjecaje na štetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH

Desničari su u ekspanziji. Slabe otpori ekstremnoj desnici, ne samo u Hrvatskoj nego i širom Evrope. Tako, naprimjer, u slučajevima isticanja ustaških fašističkih simbola vlasti u Hrvatskoj ne poduzimaju nikakve, ili, ako zbog pritiska javnosti već moraju, poduzimaju vrlo blage sankcije. Za isticanje ustaškog pozdrava “Za dom spremni” inače su rijetke kazne, kako analitičari ističu, blaže od kazni za vožnju automobila bez pojasa

Hrvatska postaje međunarodno izolirana, a ne može više računati ni na njemačku podršku. Više od 150.000 ljudi se iselilo, i dalje odlaze u talasima, a vlast besramno izjavljuje da je bitno smanjena nezaposlenost. Otud verbalna ofanziva na BiH i megalomanija u izvještavanju o posjeti Rusiji. Za skretanje pažnje s ozbiljnih problema u zemlji, osim domoljubne retorike i revitalizacije ustaštva, potrebni su makar i izmišljeni ekstremisti na granicama i umišljena veličina

Upravo zato što hrvatski političari, mediji i akademski autoriteti ulažu velike napore da se iskrivljeno predstave i falsificiraju ratni događaji i odnosi na ratištima u Hrvatskoj (1991–1995) i Bosni i Hercegovini (1992–1995), nužno je nepristrano sagledavanje i rasvjetljavanje istine. Ako bi se to činilo primjenom naučnih metoda, kao tačna bi se potvrdila hipoteza koju donosimo u ovom tekstu

Ponukan problemima i nedoumicama u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta, Enis Omerović, stručnjak za međunarodno pravo, u autorskom tekstu za Stav prepoznaje tri ključna problema koji se pojavljuju ili se mogu pojaviti u odnosu između dviju susjednih zemalja, Bosne i Hercegovine i Hrvatske

Rasistički krešendo kiseljački načelnik završava izjavom da kapital nema boje, vjere ili nacije, da država nije neki Bogom dani poslodavac, ali da će oni Hrvatsku uvijek prije izabrati negoli Ruse ili Arape. Ako ne neko iz Hrvatske, onda neka barem bude iz Evropske unije, rekao je Mladen Mišurić Ramljak za Slobodnu Dalmaciju. I ostao politički živ

U Europskoj uniji hrvatski je model integracije muslimana u društvo jedinstven, a vjerojatno i najuspješniji. Tome doprinosi i činjenica većinske zastupljenosti Bošnjaka, koji su, zahvaljujući bliskosti bosanskog i hrvatskog jezika, geografskom susjedstvu i slavensko-ilirskom porijeklu većine Bošnjaka, srodni većini stanovništva. No, današnja kvaliteta odnosa Islamske zajednice u Hrvatskoj i države rezultat je dugih, često i burnih odnosa islama i Hrvatske, odnosno onoga što je doživljavano kao suština hrvatskog identiteta

Još nema ozbiljnijih osvrta na odluku Vlade Hrvatske da pristup kupovini nekretnina omogući isključivo stanovnicima Republike Srpske. Nema ih, iako je odluka sama po sebi višestruko zanimljiva, iako se Hrvatska, kao članica EU, drznula administrativno podijeliti prostor suverene i međunarodno priznate države

Podržite nas na Facebooku!